− soli − najopćenitije: spojevi koji se sastoje od kationa I aniona

− SOLI − najopćenitije: spojevi koji se sastoje od kationa i aniona

• − SOLI − najopćenitije: spojevi koji se sastoje od kationa i aniona

• − u ovom kontekstu:

• − kationi − potječu od baze

• (Na+, Mg2+, Fe2+, ..., NH4+)

• − anioni − potječu od kiseline (kiselinski ostatak)

• (SO42−, CO32−, Cl−, S2−, HSO4−, itd.)

1.) kiselina + baza sol + voda

• 1.) kiselina + baza sol + voda

• → višeprotonske kiseline − u različitim omjerima:

• H3PO4 + NaOH NaH2PO4 + H2O

• H3PO4 + 2 NaOH Na2HPO4 + 2 H2O

• H3PO4 + 3 NaOH Na3PO4 + 3 H2O

2.) oksid nemetala + baza sol (+ voda)

• 2.) oksid nemetala + baza sol (+ voda)

• (anhidrid kiseline)

• → anhidridi višeprotonskih kiselina i hidroksidi metala čija valencija je viša od (I):

• 2 CO2 + Ba(OH)2 Ba(HCO3)2

• CO2 + Ba(OH)2 BaCO3↓ + H2O

3.) kiselina + oksid metala sol + voda

• 3.) kiselina + oksid metala sol + voda

• (anhidrid hidroksida)

4.) sol1 + kiselina1 sol2 + kiselina2

• 4.) sol1 + kiselina1 sol2 + kiselina2

• (ili anhidrid kiseline2 + voda)

• a) jača kiselina istiskuje slabiju iz njezinih soli (i iz otopine)

• b) teže hlapljiva kiselina istiskuje hlapljiviju

4.) sol1 + kiselina1 sol2 + kiselina2

• 4.) sol1 + kiselina1 sol2 + kiselina2

• (ili anhidrid kiseline2 + voda)

• c) taloženje netopljive soli

• (neovisno o jakostima kiseline1 i kiseline2)

5.) sol1 + baza1 sol2 + baza2

• 5.) sol1 + baza1 sol2 + baza2

• a) taloženje hidroksida

• b) istiskivanje amonijaka

6.) sol1 + sol2 sol3 + sol4

• 6.) sol1 + sol2 sol3 + sol4

• → produkti − različite topljivosti, i to: međusobno i od reaktanata

7.) reakcije metalâ s kiselinama

• 7.) reakcije metalâ s kiselinama

• a) metal + kiselina sol + vodik

• → “neplemeniti” metali i neoksidirajuće kiseline

• Zn(s) + 2 HCl(aq) ZnCl2(aq) + H2(g)

• Mg(s) + H2SO3(aq) MgSO3(s) + H2(g)

7.) reakcije metalâ s kiselinama

• 7.) reakcije metalâ s kiselinama

• b) poluplemeniti i neki plemeniti (inertni) metali + oksidirajuće kiseline

• → različiti redoks procesi

• 3 Cu + 8 HNO3(razr.) 3 Cu(NO3)2 + 2 NO + 4 H2O

• Cu + 4 HNO3(konc.) Cu(NO3)2 + 2 NO2 + 2 H2O

• c) plemeniti/ poluplemeniti metali + neoksidirajuće kiseline

• Cu + HCl nema reakcije

7.) reakcije metalâ s kiselinama

• 7.) reakcije metalâ s kiselinama

• d) “neplemeniti” metali + oksidirajuće kiseline

• → različiti redoks procesi

• 4 Zn + 10 HNO3(razr.) 4 Zn(NO3)2 + NH4NO3 + 3 H2O

• 5 Mg + 12 HNO3(razr.) 5 Mg(NO3)2 + N2 + 6H2O

AgNO3(aq) + NaCl(aq) AgCl(s) + NaNO3(aq).

• AgNO3(aq) + NaCl(aq) AgCl(s) + NaNO3(aq).

• AgNO3 + NaCl → AgCl + NaNO3

• Ag+(aq) + Cl−(aq) AgCl(s)

• Ag+ + Cl− → AgCl

• Na2CO3(aq) + 2 HCl(aq) 2 NaCl(aq) + CO2(g) + H2O(l)

• Na2CO3 + 2 HCl  2 NaCl + CO2 + H2O

• CO32−(aq) + 2H+(aq)  CO2(g) + H2O(l)

• CO32− + 2H+  CO2 + H2O

− prilikom otapanja krute soli u vodi:

• − prilikom otapanja krute soli u vodi:

• 1.) rušenje kristalne rešetke (Hcell > 0)

• 2.) hidratacija (općenito: solvatacija) iona (Hhidr < 0)

• (Hsol = Hcell + Hhidr )

• → jednadžba disocijacije soli u vodi:

→ soli se uobičajeno klasificiraju prema topljivosti u čistoj vodi i to u tri skupine:

• → soli se uobičajeno klasificiraju prema topljivosti u čistoj vodi i to u tri skupine:

• (1) topljive su one soli koje mogu dati zasićenu otopinu

• masene koncentracije od barem 10 g/L;

• (2) teško topljive soli su one čije su zasićene otopine

• karakterizirane masenom koncentracijom od 1 do 10 g/L;

• (3) netopljive soli tvore zasićene otopine čije masene

• koncentracije ne prijelaze vrijednosti od 1 g/L.

− topljivost soli u vodi − uobičajeno se izražava kao:

• − topljivost soli u vodi − uobičajeno se izražava kao:

• m(soli) g−1 / 100 g H2O

− topljivost teško topljivih soli u vodi

• − topljivost teško topljivih soli u vodi

• MmAn(s) m Mx+(aq) + n Ay−(aq)

• − ravnoteža u takvim sustavima opisuje se konstantom produkta topljivosti (KS, KSO, nekad KSP ili Kpt):

Konstanta produkta topljivosti kalcijeva fluorida iznosi 4,3  10−11 mol3 dm−9. Kolika je topljivost te soli iskazana u mg CaF2 / 100 mL otopine?

• Konstanta produkta topljivosti kalcijeva fluorida iznosi 4,3  10−11 mol3 dm−9. Kolika je topljivost te soli iskazana u mg CaF2 / 100 mL otopine?

Nazivi soli − izvode se kombiniranjem nazivâ kationa i aniona

• Nazivi soli − izvode se kombiniranjem nazivâ kationa i aniona

• → prema važećoj hrvatskoj nomenklaturi (iz 1996.):

• − kationi se imenuju oblikom posvojnog pridjeva

• − između naziva kationa i aniona − bjelina

• − po potrebi se naznačava oks. broj kationa

• npr.: natrijev klorid, željezov(III) sulfat, ...

• − do 1996.g. − Strohalova nomenklatura −

• imenski oblik, polusloženice;

• npr.: natrij-klorid, željezo(III)-klorid

→ iako, formalno, nastaju “neutralizacijom”, mnoge soli − po otapanju u vodi − ne tvore neutralne vodene otopine

• → iako, formalno, nastaju “neutralizacijom”, mnoge soli − po otapanju u vodi − ne tvore neutralne vodene otopine

• → HIDROLIZA SOLI

• 1.) soli nastale neutralizacijom jake kiseline i slabe baze

• 2.) soli nastale neutralizacijom slabe kiseline i jake baze

• 3.) soli nastale neutralizacijom slabe kiseline i slabe baze

→ NE HIDROLIZIRAJU:

• → NE HIDROLIZIRAJU:

• 4.) soli nastale neutralizacijom jake kiseline i jake baze

• npr.: NaCl, KNO3, itd., itd. ...

→ amfoternost − svojstvo nekih tvari da pokazuju i kisela i bazična svojstva, tj. reagiraju i s bazama i kiselinama:

• → amfoternost − svojstvo nekih tvari da pokazuju i kisela i bazična svojstva, tj. reagiraju i s bazama i kiselinama:

• 1.) neki kemijski elementi (Al, Zn, Sn, ...) i

• njihovi spojevi (Al2O3, Al(OH)3, ZnO, Zn(OH)2, ...)

• 2.) “kiseli” anioni višeprotonskih kiselina (→ amfoliti)

• (npr.: HSO4−, HCO3−, ...)

ad 1.) amfoternost nekih kemijskih elemenata i njihovih spojeva

• ad 1.) amfoternost nekih kemijskih elemenata i njihovih spojeva

• Al(OH)3(s) + 3 H+(aq) → Al3+(aq) + 3 H2O(l)

• Al(OH)3(s) + OH−(aq) → [Al(OH)4]−(aq)

• Al2O3(s) + 6 H+(aq) → 2 Al3+(aq) + 3 H2O(l)

• Al2O3(s) + 2 OH−(aq) + 3 H2O(l) → 2 [Al(OH)4]− (aq)

• 2 Al(s) + 6 HCl(aq) → 2 AlCl3(s) + 3 H2(g)

• 2 Al(s) + 2 NaOH(aq) + 6 H2O(l) → 2 Na[Al(OH)4](aq) + 3 H2(g)

ad 2.) amfoternost “kiselih” aniona višeprotonskih kiselina

• ad 2.) amfoternost “kiselih” aniona višeprotonskih kiselina

• (→ amfoliti)

→ puferi (puferske otopine) − otopine koje se odupiru promjeni vrijednosti pH kada se doda mala količina kiseline ili baze

• → puferi (puferske otopine) − otopine koje se odupiru promjeni vrijednosti pH kada se doda mala količina kiseline ili baze

• − puferi su smjese : 1.) slabe kiseline i njezine soli, ili

• (CH3COOH / CH3COONa)

• 2.) slabe baze i njezine soli

• (NH3 / NH4Cl)

→ HA(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + A−(aq)

• → HA(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + A−(aq)

• → HA(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + A−(aq)

− Lawrence Joseph Henderson

• − Lawrence Joseph Henderson

• (1878. – 1942.)

• američki kemičar, biolog, fiziolog

• → 1908. g.

• − Karl Albert Hasselbalch

• (1874. – 1962.)

• danski kemičar

• → 1917. g.

• → B:(aq) + H2O(l) BH+(aq) + OH−(aq)

− općenito (i za kisele i za bazične pufere):

• − općenito (i za kisele i za bazične pufere):

Izračunaj pH acetatne puferske otopine za koju vrijedi: c0(CH3COOH) = 0,20 mol dm−3, c0(CH3COONa) = 0,10 mol dm−3, Ka(CH3COOH) = 1,8  10−5 mol dm−3.

• Izračunaj pH acetatne puferske otopine za koju vrijedi: c0(CH3COOH) = 0,20 mol dm−3, c0(CH3COONa) = 0,10 mol dm−3, Ka(CH3COOH) = 1,8  10−5 mol dm−3.

Izračunaj pH amonijačnog pufera za koji vrijedi: c0(NH3, aq) = 0,50 mol dm−3, c0(NH4Cl) = 0,10 mol dm−3, Kb(NH3, aq) = 1,8  10−5 mol dm−3.

• Izračunaj pH amonijačnog pufera za koji vrijedi: c0(NH3, aq) = 0,50 mol dm−3, c0(NH4Cl) = 0,10 mol dm−3, Kb(NH3, aq) = 1,8  10−5 mol dm−3.