Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Obilježja turizma grada Hvara

Za vrijeme Domovinskog rata (1991. – 1995.) broj turista na cijelom otoku Hvaru značajno se smanjio. Pokušaj revitalizacije turizma išao je kroz osnivanje Sunčanog Hvara d.d. 1994. godine koji je objedinjavao 10 hotela u Hvaru, 6 u Starom Gradu, 3 u Jelsi i 2 hotela u Vrboskoj, a što je omogućilo veća ulaganja u rekonstrukciju turističkih objekata.¹⁵⁷ Na otoku Hvaru u razdoblju od 2000. do 2007. godine povećao se i broj ležajeva pa je 2006. godine bilo evidentirano 19.392 ležajeva, od toga najviše u privatnom smještaju, njih 12.165 (62,7 % od ukupnog broja), u kampovima 2.769 (14,3 %) te u osnovnim smještajnim kapacitetima 4.458 (23 % od ukupnog broja). Povećanje broja ležajeva na otoku Hvaru nastavilo se do 2013. godine pa je tako te godine bilo registrirano 25.621 ležajeva što čini udio od 14,26 % u ukupnim smještajnim kapacitetima Splitsko-dalmatinske županije. Najveći udio u smještajnim kapacitetima ima Jelsa s 8.920 ležajeva ili 34,8 % ukupnog broja ležajeva na otoku Hvaru. Grad Hvar je 2013. godine imao registriranih 8.397 ležajeva, što je udio od 32,7 % od ukupnog broja smještajnih kapaciteta na otoku Hvaru. Struktura smještajnih kapaciteta za grad Hvar koncentrirana je u samo 4 smještajne kategorije. Prevladavaju ležajevi u privatnom smještaju s udjelom od 62,45 % te u hotelima i aparthotelima s udjelom od 26,71 % ili ukupno 89,16 %, što znatno odstupa od smještajne strukture Hrvatske. Ujedno, čak 2,72 % ležajeva nalazi se u hostelima što pokazuje usmjerenost smještajne ponude na mlađu dobnu skupinu turista. Ovakva struktura smještajnih kapaciteta, u kojoj je većina ležajeva koncentrirana u privatnom smještaju, karakteristična je za destinacije čija turistička ponuda najvećim dijelom ovisi o povoljnim vremenskim prilikama i ne omogućava značajno produženje sezone izvan ljetnih mjeseci jer njihova opremljenost ne zadovoljava potrebe turista u mjesecima kada nije moguće bavljenje aktivnostima povezanim s morem – kupališni turizam. Također, takva struktura smještajnih kapaciteta karakterizira manju prosječnu turističku potrošnju i ostvarivanje kraćeg prosječnog boravka turista u destinaciji, a što pokazuju i podaci za grad Hvar gdje je prosječna dužina boravka turista 4,2 dana (prosjek Hrvatske je 5,2 dana).

Tablica . Struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji i gradu Hvaru, 2013. godine