Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi

Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.

• Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.

• Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.

• Krvni sudovi su:

• arterije
• vene
• kapilari

Otvoren cirkulatorni sistem.

• Otvoren cirkulatorni sistem.

• imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti.
• Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine lakune.
• tjelesna tečnost je hemolimfa.
• U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca.

• Zatvoren cirkulatorni sistem

• Sastoji se od srca i krvnih sudova.
• Prisutan je kod nekih crva i hordata
• Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard), vrhom zakrenutim u lijevo

• smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard), vrhom zakrenutim u lijevo

• veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g

Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).

• Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).

• Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni – zalisci.

• U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska

Srčani mišić grade tri sloja:

• Srčani mišić grade tri sloja:

• Perikard ili epikard (srčana kesa)
• miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca
• endokard (unutrašnja ovojnica)

U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene.

• U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene.

• Krv zatim ide u desnu komoru.

• Iz desne komore ide u pluća.

• U plućima se vrši oksidacija

• Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru.

• Ovo je mali krvotok

Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu.

• Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu.

• U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva.

• Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i gornje šuplje vene .

• Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca.

• Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.

Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.

• Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.

• Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola).

• Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije.

• Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar.

• Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.

Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju.

• Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju.

• Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija.

• Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.

Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.

• Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.

• Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.

• Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.

• Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.

• Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin

• Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče.

• Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče.

• Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija.

• Rad srca prate određene pojave:

• mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost.
• zvučne - srčani tonovi (auskultacija)
• električne – EKG.

U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.

• U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.

• U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.

• U venama krv se kreće sporo.

• Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.

Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.

• Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.

• Nervna regulacija – simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC.

• Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.

Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak.

• Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak.

• Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa.

• Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa.

• U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2 kPa.

• Krvni pritisak zavisi od:

• rada srca,
• stanja krvnih sudova,
• količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.

1mmHg = 133,3Pa

• 1mmHg = 133,3Pa

• milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5

• 120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa

Kategorija Vrijednosti krvnog

• Kategorija Vrijednosti krvnog

• pritiska

• Optimalan pritisak <120/80 mmHg

• Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg

• Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg

• 1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg

• 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg

• 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg

Hipotenzija – snižen krvni pritisak

• Hipotenzija – snižen krvni pritisak

• Hipertenzija – povišen krvni pritisak.

• Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak)

• Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca.

• Vrijednost od 60 – 80.

Limfa je posrednik između krvi i tkiva.

• Limfa je posrednik između krvi i tkiva.

• Cirkulira limfnim sudovima

• Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.

• Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.

Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju.

• Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju.

• Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta.

• Ljudska krv je jednako slana kao i

• morska voda.

Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km.

• Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km.

• Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina.

• Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.

Koji organi čine sustav za krvotok?

• Koji organi čine sustav za krvotok?

• Šta su lakune?

• Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?

• Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?

• Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?

• Šta je srčana revolucija?

• Koji su putevi regulacije rada srca?

• Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?

• Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?

• Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?

• Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?