Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi
tarix 07.04.2017 ölçüsü 445 b. #13550
Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi. Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost. Krvni sudovi su:
Otvoren cirkulatorni sistem. Otvoren cirkulatorni sistem. imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti. Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne šupljine lakune. tjelesna tečnost je hemolimfa. U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji preuzima ulogu srca. Sastoji se od srca i krvnih sudova. Prisutan je kod nekih crva i hordata Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.
smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti , između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard ), vrhom zakrenutim u lijevo smještaj: u središtu prsne šupljine, iza prsne kosti, između plućnih krila, u vezivnoj ovojnici (osrčje ili perikard ), vrhom zakrenutim u lijevo veličina: kao stisnuta čovječja šaka, ~ 300 g
Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium). Sastoji se od dvije komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium). Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni – zalisci. U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska
Srčani mišić grade tri sloja: Srčani mišić grade tri sloja:
U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene. U desnu komoru ulivaju se dvije šuplje vene. Krv zatim ide u desnu komoru. Iz desne komore ide u pluća. U plućima se vrši oksidacija Plućnim venama dolazi u lijevu pretkomoru. Ovo je mali krvotok
Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu. Iz lijeve komore preko aorte krv se putem arterija raznosi po čitavom tijelu. U tkivima vrši se razmjena materija između krvi i tkiva. Kapilari pelaze u venole – vene, a onda u sve veće vene koje vode do donje i gornje šuplje vene . Ove dvije vene se ulivaju u desnu pretkomoru srca. Ovaj tok krvi se naziva veliki ili tjelesni krvotok.
Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost. Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost. Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola). Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca – centrima automatije. Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar. Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.
Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju. Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija. Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.
Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem. Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem. Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa. Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava. Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija. Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.
Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče. Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija. Rad srca prate određene pojave: mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca grudnu kost. zvučne - srčani tonovi (auskultacija) električne – EKG.
U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca. U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca. U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca. U venama krv se kreće sporo. Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.
Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče. Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče. Nervna regulacija – simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC. Humoralna regulacija - adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.
Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak. Pritisak koji nastaje usljed kretanja krvi u krvnim sudovima naziva se krvni pritisak. Sistolni pritisak je 16 – 17.3 kPa. Dijastolni pritisak je 8 – 10 kPa. U kapilarima srednja vrijednost pritiska je 2,2 kPa. Krvni pritisak zavisi od: rada srca, stanja krvnih sudova , količine krvi u cirkulaciji, viskoznosti i dr.
1mmHg = 133,3Pa 1mmHg = 133,3Pa milimetri Hg pretvaraju se u Kpa tako što se dijele sa faktorom 7,5 120 / 80 mmHg = 16 / 10 kPa
Kategorija Vrijednosti krvnog Kategorija Vrijednosti krvnog pritiska Optimalan pritisak <120/80 mmHg Normalan pritisak 120-129/80-84 mmHg Visoko normalni pritisak 130-139/85-89 mmHg 1. stepen HTA (blaga) 140-159/90-99 mmHg 2. stepen HTA (umjerena) 160-179/100-109 mmHg 3. Stepen HTA (teška) >180/110 mmHg
Hipotenzija – snižen krvni pritisak Hipotenzija – snižen krvni pritisak Hipertenzija – povišen krvni pritisak. Mjerenje krvnog pritiska (naučiti u praktikumu kako se mjeri krvni pritisak) Puls (bilo) – Palpiranje arterija – ritmične oscilacije zidova arterija usljed rada srca. Vrijednost od 60 – 80.
Limfa je posrednik između krvi i tkiva. Limfa je posrednik između krvi i tkiva. Cirkulira limfnim sudovima Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu. Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata , prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.
Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju. Kad bi se svi krvni sudovi u našem tijelu ispravili i povezali, bili bi dugački oko 95 000 km – dovoljno da dva puta obmotaju Zemlju. Prosječno ljudsko srce kuca oko 75 puta u minuti. To je 4500 otkucaja na sat, ili 108 000 na dan. Tokom života srce otkuca oko 3 milijarde puta. morska voda.
Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km. Naša krv tokom jednog dana, kružeći po tijelu, pređe oko 19 000 km. Srce čovjeka od 70 godina se ukupno odmaralo 7 godina. Što je sisar manji, broj otkucaja njegova srca je veći. Srce rovke u jednoj minuti napravi 200, čovjeka 65, a srce slona 25 otkucaja.
Koji organi čine sustav za krvotok? Koji organi čine sustav za krvotok? Šta su lakune? Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem? Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca? Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku? Šta je srčana revolucija? Koji su putevi regulacije rada srca? Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama? Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija? Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri? Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?
Dostları ilə paylaş: