Jin s belgilarining tashqi a lo m a tla ri, m a s a la n , ta n a s in in g shakli
va h a jm i, rangi
( h a y v o n la r d a ) , j u n c h iq is h i, ta s h q i
jin siy
a ’z o l a r v a t o v u s h
a p p a r a t i n i n g t u z i l i s h
x u s u s i y a t l a r i ,
psixofiziologik xususiyatlari ikk ila m c h i jin siy b elgilar d e b , jin s
ta s h q i belg ilari
a l o m a t l a r i n i n g o ‘zi e sa ji n s iy ikki
xillik
(d im o r f iz m ) d e b aytiladi.
S ito g e n e tik te k s h iru v la r n atijasida jin s la r boM inishining g e
n e tik asosi a n iq la n g a n .
H a r ikkala jin s u c h u n b ir xildagi
x r o m o s o m a l a r d a n tash q ari ( u la r a u t o s o m a l a r d ey ilad i), faqat
ayol yoki e r k a k o rg a n iz m i h u jayralariga xos x r o m o s o m a l a r
h a m bor. B u n d a y x r o m o s o m a l a r (X - Y - x r o m o s o m a la r ) jinsiy
x r o m o s o m a l a r d e b ataladi.
E rk a k va ayol o r g a n iz m in i n g n o jin s iy s o m a t i k h u j a y r a
la rin i fa q a t x r o m o s o m a l a r y ig ‘in d isig a q a r a b e m a s , balki
u la r n i n g y a d r o la rid a g i jin s iy x r o m a t i n d e b a ta la d ig a n m a x su s
m o d d a b o r - y o ‘qligiga q a r a b h a m farq qilish m u m k i n . E rk a k
o r g a n i z m i
h u j a y r a l a r i
y a d r o s i d a 9 0 — 9 5 %
h o l d a j i n s i y
x r o m a t i n
t o p i l m a y d i .
N o r m a l
a y o l l a r d a
e s a j i n s i y
x r o m a t i n n i n g b itta t a n a c h a s i b o 'l a d i . A n a s h u fa rq t u r n i n g
e r k a k yoki ayol jin s ig a m a n s u b lig ig a i s h o n c h li dalil b o ‘la
o la d i va u n d a n t ib b iy o td a h a m d a su d tib b iy o t a m a l i y o t i d a
k e n g f o y d a la n ila d i.
Yüklə
Dostları ilə paylaş: