Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Broj stanovnika u dobi 20 – 64	Broj zaposlenih u dobi 20 – 64
Stopa zaposlenosti (%)
Zagrebačka	197.179	119.780	60,7
Krapinsko-zagorska	81.749	47.232	57,8
Sisačko-moslavačka	104.268	52.415	50,3
Karlovačka	78.064	41.930	53,7
Varaždinska	108.982	64.561	59,2
Koprivničko-križevačka	70.151	40.732	58,1
Bjelovarsko-bilogorska	71.941	40.617	56,5
Primorsko-goranska	189.432	114.348	60,4
Ličko-senjska	28.847	14.444	50,1
Virovitičko-podravska	51.356	23.714	46,2
Požeško-slavonska	45.462	21.640	47,6
Brodsko-posavska	92.806	41.195	44,4
Zadarska	101.557	52.033	51,2
Osječko-baranjska	187.983	94.262	50,1
Šibensko-kninska	63.803	31.460	49,3
Vukovarsko-srijemska	106.740	48.156	45,1
Splitsko-dalmatinska	276.900	147.427	53,2
Istarska	132.792	81.953	61,7
Dubrovačko-neretvanska	73.430	43.085	58,7
Međimurska	69.863	41.682	59,7
Grad Zagreb	496.346	318.574	64,2

Izvor: HZZ (2013), str. 5.
Podaci o kretanju broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti po županijama, na temelju popisa stanovništva iz 2011. godine, također ukazuju na opseg razlika u stopi nezaposlenosti između županija. Iako ti podaci danas više nisu aktualni ipak oslikavaju velike razlike u regionalnoj problematici na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti krajem ožujka 2011. godine bila je najveća u Brodsko-posavskoj (26,9 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (25,1 %), a najmanja u Gradu Zagrebu (11,9 %), Krapinsko-zagorskoj (12,5 %) i Istarskoj županiji (12,6 %) (tablica 12).

Tablica . Broj zaposlenih i nezaposlenih te stopa nezaposlenosti po županijama

Županija	Broj zaposlenih	Broj nezaposlenih	Stopa nezaposlenosti (%)
Zagrebačka	121.778	18.420	13,1
Krapinsko-zagorska	48.321	6.913	12,5
Sisačko-moslavačka	53.120	14.314	21,2
Karlovačka	42.452	9.579	18,4
Varaždinska	65.510	10.219	13,5
Koprivničko-križevačka	42.173	7.237	14,6
Bjelovarsko-bilogorska	42.302	8.707	17,1
Primorsko-goranska	115.523	18.862	14,0
Ličko-senjska	14.665	2.943	16,7
Virovitičko-podravska	24.084	6.662	21,7
Požeško-slavonska	21.948	5.727	20,7
Brodsko-posavska	41.804	15.393	26,9
Zadarska	52.753	11.795	18,3
Osječko-baranjska	95.300	26.363	21,7
Šibensko-kninska	31.980	7.636	19,3
Vukovarsko-srijemska	48.894	16.426	25,1
Splitsko-dalmatinska	149.412	35.718	19,3
Istarska	82.896	11.905	12,6
Dubrovačko-neretvanska	44.443	7.447	14,4
Međimurska	42.253	6.569	13,5
Grad Zagreb	322.256	43.447	11,9

Izvor: HZZ (2013), str. 10.
Prema podacima administrativnih statističkih izvora ukupna radna snaga (tj. aktivno stanovništvo) u Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan 31. prosinca 2013. godine iznosila je 183.331 ukupne aktivne populacije koju čine zaposlene osobe i registrirane nezaposlene osobe (tablica 12).

Tablica . Struktura aktivnog stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 31. 12. 2013. i 31. 12. 2012.

	12/2013.	12/2012.	Indeks
Aktivno stanovništvo	183.331	185.788	-1,3 %
Zaposleni	133.510	137.114	-2,6 %
Zaposleni u pravnim osobama	108.378	111.576	-2,9 %
Samostalne profesionalne djelatnosti	4.016	3.688	+8,9 %
Zaposleni u obrtu	7.051	7.322	-3,7 %
Radnici kod fizičkih osoba	13.253	13.665	-3,0 %
Poljoprivrednici	812	863	-5,9 %
Nezaposleni	49.821	48.674	+2,3 %
Stopa registrirane nezaposlenosti	27,2 %	26,2 %	–

Izvor: HZZ (2014), str. 5.
Registrirana nezaposlenost obuhvaća osobe prijavljene pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a stanje registrirane nezaposlenosti krajem prosinca 2013. godine iznosilo je ukupno 49.821 osoba, što je u odnosu na prosinac 2012. godine više za 1.147 nezaposlenih osoba ili 2,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu 2013. godine iznosila je 27,2 % i povećala se za 1,0 % u odnosu na prosinac 2012. godine. Na kraju 2013. godine stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 20,7 %, dok je godinu dana ranije iznosila 20,1 %. Gledano na regionalnoj razini stopa nezaposlenosti povećala se u svim županijama, no još uvijek postoje značajne regionalne razlike. Na kraju prosinca 2013. godine stopa nezaposlenosti kretala se od 9,8 % u Gradu Zagrebu i 12,2 % u Istarskoj županiji do 36,9 % u Vukovarsko-srijemskoj županiji⁹³ (grafikon 8).

Grafikon . Stope nezaposlenosti po županijama, 31. 12. 2013. godine

Izvor: HZZ (2014), str. 6.
Promatrajući registriranu nezaposlenost tijekom 2013. godine, potrebno je svakako istaknuti povećanje apsolutnog broja registriranih nezaposlenih osoba posljednjih pet godina. To značajno povećanje broja registriranih nezaposlenih osoba započelo je u prvom kvartalu 2010. godine kada su se promijenili odnosi na tržištu rada pod utjecajem raznih elemenata poput: izostanka potražnje, pojačanog procesa umirovljenja, smanjenog udjela gotovinske novčane mase, utjecaja inflacije, smanjene konkurentnosti i vanjskotrgovinske bilance te nekih drugih procesa koji više ili manje utječu na kretanja na tržištu rada.⁹⁴
S druge strane, ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje realno međukvartalno smanjenje broja zaposlenih od prvog kvartala 2009. godine, što se posebice odnosi na posljednji kvartal 2013. godine. Tako je broj zaposlenih u prosincu 2013. godine manji od istog mjeseca prošle godine za 2,6 %, dok je u rujnu 2013. godine zabilježeno malo povećanje od 0,2 %, a u lipnju 2013. godine smanjenje broja zaposlenih osoba bilo je za 0,5 % (grafikon 9).

Grafikon . Kretanje broja zaposlenih i stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Izvor: HZZ (2014), str. 7.
Kao što je već uobičajeno nezaposlenost ženske populacije je u pravilu veća od nezaposlenosti muške populacije te su žene svakako ranjivija skupina na tržištu rada. Ipak, rast broja nezaposlenih žena tijekom 2012. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji kretao se sporije od rasta ukupne nezaposlenosti što je rezultiralo smanjenjem udjela nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti. Također, uslijed povećanog broja stečaja i zatvaranja proizvodnih poduzeća na evidenciji Zavoda povećavao se broj nezaposlene muške radne snage. Na kraju prosinca 2013. godine udio nezaposlenih žena iznosio je 55,0 %, dok je udio prosječnog broja nezaposlenih žena u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti iznosio 55,6 %.⁹⁵
Promatrajući kretanje nezaposlenih osoba po godinama starosti, evidentno je kako posljednjih godina dolazi do značajnih promjena u starosnoj strukturi nezaposlenih osoba. Do 2009. godine kontinuirano je rastao udio starijih od 50 godina, dok se mlađa populacija smanjivala u ukupnoj nezaposlenosti. Naravno ovaj trend se poklapa i s galopirajućom krizom i padom potražnje koja se javila krajem 2009. godine. Tada se mijenja slika te uslijed smanjene potražnje za radnom snagom mlađa populacija slabije se zapošljava i povećava svoj udio na evidenciji nezaposlenih dok starija populacija ostaje uglavnom na istoj razini.⁹⁶

Struktura nezaposlenih osoba u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema razini obrazovanja tijekom 2013. godine (prosječno) je bila sljedeća: 524 osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1,1 %), 6.961 osoba s osnovnom školom (15,2 %), 17.121 osoba sa srednjom školom za zanimanja do tri godine (37,3 %), 12.773 osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri godine i više (27,8 %), 1.754 osoba s gimnazijom (3,8 %), 3.050 osoba s višom školom, I. stupanjem fakulteta i stručnim studijem (6,6 %), te 3.711 osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (8,1 %).⁹⁷

U strukturi zaposlenih prema razini obrazovanja najveći udio imaju osobe sa srednjom školom u trajanju od tri i četiri godine (65,6 %), zatim osobe sa završenim fakultetom (15,1 %), osobe s višom školom (9,9 %), osobe sa završenom osnovnom školom (9,0 %), te na kraju osobe bez završene osnovne škole 0,5 %.⁹⁸ Nakon analize trendova na tržištu rada Splitsko-dalmatinske županije slijedi analiza kretanja na tržištu rada otoka i Grada Hvara.

2.