Poremećaj pažnje / HIPERAKTIVNI poremećaj (adhd) a = Attention /pažnja, pozornost

POREMEĆAJ PAŽNJE / HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ (ADHD)

• A = Attention /pažnja, pozornost/

• D = Deficit /deficit, nedostatak/

• H = Hyperactivity

• D = Disorder /poremećaj/

Razvojni poremećaj samokontrole, poznat kao hiperaktivnost, zapravo je poremećaj pažnje koji je često praćen nemirom i impulzivnošću

• Razvojni poremećaj samokontrole, poznat kao hiperaktivnost, zapravo je poremećaj pažnje koji je često praćen nemirom i impulzivnošću

• razvojni poremećaj koji se izučava od početka 20.stoljeća

Dosadašnji nazivi:

• Minimalno moždano oštećenje

• Minimalna cerebralna disfunkcija – MCD

• Minimalna moždana disfunkcija

• Hiperaktivnost

• Psihoorganski sindrom

• Hiperkinetski poremećaj

• Deficit pažnje - ADD

• ADHD

• Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje – DSM-IV (1994), bitno obilježje tog poremećaja je trajni model nepažnje i /ili hiperaktivnog-impulzivnog ponašanja koji je češći i teži od tipičnog za osobe odgovarajućeg razvojnog stupnja (DSM-IV).

Smetnje se javljaju na područjima:

• motorike /nemir, nespretnost, nestabilnost, crtež ne odgovara dobi/

• pažnje /kratkotrajna, neselektivna, - nije uspostavljena hijerarhija važnih i manje važnih događaja, svaki podražaj je za dijete jednako važan/, zamor

• emocija i socijalnih odnosa /teškoće u kontroli poriva, nedostatak kočnica na somatskom i na emocionalnom planu/- impulzivnost, eksplozivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, nepredvidljivost, prisustvo agresivnosti, „loši“ i „dobri“ dani, dezorganiziranost

• na planu percepcije / loša procjena veličina, udaljenosti, odnosi L/D, loša orjentacija u vremenu, loša sposobnost precrtavanja figura, problemi u razlikovanju dijela od cjeline

• u području kognitivnih funkcija /loše apstraktno mišljenje, dezorganizirano razmišljanje, teškoće u stvaranju koncepta, teškoće pamćenja; poremećeji čitanja, pisanja, računanja.../

Karakteristična ponašanja djeteta s ADHD sindromom:

• izrazita nestrpljivost

• psihomotorni nemir

• poteškoće u organizaciji (zaboravljaju, gube, zameću pribor, knjige, upute...)

• radi prebrzo i čini “nepotrebne“ greške

• na pitanja odgovara prebrzo, bez razmišljanja

• nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi

• ne uspijeva upamtiti uputu iako nema poteškoća s pamćenjem

• pismeni radovi su mu najčešće “zbrkani”

• nespretno je, ispadaju mu stvari, lako posrne i padne

• pretjerano je pričljivo

• često mijenja aktivnost ostavljajući prethodnu nedovršenu

• često mnogo pita a ne dočeka odgovor

• lako ga je omesti u bilo kojoj aktivnosti

• sklono povesti se za „bučnijom“ djecom

• neujednačen uspjeh u različitim predmetima

• ne uspijeva misliti na logičan i razumljiv način

Osnovni simptomi ovog poremećaja su: hiperaktivnost, impulzivnost, nepažnja

• HIPERAKTIVNOST se očituje u slučajnoj aktivnosti koja je neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju.

• IMPULZIVNOST je reagiranje koje ne uključuje razmišljanje o mogućim posljedicama ponašanja.

• NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije, pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava sljeđenje uputa, te problemu završavanja započetih aktivnosti.

HIPERAKTIVNOST…

• Često tresu rukama ili nogama ili se vrpolje na sjedalici

• Ne mogu dugo mirno sjediti na jednom mjestu, za radnim stolom

• Često su u “pogonu” ili kao da ih “pokreće motor”

• često pretjerano pričaju

IMPULZIVNOST…

• Često “istrčavaju” s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje

• Preskaču stranice kod čitanja ili idu na kraj knjige

• “Zatvorenik” trenutka

• Nestrpljivost (npr.problem čekanja u redu)

• Nepromišljene reakcije

• teško odgađaju zadovoljavanje želje, teško čekaju neki događaj - manjak planiranja

• teško se odupiru trenutnom iskušenju

IMPULZIVNOST… .

• česta ponašanja: ne slušaju zapovijedi, upute, započinju razgovor u neprikladno vrijeme, pretjerano prekidaju druge, ometaju druge, grabe tuđe predmete, diraju stvari koje ne bi smjeli, ludiraju se, drugi se mogu žaliti da ne mogu doći do riječi

NEPAŽNJA…

• Ne slušaju kad im se izravno obraća

• Problem u pažljivom slušanju ili čitanju

• “Odlete” usred konverzacije

• Kratka koncentracija

• Lako su ometeni od okoline

• Problemi u organizaciji

• Vrlo brzo se dosađuju

• često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (npr. igračke, školski pribor, olovke, knjige, alat)

• Simptomi impulzivnosti mogu dovesti do kršenja obiteljskih, interpersonalnih i edukacijskih pravila, posebice u adolescenciji. Uz impulzivnost se često javlja EMOCIONALNA NESTABILNOST koja se izražava kroz:

• nisku toleranciju na frustracije

• provale bijesa

• socijalno povlačenje (izolacija, osamljivanje)

• okrivljavanje drugih za vlastite probleme

• pretjerana osjetljivost na kritiku

TEŠKOĆE VEZANE UZ ADHD

• nisko samopoštovanje

• slab školski uspjeh

• konflikti s autoritetima

• sekundarni poremećaji ponašanja

• anksioznost i depresija

• noćno mokrenje

• poremećaji govora i jezika

• alergije, poremećaji spavanja, noćne more

Slab školski uspjeh javlja se na nekoliko načina

• neka djeca su općenito neuspješna

• neka su ciljano neuspješna (npr. povijest ili čitanje lektire)

• kod nekih je problem snižena inteligencija (rijetko)

Konflikti s autoritetima

• Njihovo stanje često dovodi do konflikata s autoritetima u školi i obitelji, jer se nemogućnost primjerenog posvećivanja zadacima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor često tumači kao znak lijenosti, slabog osjećaja odgovornosti i suprotstavljanja

• U obitelji su često poremećeni odnosi roditelj - dijete jer različitost simptomatskog ponašanja navodi roditelje na uvjerenje da je problematično ponašanje namjerno

Istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju sljedeće probleme vezane uz učenje:

• 90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u školskom radu

• 90% hiperaktivne djece postiže snižen uspjeh u školi

• 20% hiperaktivne djece ima teškoće s čitanjem

• 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne poteškoće s rukopisom

• 30% hiperaktivne djece prekida školovanje

Etiologija

• Prema različitim teorijama i istraživanjima uzroci se nalaze u području

• -nasljeđivanja

• -poremećenog funkcioniranja mozga

• -neurobioloških poremećaja

• -socijalnih poremećaja

• -patologije obiteljskih odnosa

• -emotivnih problema

Prema najnovijim istraživanjima

• poremećaj ima u najvećoj mjeri biološku osnovu ( ili oštećenja mozga ili poremećaji u razvoju mozga), čemu u velikoj mjeri doprinose genetski i nasljedni faktori.

• Posebno su zahvaćeni frontalni režnjevi, odnosno centri koji su odgovorni za inhibiciju ponašanja, ustrajnost, otpornost na distrakciju i samokontrolu.

Učestalost pojavljivanja, spol i dob

• ADHD se javlja prije 7.godine života. Dijagnozu je teško postaviti prije 4. – 5. godine života jer je karakteristično ponašanje djece te dobi varijabilnije, a postavlja im se i manje zahtjeva za trajnijim održavanjem pažnje.

• Procjenjuje se da se ADDH javlja kod 5-7 % školske djece i to 4 do 5 puta češće kod dječaka nego kod djevojčica.

• Hiperaktivnost i impulzivnost se čine da nestaju ili slabe s godinama, ali nemogućnost pažnje i nedostatak organizacije ostaju nepromijenjeni.

Značajni faktori u procesu dijagnostike:

• - ciljani intervju s djetetom, roditeljima, nastavnicima

• - podaci o razvoju (ponašanju, bolestima, poremećajima)

• - dijagnostičke ljestvice

• - laboratorijski nalazi

• - analiza snimaka i rada mozga

• - tjelesni pregled djeteta

Druga stanja koja mogu izgledati kao ADHD

• poremećaji vida i sluha

• epileptički napadaji

• traume glave

• akutne ili kronične medicinske bolesti

• loša prehrana

• nedostatak spavanja

• nuspojave nekih lijekova ili droga

Savjeti za nastavnike, pravila za učenje

• prihvatite dijete kao vrijednu osobu, općeniti odnos prema djetetu treba biti pozitivan, dobronamjeran

• Usmjerite se na pozitivno, omogućite djetetu osjećaj kompetentnosti. Potkrepljujte poželjna, pozitivna ponašanja

• Jasno definirana pravila ponašanja (pozitivna, izražena u terminima poželjnih ponašanja a ne zabrana) - dijete s ADHD poremećajem treba strukturiranu situaciju i jasne granice više nego druga djeca

• Razlikujte nemogućnost od neposlušnosti

• Razdijelite gradivo na više manjih dijelova,

• strukturirajte okolinu tako da dijete uspješno završi zadatak (stavite naglasak na ono što dijete može radije nego na ono što ne može učiniti)

• Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranja

• Ignorirajte nepoželjna ponašanja

• Kada dajete uputu cijelom razredu, stanite kraj hiperaktivnog učenika

• NE ističite pred razredom djetetova ograničenja

• 7 osnovnih principa odgoja djeteta s

• ADHD sindromom

1. Neposredna povratna informacija i posljedice

• Kada se želi promjeniti nepoželjna ponašanja, djetetu treba pružiti nagradu i povratnu informaciju kada se ponaša na poželjan način i brze negativne posljedice za nepoželjno ponašanje.

2. Pružajte češće povratnu informaciju

• Hiperaktivna djeca trebaju povratne informacije i posljedice brže i češće nego druga djeca.

• Npr. umjesto da čekate da dijete završi sa rješavanjem cijelog listića zadataka, da biste ga pohvalili, vi mu dodijelite nagradni bod za svaki riješeni zadatak

3. Koristite veće i snažne posljedice

• Kako bi ga se potaknulo da završi neki zadatak, poštuje pravila ili da se dobro ponaša, ono treba snažnije posljedice nego druga djeca.

• Priroda samoga poremećaja zahtjeva da se koriste veće, značajnije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i održala pozitivna pažnja hiperaktivnog djeteta.

4. Koristite poticaje prije kazne

• Kod hiperaktivne djece naročito vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog

• Kada želite promjeniti neko nepoželjno ponašanje, potrebno je odlučiti kojim pozitivnim ponašanjem ćete ga zamijeniti.

5. Nastojte biti konzistentni

• znači svaki puta reagirati na određeno ponašanje ili situaciju, po mogućnosti na isti način

6. Imajte na umu prirodu poremećaja

• Pokušajte se distancirati od situacije

• Nemojte dozvoliti da Vaš vlastiti osjećaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li ili ne uspijeli “pobijediti “ neko ponašanje.

• Kada situacija izmakne kontroli ili ne završi onako kako ste Vi predvidjeli, nikako nemojte zaključiti da ste Vi loš učitelj ili loša osoba.

7. Vježbajte opraštanje

• Opraštanje je pre-važan princip u odgoju djeteta, no često ga je teško provoditi u svakodnevnom životu.

• Vježbanje opraštanja znači razmisliti o djetetovim ” prijestupima” i oprostiti mu ih;

• zatim pustite da Vas prođu osjećaji ljutnje, razočarenja, zamjeranja, povrede i naposlijetku oprostite sami sebi za pogreške koje ste napravili u odgoju toga dana.

Tretman

• U literaturi se kao najučinkovitiji i znanstveno provjereni navode

• psihosocijalni pristupi
• farmakoterapija

Psihosocijalni pristupi

• Bihevior terapija

• Obiteljska terapija

• Trening socijalnih vještina

• Učenje akademskih vještina

• Individualna psihoterapija

• Kognitivno bihevioralna terapija

• Terapeutska rekreacija

• Multimodalni tretman

Farmakoterapija

• Preporuka je da se u takav tretman krene samo ako su problemi tako intenzivni da nikakav drugi tretman ne daje rezultata

• Medikamenti se obično kombiniraju s nekim psihosocijalnim tehnikama

Pripremila Alma Rovis Brandić, socijalni pedagog stručni suradnik u OŠ Petra Zrinskog, Zagreb

• Korištena literatura:

• Dijete izvan kontrole” Iva Prvčić , psiholog i Mihaela Rister, psiholog, Psihotrauma centar, Klaićeva 16, Zagreb

• 2. ”Hiperaktivno dijete”, dr. Dubravka Kocijan Hercigonja, Naklada “Slap” 1997.

• 3. “ADHD i mogućnosti primjene oligo i fito terapije”, predavanje prof.Alfredo Torti

• 4. “Hiperaktivnost” mr.sc. Snježana Sekušak-Galešev, časopis ‘Dijete i društvo’, tema Poremećaji u ponašanju 7 / 2005.