Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Tablica . Predviđeni razvoj specifičnih oblika za područja: Dalmacija (Split) i grad Hvar

Specifični oblik turizma	Vrsta proizvoda – područje Dalmacija/Split	Grad Hvar
„More i sunceˮ	primarni proizvod	primarni proizvod – mikroklima i obilježja mora
Zdravstveni turizam	tercijarni proizvod	primarni proizvod – duga tradicija, specifična mikroklima
Nautički turizam	primarni proizvod	sekundarni proizvod – u samom gradu nema mjesta za stvaranje novih vezova, kapacitet u marini „Palmižanaˮ u ljetnim mjesecima često nije dostatan
Kulturni turizam	primarni proizvod – u dijelu gradskog turizma i turizma baštine	sekundarni proizvod – postoje svi uvjeti za snažniji razvoj ovog oblika turizma
Gastro i eno-turizam	tercijarni proizvod	sekundarni proizvod – postoje svi uvjeti za snažniji razvoj ovog oblika turizma
Poslovni turizam	sekundarni i tercijarni proizvod	proizvod nije dostupan – grad trenutno nema preduvjeta za razvoj ovog oblika turizma
Golf turizam	sekundarni proizvod	proizvod nije dostupan – grad trenutno nema preduvjeta za razvoj ovog oblika turizma
Ruralni turizam	sekundarni proizvod	sekundarni proizvod – u okolnim malim naseljima mogao bi se razvijati ovaj oblik turizma
Ronjenje, adrenalin	sekundarni proizvod	sekundarni proizvod – postoje dobri preduvjeti za razvoj ovog oblika turizma
Eko-turizam	tercijarni proizvod	sekundarni proizvod – u okolnim malim naseljima mogao bi se razvijati ovaj oblik turizma
Omladinski turizam	sekundarni proizvod	sekundarni proizvod – glavni motiv dolaska ove kategorije turizma je zabava

Izvor: Strategija razvoja turizma do 2020. godine (str. 36.) i prijedlog autora
Sadašnja obilježja turizma grada Hvara (jako izražena sezonalnost, prosječni kraći boravci turista, većina smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju) posljedica su stihijskog razvoja turizma na otoku, ali i nepostojanja jasne strategije i plana razvoja turizma za sam grad Hvar. Još uvijek se turizam na cijelom otoku odvija stihijski, neplanirano i bez koordinacije razvoja turizma između pojedinih naselja na otoku. Plan razvoja turizma bio bi nužan kako bi se jasno odredile smjernice budućeg razvoja za cijeli otok Hvar u kojem bi svako od naselja na otoku odredilo glavne smjernice gospodarskog razvoja, a unutar njega i turizma. Takav plan razvoja osigurao bi ugodniji život za stanovnike otoka (time zaustavio depopulaciju) i svakog pojedinog naselja, ali i zaustavila bi se devastacija okoliša koja je značajno prisutna od 1950-ih godina. Devastacija prirode nastala je kao posljedica neplanske i dijelom nelegalne izgradnje turističke infrastrukture koja se odvijala kao posljedica stihijskog razvoja turizma na otoku, ali i u samom gradu Hvaru. Veliki problem za okoliš predstavljaju izgrađene kuće za odmor u obalnim dijelovima otoka koji su turistički najatraktivniji dijelovi otoka. Neplanskom gradnjom osim vizualne i terenske degradacije dovodi se u pitanje i dovoljna opskrba električnom energijom i pitkom vodom u ljetnim mjesecima jer postojeća vodovodna i električna mreža sa sadašnjim kapacitetom i sustavom, a povezano s brzim rastom broja turista, ne mogu u ljetnim mjesecima zadovoljiti sve potrebe. Ekološki problem predstavlja i kanalizacijski sustav koji je uređen u gradu Hvaru i Jelsi, no drugdje na otoku ne postoji adekvatan način zbrinjavanja kanalizacije. Posebno veliku opasnost po okoliš, a time i za daljnji razvoj turizma na otoku, predstavlja odlaganje otpada čija trenutačna rješenja ne odgovaraju potrebnim ekološkim standardima. Sadašnje odlagalište otpada za grad Hvar nalazi se 2 kilometra sjeverno od grada i u pogonu je od 1959. godine te se na njega odlažu sve vrste otpada i trenutno je odlagalište pred saturacijom. Prema Planu gospodarenja otpadom za Splitsko-dalmatinsku županiju iz 2008. godine, bilo je predviđeno da se do 2010. godine izgradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici za područje cijele županije, a grad Hvar trebao bi imati 8 reciklažnih dvorišta te još po jedno odlagalište za glomazni, zeleni, građevinski otpad i veliko reciklažno dvorište odakle bi se otpad odvozio u Centar za gospodarenje otpadom¹⁵⁹. Kako bi se ova prostorna pitanja riješila potrebno je donošenje Prostornih planova čime bi se zaustavila daljnja devastacija prostora, a time osigurala zaštita okoliša čime bi se dugoročno zadovoljile potrebe turista, ali i osigurala egzistencija i kvaliteta života za lokalno stanovništvo.

6.