Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi kisik
Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz pluća prođe iz LP u LK
Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela-AORTU
Srčani zalisci-trikuspidalna valvula
Pulmonalna valvula
Mitralna valvula
Aortalna valvula
SUSTAV PROVOĐENJA IMPULSA
Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki.
Signal potom stiže u AV čvor, koji ga kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki, uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA čvor šalje signale u određenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.
Sustav provođenja impulsa
Koronarna cirkulacija
Krvne žile čovjeka
Kada bi ih poredali u neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja
96 500 km (Zemlju bi opasali više od 2 puta)
Vaskulatura glave
Vaskulatura torza
Vaskulatura ruke
Vaskulatura noge
Srce kao pumpa…
KASNA DIJASTOLA
Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije, kuspisi se pasivno kreću prema položaju zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci oko 70% krvi
Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još nešto krvi u ventrikule.
SISTOLA KLIJETKI
U početku je to izometrička kontrakcija, sve dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi.
U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza srčanog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi po sistoli – udarni volumen
Srčana kontrakcija
RANA DIJASTOLA
Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u klijetkama polako opada.
Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak.
Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde
Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle izometrička relaksacija klijetki
Srčana relaksacija
Osnovni fiziološki pokazatelji
srčana frekvencija (f)
Autoregulacija ventrikularne pumpe počiva na
Franck-Starlingovu zakonu :
“Srce će unutar fizioloških granica opterećenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajući značajniju stagnaciju krvi u velikim venama”.
U tu svrhu srce će:
Povisiti frekvencijuopterećenju - to je najjednostavniji i najčešće korišten parametar za procjenu opterećenja
2-3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i do 8 puta povećati MV
(sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min )
Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu!
Ocjena stanja KV sustava u opterećenju-ERGOMETRIJA
Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC)
( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)
Metode mjerenja:
a) direktna - NE u praksi
b) indirektna- ASTRANDOVA metoda
(očitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f i opterećenja)
