M. F. Ziya yeva, G. X. Ma VL yano va ginekologiya


S iyd ik -  jin s iy a ’zolar oqm alari


səhifə138/220
tarix16.08.2023
ölçüsü
#139571
1   ...   134   135   136   137   138   139   140   141   ...   220
Зияева М.Ф. Гинекология. 2-нашри

S iyd ik

jin s iy a ’zolar oqm alari.
Ikkita b o ‘shliqli a ’z o
yoki b o ‘shliq va teri q o p la m la r i o ra s id a hosil b o ‘lgan s u n Чу 
y o ‘l 
oqm a
deyiladi. O q m a l a r n i n g quyidagi turi m avjud:
— s i y d i k
p u f a g i
o q m a s i : p u fa k — q in , p u f a k — 
b a c h a d o n , p u fa k — o r tiq la r orasidagi o q m a ;

 
s i y d i k
у о
‘ 

i o q m a l a r i ; siydik y o ‘li — qin, siydik 
y o i i — b a c h a d o n o q m a la r i;
— u r e t r a
— q i n
o q m a l a r i : u r e tr o — pu fa k — 
q in o q m a la r i;
— k o m b i n a t s i y a l a s h g a n
o q m a l a r : siy d ik — 
jin siy a ’zo lar, siydik — ic h a k la ra ro o q m a la r ;
— m u r a k k a b
o q m a l a r .
O q m a l a r n i n g hosil boNish sab a b la ri tu rlich a:
1) t u g ‘u r u q vaqtidagi shikast;
2) o p e r a tsiy a va m u o la ja la r v a q tid a ic h a k , siydik va jinsiy 
a ’zo larg a y e tk a z ilg a n shikastlar; 
,
3) rivojlanish n u q s o n la ri;
4) o q m a l a r n i n g p a r c h a la n ib -y e m ir ilis h davrida;
5) n u r t a ’siridagi shikastlar;
6) y irin g yoki b o s h q a p a to lo g ik m a h s u l o t la m in g b a c h a d o n
o r tiq la r id a n q in , ich ak va siydik a ’z olariga yorilishi;
7) i c h a k n in g pastki q is m id a sil ja ra y o n i;
8) q o ‘s h n i a ’z o la r d e v o r la rin in g shikastlanishi.
S iyd ik
— 
jin s iy tanosil a ’zola r oqm alari
ic h a k - jinsiy 
a ’z o la r o q m a la r ig a q a r a g a n d a k o ‘p u c h r a y d i, c h u n k i siydik 
y o ‘li va siydik p u fa g in in g b o ‘y in c h a s i q o v r a v o g l d a jo y lash g an . 
U n i
k ic h ik c h a n o q q a tiq ilib k irg a n h o m i l a b o s h i e z a d i, 
s ig m a s im o n ic h a k esa a n c h a q u la y s h a r o itd a jo y la sh g a n . U 
h o m ila boshi b o s im id a n h im o y a la n g a n .
O q m a n i n g asosiy belgilari:
— siydik va a x la tn i tu tib tu ra olm aslik;
— ta s h q i jin siy a ’zo lar, q in , siydik q o p i, siydik y o i i ,
b u y r a k la r d a yalligManish j a r a y o n in ig mavjudligi;
— , o q m a te s h ik la rid a n yiring oqishi.
A g a r yaxshi lab a n a m n e z y i g i ls a , o q m a m avjudligi, u n in g
h a jm i, jo y la s h g a n o 'r n i , x a ra k te rin i a n iq la s h m u m k in . K a tta
o l c h a m l i o q m a l a r k o ‘zgu yoki t q o ‘l bilan tek sh irilg a n d a y o q
a n iq la n a d i. O q m a y o l i n i q in orqali z o n d la s h , siydik qopi
169


toNish s in a m a s in i cVtkazish y o ‘li b ila n , y a n a sisto sk o p iy a , 
x r o m o s i s t o s k o p i y a va fis tu lo g r a f iy a d a n f o y d a la n i b a n i q l a s h
m u m k i n .
D avosi. 
F a q a t ja r r o h lik y o ‘li b ila n d a v o la s h m u m k in .
O q m a s h a k lla n g a n d a n 4 —6 o y d a n s o lng o p e r a ts iy a qilin a d i. 
O p e r a ts iy a d a n s o ‘ng d o i m iy k a te te r, siydik q o p in i a n tib io tik
va a n tis e p tik la r bilan yuvish buyuriladi.
11-BO B.

Yüklə

Dostları ilə paylaş:
1   ...   134   135   136   137   138   139   140   141   ...   220




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin