Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Demografske značajke

Stanovništvo je osnovni činitelj, ali i cilj gospodarskog razvoja. Ono je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života kao i razvitka svakog društva, a posebice lokalne zajednice. Stanovništvo ujedno predstavlja osnovnu proizvodnu snagu te je nezamjenjiv element gospodarskih procesa. U prošlosti (i u budućnosti), kao i danas, razinu gospodarskog razvoja obilježavamo sintagmom „ostvareno blagostanje pučanstvaˮ. Poznato je kako su već u antičkim civilizacijama filozofi uviđali važnost stanovništva u općem društvenom razvoju, kako broja ljudi, tako i njihovih struktura (spolne, dobne, socijalne i sl.) na razvoj određene državne zajednice, na vojno-ekonomsku snagu i sl.⁷⁷ S druge strane, stanovništvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima jer je svrha gospodarskog razvoja upravo blagostanje pripadnika lokalne zajednice u kojoj se taj razvoj ostvaruje. Zato se razmatranja o gospodarskom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njegova bitnog okvira. Stoga je struktura dinamike ljudskog kapitala od presudnog značenja u oblikovanju razvojne strategije hrvatskog gospodarstva. Kako je pak tržište rada bitno omeđeno demografskim faktorima, dakle veličinom, strukturom i dinamikom kretanja ukupnog stanovništva, važno je prosudbu ljudskog faktora utemeljiti na ključnim demografskim sastavnicama.⁷⁸

Demografska slika Hrvatske prvenstveno je posljedica prirodnog kretanja stanovništva (nataliteta i mortaliteta), ali sve više i mehaničkog (useljavanje i iseljavanje). Pored prirodnih procesa treba znati kako je rat snažno utjecao na pad nataliteta, odnosno na ubrzanje demografskog starenja hrvatskog pučanstva. Ponajprije u ratom zahvaćenim područjima natalitet je padao, a mortalitet rastao kao očekivana posljedica ratnih operacija. Tako su na proces demografskog starenja stanovništva u Hrvatskoj osim negativnog prirodnog prirasta znatno utjecale i ratom uvjetovane (prisilne) migracije. Navedeno se jasno očituje i iz sljedeće tablice iz koje se jasno primjećuje opadanje apsolutnog broja stanovnika od 1991. godine. U sljedećem dijelu analizira se kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Hvara.

2. 
   
   
3. 
   
   
   1.