Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Grad/općina – otoka Hvara	2001.	2011.
Prirast (u %)
Hvar	4.132	4.251	2,87
Stari Grad	2.813	2.781	-1,14
Jelsa	3.617	3.582	-0,97
Sućuraj	487	463	-4,92
Ukupno – otok Hvar	11.049	11.077	0,25
Splitsko-dalmatinska županija	463.678	454.798	-1,92
Republika Hrvatska	4.437.460	4.284.889	-3,44

Izvor: DZS (2011, 2013)
Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine od ukupno 454.798 stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, njih 11.077 živi na otoku Hvaru. Broj stanovnika otoka Hvara povećao se za 0,25 % u odnosu na prethodan popis stanovnika iz 2001. godine. Od svih gradova/općina na otoku Hvaru jedini pozitivan porast broja stanovnika između dva posljednja popisa stanovništva imao je grad Hvar (2,87 %), dok su ostali gradovi/općine (Stari Grad, Jelsa i Sućuraj) imali smanjivanje ukupnog broja stanovnika pri čemu je to smanjivanje bilo prilično neujednačeno (od -4,92 % u Sućuraju do -0,97 % u Jelsi). Glavnim čimbenicima porasta broja stanovnika u Gradu Hvaru smatraju se natalitet, raspoloživost radnih mjesta i razvoj turizma.⁸²
Grafikon 4 prikazuje paralelno kretanje ukupnog broja stanovnika otoka Hvara i Grada Hvara na temelju posljednja dva popisa stanovništva.
Grafikon . Kretanje broja stanovnika i grada Hvara prema popisima stanovništva
Izvor: DZS – Naselja i stanovništvo RH – PC-Axis baze podataka. Link: http://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/Menu.aspx?px_type=PX&px_db=Naselja+i+stanovni%u0161tvo+Republike+Hrvatske&px_language=hr&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 (pristupljeno 6. 12. 2014.)
Otok Hvar imao je najveći broj stanovnika 1900. godine (18.091) kada slijedi vrijeme najvećih iseljavanja. Sljedeći val iseljavanja uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata (1948. godine otok Hvar imao je 12.611 stanovnika). Hvarani su najviše iseljavali na obližnje kopno, ali značajna su bila i iseljavanja u prekomorske zemlje. Tako već jedanaest desetljeća za redom otok Hvar ima negativan prirodni prirast. Navedeni trend mogao bi uskoro imati i negativne socijalne posljedice te dovesti do otvaranja brojnih pitanja vezanih uz kvalitetu života starijih osoba. Naime, trenutno je na otoku 23 % stanovništva umirovljeno (MRRFEU 2014) te se već sada postavlja pitanje skrbi za starije osobe budući da na otoku ne postoji ni jedan dom za starije osobe.⁸³ Kvaliteta života u skladu sa suvremenim standardima nije na najboljoj razini tijekom cijele godine ni za ostale generacije. Postavlja se pitanje većih društvenih i kulturnih sadržaja za mlade i djecu te kako omogućiti mladima da se nakon školovanja vrate na otok jer im se ne može osigurati sigurno radno mjesto tijekom cijele godine.
S druge strane, grad Hvar imao je najveći broj stanovnika također 1900. godine (4.104), pri čemu je smanjivanje stanovništva uzrokovano pretežno iseljavanjem trajalo do 1961. godine. Od tada pa do posljednjeg popisa stanovnika grad Hvar ima konstantan ukupan porast stanovnika te je u 2011. godini imao 4.251 stanovnika.
Ipak, trendovi nisu isti za sva naselja na otoku. Osim Grada Hvara, rast stanovništva zabilježio je i Stari Grad. Na početku prošlog stoljeća (1900. godine) s ukupno 3.120 stanovnika bio je najveće mjesto na otoku, da bi 1948. godine bio manji od Hvara. Kontinuirani rast stanovništva, u drugoj polovici 20. stoljeća nije uspio nadoknaditi izgubljeno, te je 2001. godine Stari Grad s ukupno 1.906 stanovnika gotovo upola manji od grada Hvara (3.672). Nasuprot njima Jelsa je smanjivala broj stanovnika sve do 1961. godine, ali bitno blaže od prethodnih centara. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Jelsa s 1.798 stanovnika ima najveći broj stanovnika u povijesti. Četvrti administrativni centar otoka, Sućuraj, nije uspio sačuvati stanovništvo nego je prepolovljen na svega 387 stanovnika, a Bogomolje, drugo mjesto u istoj općini koje je prije stotinu godina bilo jednake veličine danas ima samo 98 stanovnika. Upravo taj primjer pokazuje dva osnovna nesrazmjera u demografskim kretanjima, odnos istoka i zapada te odnos obale i unutrašnjosti⁸⁴ (tablica 8).
Tablica . Stanovništvo otoka Hvara po naseljima, prema popisima od 1857. do 2001. godine