Izvor: DZS (2011, 2013), Popis stanovništva 2001. i 2011. godine
Najveća promjena dogodila se u strukturi onih koji imaju završenu srednju stručnu spremu (porast s 55,4 % na 60,8 %) te s visokim obrazovanjem (porast s 13,4 % na 17,1 %), dok je situacija ostala gotovo nepromijenjena u udjelu osoba sa završenom osnovnom školom i niže. Ujedno se pet puta povećao udio stanovnika koji imaju završen doktorat znanosti. Među stanovništvom koje ima završenu osnovnu školu i visok stupanj obrazovanja prevladavaju žene, dok muškarci čine većinu na razini završene srednje stručne spreme te doktorata znanosti. Više od 90 % mladih završava srednju školu što je značajan pozitivan element. Iako je udio mladih koji odlaze na visokoškolske institucije iznad prosjeka Hrvatske (ali značajno ispod prosjeka gradova Splita ili Zagreba), relativno mali udio diplomiranih stručnjaka (otprilike na razini prosjeka Hrvatske ili blago ispod njega) u stanovništvu pokazuje da značajan broj najkvalitetnijih emigrira (bilo zbog toga što na otoku nema potražnje za takvim kadrom, bilo zbog toga što ih privlače mogućnosti karijere ili života u velikim gradovima).91 Stoga se može zaključiti kako u gradu Hvaru postoje potencijali povezani s ljudskim kapitalom. Naravno, dodatna edukacija i različiti oblici usavršavanja doprinijeli bi kulturi znanja te bi u tom smislu trebalo osigurati različite mogućnosti dodatnog formalnog i neformalnog obrazovanja. Dodatan problem u izgradnji društva znanja predstavlja činjenica da visoko obrazovani pojedinci koji se često školuju u Splitu, Zagrebu, a danas i na stranim sveučilištima ne nalaze mogućnosti rada u struci te i ukoliko ostanu na otoku i dalje se bave turizmom, a ne svojom strukom, no nažalost veći dio nastavlja živjeti u većim sredinama, u Splitu i Zagrebu.