Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici
Yüklə 3,14 Mb.
|
Izvor: Mrnjavac, Ž. (2004), Otočka zajednica i društvene djelatnosti – ocjena stanja u Nacrtu programa održivog razvitka otočke skupine Hvar, Ekonomski fakultet Split, str. 69. Tablica 8 po naseljima na otoku i svim dostupnim popisima jasno pokazuje kako danas Grad Hvar ima najveći broj stanovnika u povijesti. Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s izuzetno starim stanovništvom s obzirom na to da ju je već odavno zahvatio proces starenja te su nove generacije po svojoj brojnosti postupno sve manje. Ta je situacija važna i za promatranje strukture stanovništva otoka i Grada Hvara. Ukoliko se demografsko kretanje otoka i Grada Hvara uspoređuje s područjem koje obuhvaća LAG85, može se također zaključiti da samo Grad Hvar ima pozitivne trendove u kretanju stanovništva. Dobna struktura stanovnika LAG-a ukazuje na mali udio djece i mladih do 19 godina starosti (17,8 %), dok je stanovnika starijih od 60 godina čak 30,8 %. Jedan od osnovnih pokazatelja starosti stanovništva je i indeks starenja koji pokazuje omjer starog i mladog stanovništva. Indeks starenja za Hrvatsku u 2011. godini iznosio je 115 što ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Indeks starenja LAG-a je 223,7 te ovo područje svrstava u „iznimno staraˮ područja Republike Hrvatske. No i unutar samog LAG-a velike su razlike u indeksu starenja, primjerice općina Sućuraj ima indeks starenja čak 452,1, dok grad Hvar ima najmanji indeks starenja u LAG-u, 123,3 te ga to čini najmlađim JLS-om (jedinica lokalne samouprave) u LAG-u. Prosječna starost stanovnika je 46,7 godina (što je daleko više od državnog prosjeka od 41,7 godina). Koeficijent starosti stanovnika u LAG-u je 33,7 (također iznad državnog prosjeka od 24,1).86 Spolna struktura otoka i Grada Hvara je u granicama normale. Nešto veći udio žena u ukupnom stanovništvu normalna je pojava. Naime, u analizi fertiliteta osobito su značajni specifični koeficijenti fertiliteta za pojedine dobne skupine tijekom fertilnog razdoblja. Važnost ovih pokazatelja temelji se na empirijskim nalazima diferenciranog kretanja muškog i ženskog fertiliteta po dobnim skupinama. Opaženo je kako se općenito rađa više muške djece, ali je smrtnost muške djece u prvim godinama života veća. Pored toga prosječno trajanje života žena dulje je od muškaraca. Porastom životne dobi koeficijent maskuliniteta pada, a raste koeficijent feminiteta.87 Grafikon 5 prikazuje spolnu strukturu Grada Hvara na temelju Popisa iz 2011. godine. Grafikon . Spolna struktura stanovništva grada Hvara, 2011. godine Izvor: MRRFEU (2014) Prema posljednjem popisu stanovništva jasno se može primijetiti kako je u Gradu Hvaru udio žena (53 %) nešto veći od udjela muškaraca (47 %). Takva demografska slika opet uzrokuje još veći udio žena u najstarijim dobnim skupinama zbog njihova duljeg očekivanog trajanja života. Kako se radi o relativno malim mjestima i sklapanje brakova često je povezano s migracijskim tijekovima (lokalnim, ali nažalost i emigriranjem), što pokazuje razlika u mjestu rođenja u odnosu na prebivalište u trenutku popisa. Ipak više od polovice stanovništva, odnosno čak dvije trećine muškaraca žive u mjestu rođenja. U skladu s već prikazanim trendovima kretanja i starosti stanovništva taj je udio naravno veći na području općine Sućuraj, a najmanji u gradu Hvaru. Bez obzira, može se procijeniti da je četiri petine stanovništva otoka autohtono. Takva homogena zajednica omogućuje očuvanje identiteta i apsorbiranje imigracije.88 Ukoliko se promatra struktura stanovništva prema dobi, jasno se mogu uočiti karakteristike emigracijskih kretanja zbog relativno nerazmjerno većih starijih skupina u odnosu na podzastupljene mlađe skupine. Emigracije su tijekom proteklih desetljeća utjecale ne samo na značajno smanjenje ukupnog broja stanovnika, već su iscrpile i njegovu reproduktivnu snagu i dovode u pitanje mogućnost njegova budućeg razvitka.89 Grafikon 6 prikazuje strukturu stanovništva grada Hvara prema dobi prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. Grafikon . Dobna struktura grada Hvara Izvor: MRRFEU (2014) Prethodni podaci pokazuju da u dobnoj strukturi stanovništva grada Hvara prevladava zrelo stanovništvo (20 – 59 godina) s udjelom od 54 %, ali udio starog stanovništva (60 >) već sada premašuje udio mladog (< 19). Navedeno potvrđuje i tablica 9 u kojoj se daje detaljan prikaz stanovništva prema dobi i spolu po naseljima na otoku Hvaru na temelju Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine. Na razini svih naselja koja pripadaju u područje Grada Hvara može se primijetiti da se 2011. godine smanjio udio najmlađe generacije (skupine 0 – 4, 5 – 9), a porastao je udio skupine 65+. Kada se promatra samo središte grada Hvara može se uočiti povoljnija demografska slika u kontingentu najmlađe skupine (skupina 0 – 4) s obzirom na to da je njihov apsolutan broj porastao u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu. Tablica . Stanovništvo prema dobi i spolu po naseljima, 2001. i 2011. godina
Izvor: DZS, Popis stanovništva (2001, 2011)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||