Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Gospodarstvo grada Hvara

Otok Hvar je kroz povijest imao ekonomsku autarkiju, tj. samodovoljnost gospodarstva proizvodeći sam praktički sve što mu je trebalo za opstanak i normalno funkcioniranje, a viškove ulja i vina prodavao je i na vanjsko tržište u zamjenu za žito. Stoga je osobito bila razvijena pomorska trgovina, a uz ostale zanate, grad Hvar se isticao gradnjom i održavanjem drvenih brodova. Razvojem turizma javila se monokultura turizma i svaki udarac iz okruženja (domovinski rat, politička regionalna kriza, svjetska gospodarska kriza…) odrazio se na gospodarstvo i iseljavanje. Nekadašnje veliko socijalističko hotelsko-turističko poduzeće „Sunčani Hvar” 1987. godine zapošljavalo je 890 stalno zaposlenih radnika, a danas je u predstečajnoj nagodbi i zapošljava svega 86 stalno zaposlenih radnika. Sam grad Hvar ima dugu obrtničku tradiciju, posebno u području ugostiteljstva i pružanja usluga, ali poduzeća u gradu Hvaru imaju u prosjeku samo po 10 zaposlenih što ukazuje na sindrom „socijalističke crne rupe” – nedostatak dinamičnih poduzeća („gazela”) s 10 – 50 zaposlenih koja brzo rastu, otvaraju radna mjesta i uvode suvremene načine poslovanja. Uz to često se osjeti žaljenje za Sunčanim Hvarom i želja da se sve vrati onako kako je bilo zlatnih godina hvarskog turizma kada je i zimi u gradu Hvaru znalo biti po 2.000 turista. Kotač povijesti ne može se vratiti unatrag, a žaljenje za starim može spriječiti pronalazak novih putova rasta i razvoja u novonastalim okolnostima.

Analiza uspješnosti i potencijala gospodarstva grada Hvara te usporedba s EU otežana je zbog neusklađenosti statističkog praćenja. Naime, postojeći propisi (Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o računovodstvu) u Hrvatskoj određuju različitosti u obračunu i izražavanju te u prikupljanju i evidentiranju financijskih rezultata koje u poslovanju ostvaruju fizičke osobe – obrtnici i pravne osobe – trgovačka društva i zadruge. Budući da definicije EU ne priznaju razliku između obrta i ostalih oblika poduzeća, u praksi nastaju značajne teškoće kada se govori o podacima za Hrvatsku u odnosu na slične podatke koji se prikupljaju u zemljama članicama EU.¹⁰⁵
Analiza povijesnog kretanja gospodarstva samog grada Hvara dodatno je otežana činjenicom da je općina Hvar donedavno obuhvaćala cijeli otok pa je većina službenih statističkih izvješća agregirana na razini cijelog otoka, a donositelji odluka i dalje paušalno računaju da se oko 50 % od svih otočkih gospodarskih djelatnosti odnosi na sam grad Hvar. Analiza postojećeg stanja gospodarstva u gradu Hvaru provedena je najprije usporedbom indeksa razvijenosti grada Hvara sa Splitsko-dalmatinskom županijom i s Republikom Hrvatskom. Zatim su analizirani poslovni subjekti po broju poslovnih subjekata u pojedinim djelatnostima, njihovim prihodima, rashodima, ostvarenoj dobiti, strukturom imovine i zaduženosti te prema broju zaposlenih i prosječnim plaćama.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. godine uveden je novi sustav ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalinih jedinica prema razvijenosti. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja¹⁰⁶: 1) Stope nezaposlenosti, 2) Dohotka po stanovniku, 3) Proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, 4) Općega kretanja stanovništva te 5) Stope obrazovanosti.

Za planiranje strateškog razvoja koristi se izračun indeksa razvijenosti i definiraju se tzv. potpomognuta područja čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske. Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti iz 2013. godine (NN 158/2013) i izračunatoj vrijednosti indeksa razvijenosti na dan 27. 12. 2013. godine Splitsko-dalmatinska županija imala je indeks razvijenosti od 93,75 % što znači neznatno nižu razvijenost od prosjeka Republike Hrvatske i 7. mjesto po rangu razvijenosti 21 županije u Hrvatskoj. Razvrstana je u II. skupinu razvijenosti (vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 100 % prosjeka Republike Hrvatske) i ne spada u potpomognuta područja.
Grad Hvar s indeksom razvijenosti 122,39 % spada u IV skupinu (vrijednost indeksa između 100 % i 125% prosjeka Republike Hrvatske), te je najrazvijeniji među šest jedinica lokalne samouprave na području LAG-a Škoji. Iza njega su Stari Grad (102,46 %), Vis (101,81 %), Jelsa (98,98 %), Sućuraj (93,31 %) i Komiža (86,60 %). Po indeksu razvijenosti Grad Hvar zauzima 5. mjesto od 27 jedinica lokalne samoupave u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 33. mjesto među 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji razvijenosti za Grad Hvar i usporedba u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju te nacionalni prosjek prikazani su u tablici 15.