Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Upravljanje gradom Hvarom

Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.¹⁷¹ Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:¹⁷² 1) uređenje naselja i stanovanje, 2) prostorno i urbanističko planiranje, 3) komunalne djelatnosti, 4) brigu o djeci, 5) socijalnu skrb, 6) primarnu zdravstvenu zaštitu, 7) odgoj i osnovno obrazovanje, 8) kulturu, tjelesnu kulturu i sport, 9) zaštitu potrošača, 10) zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, 11) protupožarnu i civilnu zaštitu, 12) promet na svom području, 13) te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Uspješnost lokalne samouprave u upravljanju vlastitim razvojem odnosi se na uspješnost artikulacije općih interesa zajednice kroz kratkoročne i dugoročne razvojne politike, gdje opći interes zajednice predstavlja ukupnost najvećeg broja pojedinačnih interesa ili „opću svrhu” na koju su građani usmjereni.¹⁷³ Lokalni ekonomski razvoj predstavlja proces kojim lokalna vlast i/ili lokalni akteri upravljaju postojećim resursima te ih kroz partnerski odnos s privatnim sektorom angažiraju u cilju otvaranja novih radnih mjesta i poticanja novih ekonomskih aktivnosti u dobro organiziranim gospodarskim zonama.¹⁷⁴ Lokalni ekonomski razvoj primjer je kompleksnog, otvorenog i interaktivnog okruženja u kojem konkurentna dobra države, privatnog sektora, građana i drugih lokalnih samouprava nastoje stvoriti okruženje za jačanje konkurencije. ¹⁷⁵
Povezanost upravljanja lokalnim razvojem s pitanjima upravljanja razvojem na višim razinama dotiče pitanja: samostalnosti, odgovornosti, učinkovitosti i vodstva. Uspjeh lokalnog razvoja tiče se lokalne uprave i njene uspješnosti u upravljanja lokalnom zajednicom, ali isto tako i utjecaja drugih čimbenika. Bogović¹⁷⁶ ističe: „svjesni činjenice da lokalni razvoj nije moguće promatrati izvan šireg društveno-političkog konteksta u kojem dominantnu ulogu ima država, nameće se osnovno pitanje u kojoj mjeri lokalna zajednica može upravljati svojim razvojem.” Iz navedenoga može se zaključiti kako je upravljanje gradom Hvarom složeno i traži od odgovornih osoba velika znanja, angažman i odgovornost.
Konačno, može se zaključiti da su problemi upravljanja lokalnim razvojem zajednički gradovima u Hrvatskoj, a tiču se pitanja predviđanja dinamičnosti i složenosti okoline, političke nestabilnosti i neizvjesnosti, potrebe primjene menadžerskih znanja i vještina te uključivanje osobne i društvene odgovornosti. Potrebno je preispitati utjecaj lokalne vlasti i njihovih razvojnih politika na lokalni ekonomski razvoj te povećati njihovu učinkovitost, a svakako razmotriti ulogu građana, njihovu uključenost, spremnost na suradnju i sposobnost artikulacije i zastupanja vlastitih interesa.
Istražujući problem učinkovitosti lokalne samouprave¹⁷⁷ može se zaključiti ono što je zajedničko većini JLS-a, a odnosi se na detektiranje problema i davanja prijedloga za unapređenje lokalnog razvoja, a to je sljedeće: „Nestabilnost i česte promjene vlasti tijekom mandata na lokalnim razinama, uključujući i koaliranje „svih sa svima”, utjecali su na gubitak povjerenja kod građana, ali što je još važnije za ovaj rad, uzrokovali su štete od političkoga pragmatizma i nesnalaženja u obnašanju vlasti. Diskontinuitet vlasti i kratkoročnost razvojnih politika, izostanak strategija i dugoročno održivih planova razvoja lokalnim su zajednicama u Republici Hrvatskoj znatno ograničenje u racionalnome i društveno odgovornom upravljanju javnim resursima. Sve to utječe na smanjenje razvojnih potencijala i nužne prilagodbe vlasti u lokalnoj samoupravi za primjenu suvremenih menadžerskih alata i spoznaja koje mogu doprinijeti povećanju učinkovitosti upravljanja javnim resursima.”
Strateško upravljanje gradom stavlja pred Gradsku upravu složene zadatke te su njegovu menadžmentu potrebna vrhunska znanja, vještine i kompetencije koje donose takve rezultate i doprinose učinkovitom upravljanju svim raspoloživim resursima (materijalnim, financijskim, informacijskim i ljudskim). Gradska uprava treba voditi računa o usklađenosti ciljeva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kao i odnedavno europskom kontekstu, pronalaziti načine suradnje i usklađivanja te društveno odgovorno, etično i integrirano upravljati vodeći računa o općem dobru svih građana. Svaki grad ima svoju (osobitu) misiju koja proizlazi iz povijesnog nasljeđa, geostrateškog položaja, raspoloživih resursa, složenosti okoline, društveno-ekonomskom potencijalu, ljudima i njihovim potencijalima te potencijalu za učenje i razvoj.

7. 
   
   
8. 
   
   
9. 
   
   

Grad Hvar u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na pitanja: uređenja naselja i stanovanje, prostornog i urbanističkog planiranja, komunalnog gospodarstva, brige o djeci, socijalne skrbi, primarne zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja, prometa na svom području, itd.

2.