Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Razrada mjera po strateškim prioritetima

1. Jačanje prepoznatljivosti grada Hvara

Grad Hvar kao „party destinacija” zasigurno ne prikazuje pravo lice ovoga grada. Potrebno je nanovo otkriti stare, postojeće potencijale (dobro očuvane prirodne i kulturne resurse), nanovo definirati identitet grada kao kulturno-povijesnog bisera Jadrana, što objedinjuje prirodne ljepote Paklenih otoka i urbani karakter grada kroz jedinstvenu vizuru arhitektonske ljepote koju ima srednjevjekovna baština grada Hvara te lječilišnu tradiciju, ali i povijest Higijeničkog društva (prvog promotora turizma u Europi) te tradiciju kazališta (najstarije javno kazalište u Europi). Sve navedeno ovaj grad čini jedinstvenom i važnom nautičkom lukom te mikrolokacijom pogodnom za zdravstveni turizam.

Stanovnici grada Hvara trebaju ozbiljnije pristupiti promociji otočnih proizvoda, zaštititi ih te zahtijevati eko-certifikate posebice za med, vino, masline, smokve, te razvijati nove, ekološke proizvode, utemeljene na starim obrtima (uzgoj ljekovitog bilja), tradiciji (priprema starih jela – izvorno hvarska) ali upotrebljavajući nove načine promocije, prodaje i poslovanja (e- trgovina). Korištenje novih tehnologija bežičnog poslovanja može ukloniti nedostatke otoka i prometnu izoliranost.

1. Metodologija istraživanja u svrhu utvrđivanja identiteta grada Hvara

Za potrebe ove studije, a s ciljem preispitivanja identiteta grada Hvara provedena su tri istraživanja i to metodom anketnog upitnika na prigodnom uzorku (stanovnika grada Hvara, srednjoškolskih učenika (3. i 4. razred, turističkog usmjerenja) i mladih (izvan grada Hvara). Prvo istraživanje provedeno je na slučajnom uzorku među građanima grada Hvara (listopad, 2013. godine) jer je primarna namjera bila ispitati stavove stanovnika prema svom gradu (mogućnosti i ograničenja razvoja) te se željelo utvrditi kako oni percipiraju grad Hvar, kako vide njegov identitet (njegovo kulturno, povijesno, gospodarsko određenje) te što predlažu kao smjernice budućeg razvoja. Ova anketa provedena je na uzorku od 160 stanovnika, što zajedno sa srednjoškolskim učenicima (njih 68) čini 5,4 % ukupne populacije grada Hvara. Druga anketa provedena je na uzorku mladih građana Republike Hrvatske koji ne žive na otoku Hvaru. Anketa je obuhvatila oko 400 mladih te s obzirom na činjenicu da su svi skloni korištenju suvremene tehnologije ova anketa provedena je elektroničkim putem, tj. online upitnikom. Cilj ove ankete bio je utvrditi koje asocijacije, kod mladih izvan grada Hvara, grad Hvar budi kao turistička destinacija, odnosno koji su motivi dolaska na otok i u grad Hvar te koliko se zadržavaju na otoku i u gradu. Anketa je provedena u listopadu 2014. godine.

Treće istraživanje provedeno je na uzorku učenika srednje škole Hvar, njih 68. S ciljem utvrđivanja percepcije srednjoškolskih učenika o gradu Hvaru i s ciljem definiranja identiteta samoga grada (kako oni sami vide sebe) nastojalo se ispitati odgovara li postojeći „brandˮ grada Hvara kao „partyˮ destinacije željama, mogućnostima i viđenju njegovih stanovnika budućem strateškom opredjeljenju. Utvrđivanje identiteta grada Hvara trebalo bi odgovoriti na pitanja: „Tko smo mi?ˮ, „Po čemu smo jedinstveni?ˮ (središnje određenje, „Što je naša esencija, tj. koja je bit postojanja grada Hvara?ˮ), „Što nas razlikuje od drugih?ˮ i konačno „Koje su trajne, neprolazne vrijednosti grada Hvara?ˮ Ova skupina ispitanika (i njihove percepcije) zanimljiva je jer je bilo za očekivati da će njihovi odgovori biti iskreni, neopterećeni stranačkim određenjem te da će dati dobar uvid i realnu sliku stanja grada i njegove slike u budućnosti. Naime, učenici su nosioci budućeg razvoja i kao takvi trebaju biti uključeni u kreiranje smjernica razvoja svoga grada. Tablica 52 pokazuje stavove stanovnika, srednjoškolskih učenika i mladih o gradu Hvaru kao turističkoj destinaciji.