Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Grad Hvar	01	02	03	04	05	06	07	08	09	10	11
12
Tempertura zraka	8,3	8,8	10,5	13,8	18,1	22,2	24,9	24,4	21,4	16,9	13,4	10,0
Temperatura mora	14,1	12,9	12,8	14,4	17,9	20,9	22,7	23,2	22,0	20,3	18,2	16,0

Izvor: www.hvarinfo.com (pristupljeno 3. 10. 2014.)
Topli dani s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 25 °C javljaju se od travnja do studenog (u prosjeku 103,8 dana), a najviše ih je u srpnju (29,4 dana) i kolovozu (29,1 dan). Vrući dani, kada je maksimalna dnevna temperatura zraka iznad 30 °C, najčešći su u srpnju (10,3 dana) i kolovozu (9,8 dana). Pojava toplih noći (kada minimalna dnevna temperatura premašuje 20 °C) također je najčešća u srpnju i kolovozu.⁴⁹ Relativna vlaga u zimskim mjesecima iznosi 67 %, u proljeće 66 %, a u jesen 68 %. Oblačnost dana najveća je u siječnju (5), a najmanja u srpnju (1,6).⁵⁰ Otok Hvar poznat je po najvećem broju sunčanih sati u Hrvatskoj (2.715 sati godišnje) pa je zbog toga dobio pridjev „sunčanog” otoka. Hvar ima godišnji prosjek od 7,7 sati dnevne insolacije prema 3,8 sati oblačnosti.⁵¹
More oko otoka pripada kanalskom tipu, koje se u oceanografskom smislu ponaša kontinetalnije od otvorenog mora. Kontinentalnost se očituje iznimnom slanošću i temperaturom. Temperatura mora s prosje

nim standardnim vrijednostima po mjesecima prati krivulju srednjih vrijednosti temperature zraka. Najniža temperatura mora u zimskim razdobljima s prosječnom temperaturom od 12,8 °C u ožujku te 12,9 °C u veljači, dok je najtoplija temperatura u ljetnim razdobljima, 23,2 °C u kolovozu te 22,7 °C u srpnju. Salinitet mora je 38,2 ‰_, a gustoća 29,09.

Padaline na Hvaru imaju maritimni godišnji hod oborine. Najobilnije padaline padaju u jesen i zimi, zatim u proljeće, a najmanje ljeti. Prosječna godišnja količina oborine iznosi 752,5 mm. Snijeg je izuzetno rijetka pojava, prosječno jednom u 10 godina.⁵² Najveća zabilježena visina snježnog pokrivača zabilježena je 16. veljače 1942. godine, a iznosila je 13 cm.⁵³ Grmljavina, tuča i magla na ovim su prostorima također izuzetno rijetke pojave.
Na postaji Hvar najučestaliji vjetar je jugo koje puše od ESE do SSE smjera (26,6 % slučajeva). Jugo puše jednako i stvara velike valove. U južnim strujama dolazi topli zrak iz sjeverne Afrike koji putem poprima maritimne karakteristike i zbog toga za vrijeme juga često pada kiša. Za razliku od juga, bura puše od NNE do ENE smjera. To je hladan i mahovit vjetar povezan s prodorom hladnog zraka iz NNE Europe. Čestina bure na Hvaru je 14,2 % i manja je nego jugo. Na hvarskom području bura je uglavnom slab vjetar (1 – 3 B u 11,1 % slučajeva). Ljeti prevladava maestral iz NW (11,7 %). U vrijeme ljetnih žega djeluje osvježavajuće i praćen je vedrinom i suhoćom. Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru, uočava se da prevladava vjetar od 1B do 3B (od laganog povjetarca do slabog vjetra) u 71,31 % slučajeva. Relativna čestina umjereno jakog vjetra (4 – 5B) iznosi 14,0 %, a jačeg od 6 B je 5,21 %. Jaki vjetar najčešće se javlja zimi s najvećom čestinom u prosincu (5,6 dana) koji je uglavnom jugo, a rjeđe bura. Prosječni godišnji broj dana s jakim olujnim vjetrom je 39,1 dan i 5,8 dana redom. Grad Hvar ima malu čestinu olujnog vjetra jer je dobro zaklonjen arhipelagom Paklenih otoka.⁵⁴

2.