Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Naselje

Broj stanovnika

Tip naselja

Brusje

194

ruralno i prijelazno

Hvar

3771

urbano (gradsko)

Jagodna

30

ruralno i prijelazno

Malo Grablje

0

(bez stanovnika)

Milna

104

ruralno i prijelazno

Sveta Nedjelja

131

ruralno i prijelazno

Velo Grablje

7

ruralno i prijelazno

Zara

e

14

ruralno i prijelazno

Ukupno

4251

–

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 21., prema: Državni zavod za statistiku (2011), Popis stanovništva 2011., tipologija prema: Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj, Metodološke upute 67, DZS, Zagreb

Od prapovijesti bilježe se prvi znakovi života na ovim prostorima jer su duboke i pitome uvale otoka Hvara osiguravale uplovljavanje i komunikaciju te nastanjivanje prije više od 5000 godina prije Krista. Prednosti zemljopisnog položaja su atraktivnost otoka što čini idealne uvjete za turizam. Naime, umjerena mediteranska klima s blagim i kišovitim zimama, te toplim i sunčanim ljetima pogodavala je bujnoj vegetaciji koja čini život na otoku ugodnim. Čisto more koje obiluje ribom te osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, maslina i smokava te drugih mediteranskih kultura.³⁵ Činjenica da grad Hvar ima najveći broj sunčanih sati godišnje otvara brojne mogućnosti za cjelogodišnji turizam, velika je pogodnost za zimski turizam i posebna prednost mikroklime u odnosu na ostatak otoka.

Povoljne geomorfološke osobine prostora (razvedenost obale, plodna zemlja, smještaj na padinama brežuljaka) te društveno-političke i gospodarske okolnosti bile su u svim fazama odlučujući činitelji na temelju kojih se grad razvio i održao.³⁶

Većina javnih građevina u gradu Hvaru, sagrađene su od srednjeg do novog vijeka, što pomaže sagledati značajnu ekonomsku snagu Hvara u tom razdoblju. No, neke javne građevine koje i danas postoje u gradu Hvaru nisu one koje su sagrađene tijekom zlatnog ekonomskog doba grada, već su sagrađene nakon tog razdoblja. Današnje građevine nanovo su podignute nakon Osmanske provale 1571. godine, a sagrađene su uglavnom na mjestima starijih javnih građevina koje su stradale prilikom Osmanske provale ili prilikom eksplozije gradske tvrđave 1579. godine.

2.