Kretanje stanovništva RH i Splitsko-dalmatinske županije
Od prvog popisa stanovnika iz 1857. godine kretanje broja stanovnika na području cijele današnje RH bilo je prilično neujednačeno što prikazuje i grafikon 1. Demografski razvoj pojedine zemlje pa tako i otoka ne ovisi samo o procesima na njegovu području, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora s kojima je u interakciji.
Grafikon . Kretanje stanovništva od 1857. godine, 1857. = 100 i 1991. = 100
Izvor: DZS – Naselja i stanovništvo RH – PC-Axis baze podataka79
Ukupan porast stanovništva u Hrvatskoj prisutan je do 1991. godine, kako na agregatnoj razini tako i na razini Splitsko-dalmatinske županije. Od osnutka samostalne Republike Hrvatske prisutan je opadajući trend kretanja stanovništva i na području cijele države i na području Splitsko-dalmatinske županije, dok je na području Grada Hvara prisutan pozitivan trend.
Analiza kretanja stanovništva na području Splitsko-dalmatinske županije pokazuje kako je porast ukupnog broja stanovnika zabilježen samo u sedam gradova od 16 gradova Priobalja, Zagore i otoka Splitsko-dalmatinske županije, i to u gradovima: Solin, Kaštela, Imotski, Supetar, Hvar, Trogir i Makarska (grafikon 2).
Grafikon . Stanovništvo gradova Splitsko-dalmatinske županije s promjenama ukupnog broja u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godine80
Izvor: Smoljanović, A., Smoljanović, M., prema Popis 2011.
Smanjenje ukupnog broja stanovnika zabilježeno je
ak u 9 gradova Priobalja, Zagore i otoka SDŽ-a, i to u gradovima: Vis, Sinj, Omiš, Stari Grad, Split, Komiža, Trilj, Vrgorac i Vrlika. Najmanje relativno smanjenje imalo je stanovništvo grada Starog Grada (-4,6 % odnosno -129 stanovnika). Na otoku Hvaru samo je ukupno stanovništvo Grada Hvara imalo porast (101 stanovnik). U smanjenju ukupnog broja stanovnika otoka Hvara imali su udjela: smanjenja ukupnog stanovništva grada Starog Grada (-131 stanovnik), općine Jelse (-96 stanovnika) i Su
urja (-29 stanovnika).
Dostları ilə paylaş: |
