Izvor: DZS, Popis poljoprivrede (2003)
Najvažnije kulture otoka Hvara su vinova loza, masline, smokve i lavanda.
Vinogradarstvo je kroz zadnjih 150 godina bilo dominantna komercijalna poljoprivredna kultura. Smatra se da su uzgoj vinove loze i organizirana proizvodnja vina na otoku Hvaru započeli u 4. stoljeću prije Krista kad su Grci proveli kolonizaciju otoka. O nekadašnjem značenju uzgoja grožđa i proizvodnje vina svjedoče amfore, ornamenti i skulpture s rimskim likovima koji drže grožđe i vinske pehare. Kroz vijekove, uz ribarstvo, vinarstvo je bilo glavna privredna grana, a Hvarska komuna imala je i u Veneciji prodajna mjesta za svoju robu. Hvarska vina pila su se i na bečkome dvoru, bila su pokretač gospodarstva otoka, ali i uzrok velike propasti i iseljavanja otočnog stanovništva. Dolaskom filoksere, peronospore i pepelnice, otočni vinogradi su propali, a otočani ostali bez izvora prihoda.
Otok Hvar imao je najveći vinogradarski uzlet krajem 19. stojeća pri čemu su značajnu ulogu imale vinogradarske zadruge. Na otoku Hvaru 1890. godine bilo je 5.741 ha pod vinovom lozom i proizvodilo se 820 vagona vina. Danas, iako vinogradi zauzimaju manje od 10 % nekadašnjih površina, hvarska vina sve su bolja i osvajaju nova tržišta. Najpoznatija hvarska sorta grožđa je „Bogdanušaˮ. Udruga „Hvarski vinari” započela je projekt „Hvar otok vina”, želeći promovirati svoj otok kao vinsku destinaciju. U vrijeme kad se cijene ekološki proizvedena vina vrhunske kvalitete, sa zaštićenim geografskim porijeklom, proizvedena u ograničenim količinama po specifičnim recepturama, elitni restorani grada Hvara predstavljaju najbolji kanal prodaje do njihovih kupaca.
Maslinarstvo je druga najznačajnija poljoprivredna kultura na Hvaru iako povijesno nije imalo tako jaku tradiciju. Kao i u cijelom jadranskom dijelu Hrvatske, zadnjih 10 - 15 godina primjetan je trend obnove starih maslina i podizanja novih maslinika. Zbog starenja poljoprivrednih domaćinstava i nedostatka radne snage, radno intenzivne vinograde zamjenjuju maslinici koji ne traže puno rada. Trend zdravog života i povratak zdravoj mediteranskoj kuhinji učinili su maslinarstvo popularnim hobijem i dopunskim izvorom zarade gradskog stanovništva. Godine 2003. naselje Hvar imalo je 180 ha maslinika, a može se pretpostaviti da je danas taj broj znatno veći. Pregled površina pod maslinama prikazan je u tablici 21.
Tablica . Pregled odnosa ukupnih i rodnih površina masline