Kako bi se pregledno sumiralo unutarnje jakosti i slabosti te vanjske prilike i prijetnje izrađena je SWOT analiza gospodarstva Grada Hvara (tablica 24) jer ona služi kao podloga za generiranje različitih mogućih strategija rasta gospodarstva.
Tablica . SWOT analiza gospodarstva Grada Hvara
SNAGE
SLABOSTI
PRILIKE
PRIJETNJE
zaštićeni geografski položaj
loša prometna povezanost s kopnom i ostatkom otoka
nautički centar – suha marina
hidrogliseri, hidroavioni, privatizirati javni prijevoz na otoku, biciklističke staze, solarni kolektori za elektroautomibile
nedostatak suvremenih poduzetničkih i menadžerskih znanja
zadruge, otkup i hladnjače,
marikultura/akvakultura
sukob vanjskih ulagača i domaćih ribara
višestoljetna tradicija obrta
„socijalistička crna rupaˮ
zadruge, klasteri, inkubatori, co-working prostori za mlade freelancere
nesloga i podjele među obrtnicima i njihovim interesima
stoljetna tradicija turizma
turizam kao monokultura, što kad partijaneri promijene destinaciju
proširenje ponude s domaćim eko-proizvođačima hrane i zdravstvenih usluga
nedostatak investitora i kvalificirane radne snage na otoku može izazvati otpor prema došljacima
kulturna baština
nesuglasje oko uređenja i korištenja kulturnih spomenika
kulturni turizam i turizam doživljaja
sukob interesa lokalne zajednice, županije i državnih tijela nadležnih za kulturna dobra
kvaliteta ljudskih potencijala, srednjoškolski centar
najpoduzetniji odlaze s otoka zbog loše infrastrukture izvan sezone
cjeloživotno učenje
pad nataliteta na otoku, iseljavanje visokoobrazovanih, sukob s došljacima
Izvor: izrada autora
Iz SWOT analize jasno se iščitava trenutno stanje u kojemu dominiraju problemi turističke monokulture, naglašene sezonalnosti posla, prezaposlenosti na granici (fizičke i psihičke) izdržljivosti u vrijeme prekratke sezone te s izraženim nedostatkom prometne povezanosti, usluga i sadržaja u vrijeme izvan sezone. Uz to nakon propadanja velikog turističkog poduzeća „Sunčani Hvarˮ sve više dolazi do izražaja pojava fenomena „socijalistička crna rupaˮ koji se očituje nedostatakom rastućih poduzeća s 10 – 50 zaposlenih koja bi otvarala nova radna mjesta i uvodila suvremene načine poslovanja. Mlade se potiče na samozapošljavanje, ali za preživljavanje, rast i razvoj novootvorenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i poduzeća potrebno je udruživanje kroz zadruge i klastere. Stoga je u planiranju i poticanju uravnotežene strukture gospodarstva kao preduvjeta za održivi razvoj grada i otoka Hvara najvažnija uloga lokalne samouprave čije su zadaće:
Izrada i usvajanje razvojnih planova i projekata koji se temelje na javnom interesu i privatnom poduzetništvu,
Promidžba, animacija i poticanje lokalnih razvojnih potencijala te stvaranje lokalnog „brandaˮ u skladu s vizijom i misijom grada koju podržava lokalno stanovništvo,
Donošenje prostornih i urbanističkih planova koji prate razvojnu strategiju (npr. poticajna stanogradnja sa svom potrebnom infrastrukturom za mlade obitelji doseljenih zaposlenika u turizmu),
Gospodarska infrastruktura na načelima javno-privatnog partnerstva (nautički centar sa suhom marinom za prezimljavanje i održavanje plovila, gospodarska luka s logističkim centrom, preradbeni i skladišni kapaciteti, poduzetnički inkubator, co-working prostori),
Lobiranje za poticaje – EU, državni i županijski fondovi,
Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture – lokalna razvojna agencija otoka Hvara, poduzetnički centar u gradu Hvaru, poduzetnički inkubator, poslovna zona, centar za cjeloživotno obrazovanje odraslih, specijalizirani tehnološki park za razvoj raznih e-usluga (e-obrazovanje, e-zdravstvo, e-državna uprava…) za dislocirano otočko stanovništvo,
Podizanje razine standarda i kulture života kroz cijelu godinu kako bi se zadržali i vraćali obrazovani mladi otočani te privukli vanjski ulagači sa svojim obiteljima.