Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Grad Hvar kao kulturno središte otoka Hvara

Grad Hvar kao urbano središte zapadnog dijela otoka Hvara te važno gospodarsko, društveno i kulturno središte otoka Hvara oduvijek je predstavljalo zamašnjak u gospodarskom i društvenom životu ne samo otoka Hvara, već i ostalih dalmatinskih otoka. Naime, čitav otok Hvar iznjedrio je veliki broj književnika i znanstvenika (Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Mikša Pelegrinović, Vinko Pribojević, Niko Duboković Nadalini, Grga Novak, Ivan Vučetić, Grgur Bučić samo su neki od poznatih Hvarana) koji su svojim umjetničkim i znanstvenim doprinosima odredili razvoj grada Hvara. Osnivanje Higijeničkog društva 1868. godine bitno je za određenje smjera razvoja otoka i samog grada Hvara jer je ova organizacija imala važnu ulogu kao promotor turizma otoka te je prva takva turistička organizacija u Europi. Nadalje, prvo javno kazalište u Europi osnovano je 1612. godine u gradu Hvaru što je pokazatelj razvijene društvene svijesti građana, ali i ekonomske moći, te njihove snažne potrebe praćenja i kreiranja novih kulturnih zbivanja. Prva čitaonica na dalmatinskim otocima osnovana je u Jelsi. Osnivanje brojnih zadruga i kulturnih društava ide u prilog činjenici da je čitav otok Hvar (kao i njegovi stanovnici) imao snažan poticaj za praćenjem europskih zbivanja. Posebice, to vrijedi za razdoblje srednjeg vijeka kada grad Hvar doživljava književni i graditeljski procvat. Na otoku Hvaru postajala je snažna potreba za očuvanjem hrvatske riječi i identiteta što se očitavalo kroz djelovanje građana, kazalište, kulturna društva i osnivanje čitaonica, zadruga, itd. Iako na čitavom otoku Hvaru, danas, kao i na većini hrvatskih otoka postoji negativno demografsko kretanje, sam grad Hvar bilježi blagi prirast stanovnika, no za očekivati je da će broj učenika na čitavom otoku i dalje opadati (što je i sada slučaj) te da će biti prisutan odlazak mladih na školovanje u veće gradove (Split i Zagreb). Nasuprot tome Hvar ne prati taj negativan demografski trend, već se može i dalje očekivati prirast stanovništva, dolazak i ostanak radne snage, ali i novih stanovnika (stranaca). Prema posljednjem popisu iz 2011. godine na čitavom otoku Hvaru ima 11.077¹²³ stanovnika, što nije ni izdaleka broju od 18.091 stanovnika koliko je čitav otok imao početkom prošlog stoljeća. Danas grad Hvar u sustavu odgoja i obrazovanja ima sveukupno 620 djece, i to 192 djece predškolske dobi, 290 učenika u osnovnoj školi i 138 srednjoškolskih učenika.

2.