Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Civilno društvo

Stanovnici grada Hvara imaju dugu tradiciju društvenog djelovanja i visok stupanj građanske uključenosti. Tako je u gradu Hvaru kroz 18. i 19. stoljeće bilo aktivno nekoliko kulturnih, muzičkih i kazališnih društava: „Higijeničko društvoˮ, „Kazališno društvoˮ, „Hvarsko radničko društvoˮ, „Hrvatsko muzikalno društvoˮ, „Filhamorničko društvoˮ, „Hrvatsko tamburaško društvoˮ, „Kazališni diletantiˮ. Početkom 20. stoljeća djelovalo je društvo „Hrvatski Sokolˮ koje je promicalo dramsku djelatnost na hrvatskom jeziku, a bila je osnovana i „Pučka čitaonicaˮ smještena u „Arsenaluˮ.

U gradu Hvaru i danas djeluje veliki broj udruga, sportskih društava, „Caritasˮ i dvije bratovštine. U ljetnim mjesecima, preciznije krajem lipnja, organizira se „Festival lavandeˮ u organizaciji udruge „Pjoverˮ koja promiče ljepotu, ljekovitost i nekadašnju gospodarsku važnost lavande, ali i stare običaje Velog Grablja. U gradu Hvaru postoji „LAG - Škojiˮ civilna udruga koja je nositelj projekata važnih za razvoj otoka Hvara te je vrlo aktivna u privlačenju financijskih sredstava EU projekata.
Brusje, koje danas broji oko 200 stanovnika, a na prijelazu prošlog stoljeća živjelo je oko 1.000 žitelja, imalo je nekada iznimno bogat društveno-kulturni život kada je 1897. godine otvorena mjesna čitaonica: „Bruška zoraˮ, a bila su aktivna i različita društva: Sokola, Orlova, „Mladenačko društvoˮ te „Diletantska dramska družinaˮ.
U Velom Grablju danas je svega desetak stanovnika, dok je Malo Grablje potpuno opustošeno. Početkom prošlog stoljeća u Velom Grablju živjelo je oko 500 ljudi, a u Malom Grablju oko 100 ljudi. Nekada je Velo Grablje bilo nositelj zadrugarstva na otoku Hvaru. Krajem 19. stoljeća započinje značajnija proizvodnja eteričnih ulja i uzgoj ljekovitog bilja (ispočetka ružmarina, kasnije lavande) što su bile važne gospodarske aktivnosti stanovnika Grablja početkom stoljeća. Godine 1892. osnovana je „Ružmarinska zadrugaˮ koja je kasnije preimenovana u „Zadružni domˮ, a ona je ujedno i prva zadruga utemeljena u Hrvatskoj. Godine 1893. osniva se Seoska blagajna koju utemeljuje don Ante Petrić. Duga tradicija zadrugarstva na otoku povezana je s velikom angažiranošću stanovnika otoka Hvara u lokalnoj zajednici što govori o snazi civilnog društva na otoku Hvaru kako danas tako i nekada. Tradicija osnivanja kulturnih i društvenih organizacija u samom gradu Hvaru kroz 19. i 20 stoljeće, od kojih je svakako najpoznatije Higijeničko društvo, dokaz je bogatog građanskog, kulturnog, ali i dinamičnog gospodarskog života u gradu Hvaru i okolnim mjestima.
Danas je registrirano 16 zadruga na području otoka Hvara prema registru zadruga na internetskoj stranici Hrvatskog saveza zadruga, od kojih je 10 poljoprivrednih zadruga (Poljica, Hvar, Bogomolje, Vrbanj, Velo Grablje, Svirče, Sveta Nedjelja, Vrisnik, Jelsa, Zastražišće), jedna pčelarska zadruga („For Medˮ – Hvar), jedna ružmarinska zadruga (Brusje), jedna ribarska zadruga (Hvar), jedna proizvodna zadruga („Forkaˮ – Hvar), te jedna braniteljska zadruga „Palemonˮ za ekologiju i nautički turizam (Rudina).

1. 
   
   
2. 
   
   
3. 
   
   
4. 
   
   
5. 
   
   

6. Crkva

Vjerski život oduvijek je bio važan na otoku Hvaru. Naime, samo određenje otoka kao izoliranog sustava prirode, ljudi i okoliša upućuje ljude jedne na druge. Zajedništvo koje su stanovnici otoka Hvara živjeli oduvijek je bilo usko povezano sa životom Crkve. Isto tako stanovnici grada Hvara vjeru doživljavaju kao važan dio vlastitog samoodređenja, tradicije i dio kulturne baštine. Župna zajednica grada Hvara broji oko 2.500 vjernika. Crkva je oduvijek, na čitavom otoku Hvaru, imala značajnu ulogu u izgradnji društvenog i kulturnog života vjernika. Glasilo „Kruvenicaˮ važan je župni časopis, koji izlazi od 2007. godine u 500 primjeraka i to jednom mjesečno, a u kojem stanovnici grada Hvara obrađuju brojne gospodarske, društvene i političke teme te na zanimljiv, kritički način raspravljaju o gorućim pitanjima.

U gradu Hvaru djeluju dvije bratovštine: „Bratovština sv. Križaˮ osnovana je 1510. godine i broji 84 člana. Postoji i druga „Bratovština sv. Nikoleˮ koja okuplja mnogo mladih, a ima i ženske članice. Pored katedrale sv. Stjepana, franjevačkog samostana, važna je uloga benediktinskog samostana u kojem desetak redovnica živi i radi po pravilima svetog Benedikta te i danas izrađuje poznatu benediktinsku čipku. Važno je spomenuti veliki „Križni putˮ grada Hvara koji se događa u gradu uoči Uskrsa, a u kojemu sudjeluju bratovštine i ponosni građani grada Hvara.

7.