2.6.4.1. Kultura
Otok Hvar, a posebice grad Hvar imaju posebno bogatu kulturno-povijesnu baštinu, ali podjednako tako i visoko razvijenu tradiciju organiziranja društvenog života. Prvi dokazi čovjekove prisutnosti na otoku sežu između 4. i 5. tisućljeća prije Krista, kada su u Grapčevoj i Markovoj špilji pronađeni ostaci iz prapovijesnog doba. Bojana keramika karakteristična za tzv. hvarsku kulturu (3500. – 2500. g. pr. Kr.) potvrđuje postojanje razvijene civilizacije na Jadranu i to upravo na otoku Hvaru. Naime, najstariji prikaz broda u Europi pronađen je na ulomku jedne keramičke vaze iz Grapčeve špilje, što svjedoči o postojanju trgovine i pomorstva u to vrijeme. Arheolog i profesor dr. Grga Novak (rođen 1888. godine u gradu Hvaru) bavio se istraživanjem Grapčeve i Markove špilje. Istraživao je antičke lokalitete i grčku kolonizaciju jadranskih otoka. Bio je predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1958. – 1978.), napisao je veliki broj znanstvenih djela proučavajući političku, kulturnu i gospodarsku povijest Dalmacije.
Grad Hvar može se pohvaliti prvim javnim kazalištem u Europi 1621. godine, a koje je osnovano pod vladavinom Venecije, kada je Hvar kao središte tadašnje Komune doživio kulturni vrhunac, o čemu svjedoče najvažnije javne zgrade u gradu kojima se i danas ponose građani Hvara. „Kazališno društvoˮ, koje je djelovalo od 1800. – 1922. godine brinulo je za uređenje i održavanje hvarskog kazališta.
Procvat hvarske drame zbivao se između 1516. i 1623. godine i povezan je s imenima četiri velika hvarska dramska pjesnika i pisca: Hanibala Lucića („Robinjaˮ), Mikše Pelegrinovića („Jeđupkaˮ), Martina Benetovića („Hvarkinjaˮ) i Marina Gazarovića („Murat Gusarˮ). Crkvena prikazanja, preteče drame, prikazivala su su u katedrali, a prve književne drame, poput Lucićeve Robinje, najvjerojatnije na Pjaci i ispred Loggie.
Na prijelazu iz 1794. u 1795. godinu u gradu Hvaru osnovano je društvo za podizanje ugleda grada – „La societa del casino di Lesinaˮ. U gradu Hvaru postojalo je nekoliko društava koja su značajno utjecala na društveni život grada te imaju svoje povijesno značenje: „Hvarsko radničko društvoˮ (utemeljeno 1876. godine), „Muzikalno društvoˮ, „Filharmoničko društvoˮ, „Hrvatsko tamburaško društvoˮ, „Glazba hrvatskog sokolaˮ, itd.130
Danas u gradu Hvaru djeluju dramski i plesni studio, pjevačko i folklorno društvo, „Pučko hvarsko kazališteˮ, klape „Galešnikˮ i „Bodulkeˮ, GSU „Stela Marisˮ i „Hvarska gradska glazbaˮ. Poznato „Hvarsko ljetoˮ pod vodstvom gospodina Milana Lakoša godinama uspješno organizira kroz čitavo ljetno razdoblje bogat i raznolik kulturni program u koji su često uključeni poznati umjetnici.
Grad Hvar ima brojne muzejske i galerijske zbirke, koje su dostupne posjetiteljima, no možda nedovoljno marketinški promovirane: „Arheološka zbirkaˮ i lapidarij „Dr. Grga Novakˮ, „Biskupski muzejˮ, „Zbirka umjetnina franjevačkog samostanaˮ i „Galerija suvremene umjetnostiˮ, te odnedavno „Salon Hanibala Lucićaˮ u „Ljetnikovcu Hanibala Lucićaˮ i „Hvarsko povijesno kazališteˮ kao nove zbirke. Važno je spomenuti ulogu i značenje Muzeja hvarske baštine koji sadrži čak 16 muzejskih zbirki. Možemo izdvojiti kao najvredniju kulturnu baštinu grada Hvara sljedeće javne građevine iznimne ljepote i povijesnog značenja: „Hvarsko kazališteˮ – prvo komunalno kazalište u Europi izgrađeno 1612. godine; „Ljetnikovac Hanibala Lucićaˮ, „Katedralaˮ, „Lođaˮ i „Arsenalˮ (opisano u poglavlju 2.2.1).
„Muzej hvarske baštineˮ državna je ustanova čija je djelatnost usmjerena na zaštitu kulturnih dobara prema Zakonu o muzejima i Zakonu o očuvanju kulturnih dobara. Godine 1950. zalaganjem dr. Nike Dubokovića „Nadalinija Općina Hvarˮ osniva „Historijski arhivˮ, radi organiziranog obavljanja kulturnih djelatnosti na otoku Hvaru. Uviđajući potrebu zaštite kulturnih i prirodnih dobara, ustanova „Historijski arhivˮ proširivala je djelatnost od prvobitne arhivske prema organiziranju zaštite spomenika, stvaranju svojevrsne mreže povjerenika. „Historijski arhivˮ 1965. godine postaje „Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvaraˮ zadužen za obavljanje triju osnovnih djelatnosti: arhivske, muzejske i konzervatorske. Na temelju Zakona kojima su regulirane kulturne djelatnosti i zaštita spomenika iz 1998. godine, dogodilo se preoblikovanje Centra u Muzej 2002. godine., te se „Muzej hvarske baštine„ određuje kao pravni slijednik Centra.131
„Muzej hvarske baštineˮ jest ustanova kojoj je primarna zadaća zaštita kulturnih dobara čitavog otoka Hvara. Muzej ima nekoliko muzejskih zbirki od kojih su 3 u gradu Hvaru, a ostale su organizirane u suradnji s lokalnim centrima pa su prema tome utemeljene stalne zbirke:
-
Arheološka zbirka i lapidarij dr. Grge Novaka u Hvaru,
-
Galerija moderne umjetnosti – Arsenal u Hvaru,
-
Prirodnoslovni kabinet dr. Grgur Bučić,
-
Etnografska zbirka u Tvrdalju, u Starom Gradu (predana Centru za kulturu Stari Grad),
-
Galerija Plančić u Starom Gradu (predana Centru za kulturu Stari Grad),
-
Kapetanska soba u Starom Gradu (predana Centru za kulturu Stari Grad),
-
Ribarski muzej u Vrboskoj (predan Općini Jelsa),
-
Vinogradarska zbirka u Pitvama, spomen soba NOB-a u Pitvama.
Odnedavno su utemeljeni „Salon Hanibala Lucićaˮ u „Ljetnikovcu Hanibala Lucićaˮ i „Hvarsko povijesno kazališteˮ kao nove zbirke muzejske građe otoka Hvara, tako da grad Hvar sada ima sveukupno pet zbirki muzejske građe otoka Hvara.
Određivanje identiteta grada Hvara te definiranje njegove vizije i misije kroz njegovu bogatu povijest i iznimno vrijedno kulturno nasljeđe moglo bi dati turizmu jednu novu razvojnu smjernicu kako bi se turistima omogućilo upoznavanje bogate hvarske kulturne baštine. Objedinjavanje svih kulturnih sadržaja grada i otoka Hvara u jednu jedinstvenu informacijsku bazu dostupnu na internetu na nekoliko stranih jezika omogućilo bi bolje poznavanja kulturnih prilika, znanstvenih i književnih dosega umjetnika, književnika kao i znanstvenika grada Hvara.
Dostları ilə paylaş: |