Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA GRADA HVARA

Analiza postojećeg stanja grada Hvara provest će se kroz detaljniju analizu pojedinih područja i to redom: 1) prostorno-geografskih obilježja otoka i grada Hvara, 2) povijesna obilježja, 3) demografske značajke, 4) gospodarstvo, 5) društvene djelatnosti, 6) turizam, 7) infrastruktura te 8) analiza upravljanja gradom Hvarom.

1. Prostorno-geografska obilježja otoka i grada Hvara

2. 
   
   
   1. 
      
      

      1. Prostor i smještaj

Republika Hrvatska sredozemna je zemlja, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Prema popisu iz 2011. godine Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Kopnena površina Hrvatske je 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Od 1990. godine Republika Hrvatska je neovisna, a od srpnja 2013. godine punopravna je članica Europske unije. Hrvatska je zemlja bogate kulturno-povijesne baštine, koja brojnim znanstvenim, sportskim i tehnološkim dostignućima prati europske i svjetske trendove razvoja.

Hrvatska je zemlja s preko tisuću otoka, pri čemu obuhvaća gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Otočje ima 1.244 otoka koji se geografski dijele na 78 otoka, 524 otočića, 642 hridi (vrh iznad razine mora) i grebena (vrh ispod razine mora).²¹ Obično se dijele na istarsku, kvarnersku, sjevernodalmatinsku, srednjodalmatinsku i južnodalmatinsku skupinu.²²

Otoci zauzimaju oko 3.259 km², što čini 5,8 % površine hrvatskog kopna. Ukupna duljina hrvatske morske obalne crte iznosi 6.278 km, od čega je duljina obalne crte otoka 4.398 km (70,1 % ukupne morske obale).²³ Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine zabilježen je rast broja stanovnika na hrvatskim otocima (132.756 stanovnika, što je za 7.886  više u odnosu na 2001. godinu) koji žive u 344 naselja.²⁴

Administrativno otoci pripadaju u 7 obalno-otočnih županija, 51 otočnom gradu/općini, te nekolicina malih otoka pripada u nadležnost 7 gradova na obali.²⁵ Površinu veću od 1 km² ima 77 otoka, a svega dvadeset otoka veće je površinom od 20 km². Uslijed naglašene razvedenosti imaju više obale od kopna.²⁶ Prema površni najveći otok je Cres (405,7 km²), najviši je Brač (Vidova gora 778 m), najrazvedeniji Pag, najduži Hvar, a najnaseljeniji je otok Krk.²⁷
Značajan dio površine otoka spada u dio Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ). Cjelokupna površina SDŽ-a iznosi 14.106,40 km². Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km² (8 % površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40 km² (30,8 % morske površine Republike Hrvatske).
Stanovništvo SDŽ-a rasuto je u 364 naselja prosječne veličine od 1.320 stanovnika, a ova naselja su pretežito mala. Na otocima SDŽ-a naselja su prosječne veličine od 463 stanovnika, dok su u priobalju nešto veća i prosječne su veličine od 2.221 stanovnika. Otok Hvar je otok druge linije županijskog arhipelaga, prosječne gustoće nastanjenosti od 35,42 st/km².²⁸ Otok Hvar (s pripadajućim otocima), nalazi se 14 km jugoistočno od otoka Šolte, 3,4 km južno od otoka Brača, 7,2 km sjeverno od poluotoka Pelješca i 14,2 km od otoka Korčule, te 27,6 km sjeveroistočno od otoka Visa. Od obale (rt Matijaševica) udaljen je svega 4 km. Sa sjeverne strane oplakuje ga more Hvarskog kanala, s južne Viškog, Korčulanskog i Neretvanskog kanala.²⁹ Središnje naselje otoka je grad Hvar dok su središta drugog stupnja Jelsa, Stari Grad i Sućuraj. Otok Hvar je povezan s kopnom trajektima preko Staroga Grada i Sućurja,³⁰ te katamaranom preko grada Hvara.
Hvar je najduži jadranski otok sa 68 km. Izdužen je u pravcu istok – zapad. Najveća širina Hvara je 5 km. Površina otoka obuhvaća 299,66 km², a ukoliko se uračunaju otočić Šćedro (7,50 km) i 14 Paklenih otoka, čitavo područje ima površinu od 312 km². Po svojoj veličini drugi je srednjodalmatinski, a četvrti jadranski otok. Dužina obala samog otoka Hvara iznosi 254,2 km. Koeficijent razvedenosti iznosi 4,14 po čemu je iza Paga i Dugog otoka treći najrazvedeniji otok Jadrana³¹ (slika 1).
Grad Hvar zauzima zapadni dio otoka Hvara te spada u otočnu mikroregiju u sklopu Splitsko-dalmatinske županije. Prostornu cjelinu „Otok Hvarˮ uz grad Hvar još čine općine Jelsa i Sućuraj te grad Stari Grad. Gradovi i općine ustrojeni su tako da objedinjuju naselja po osnovi lokalne samouprave i čine njihova upravno-administrativna, kulturno-povijesna i gospodarska središta.
Kopneni dio gradskog teritorija zauzima površinu od 75,8 km², dok ukupna površina grada (uključivo i morski dio) iznosi 586,03 km². Područje grada Hvara s kopnenim dijelom svojeg teritorija zauzima 0,53 % površine SDŽ-a, a broj stanovnika iznosi 0,93 % od županijskog.³² Svojom veličinom (75,8 km²) i brojem stanovnika (4.251 prema Popisu iz 2011. godine) grad Hvar spada u površinom prosječne jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Grad Hvar graniči s gradom Starim Gradom i općinom Jelsa na istoku, a na ostalim stranama ima morske granice s općinom Milna (otok Brač), gradom Visom i Dubrovačko neretvanskom županijom na jugu.³³
Jedinstven položaj grada Hvara koji je okrenut prema jugu, za razliku od susjednih općina Stari Grad i Jelsa koje su okrenute prema zapadu odnosno sjeveru, oduvijek je bila važna konkurentska prednost ove nadaleko poznate nautičke luke. Južno od grada Hvara smješteni su Pakleni otoci što doprinosi sigurnosti luke grada Hvara i čini je zanimljivim i sigurnim nautičkim centrom na ovom dijelu Jadrana. Pakleni otoci predstavljaju zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, tj. zaštićenog krajolika. Hvar je smješten na sredini hrvatske obale Jadrana, na važnoj točki uzdužne i poprečne plovidbe Jadranskim morem, u središtu komunikacije sa Sredozemljem.
Slika . Položaj otoka i grada Hvara u okviru Splitsko-dalmatinske županije

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 13.

Područje Grada Hvara i statistički obuhvaća 8 naselja: Brusje, Hvar, Jagodna, Malo Grablje, Milna, Sveta Nedjelja, Velo Grablje i Zaraće. Staro naselje Malo Grablje nema stalnih stanovnika. Postojeću funkcionalnu organizaciju prostora karakterizira nesrazmjer između naselja Hvar i ostalih naselja, kako u pogledu broja stanovnika tako i u komunalnoj i urbanoj opremi.³⁴
Tablica . Tipologija naselja Grada Hvara