Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Reljef otoka Hvara

Reljefna obilježja otoka Hvara proizlaze iz pozicije otoka kao dijela jedinstvene tektonske jedinice srednjodalmatinskih otoka koji ulaze u okvire vanjskih Dinarida. Morfostrutkurno promatrajući pripada tipu borano-navlačnih i ljuskovitih planina dinarskog orogena.³⁷ Vremenski promatrano ovi osnovni oblici reljefa nastali su u mlađem tercijaru za vijeme alpskog izdizanja tla.³⁸

Geološke naslage otoka Hvara pripadaju velikom sedimentacijskom sustavu tzv. „karbonatne platformeˮ. Tektonskim silama izdignuti litificirani talozi otkrivaju 2.500 m debeli stup vapnenačkih slojeva taloženih kroz dugo geološko razdoblje, od donje krede (neokom) do završetka gornje krede (mastriht). Drugim riječima, najstarije vidljive naslage taložene su prije 144 milijuna godina, a prestale su završetkom postojanja uvjeta karbonatne platforme prije 65 milijuna godina. U dinamičnom makrosustavu karbonatne platforme moguće je prepoznati različite fosilizirane ekosustave koji se u geološkoj analizi definiraju kao „facijesiˮ. Geološki stup otoka Hvara sastoji se od: dolomita i masivnih vapnenaca (K11), vapnenaca ritmičke izmjene (K2,31), kriptalgalnih vapnenaca i dolomita (K1,2), škriljavih vapnenaca (K12), vapnenaca s rudistima (K2,42), hemipelagičkih i kriptalgalnih vapnenaca (K5,62), foraminiferskih vapnenaca (E) i fliša (Ol).³⁹
Reljef samog otoka pretežno sadrži brdske osobine. Krševiti lanac brežuljaka strmo se spušta duž južne obale otoka, ispresijecan brojnim vododerinama.⁴⁰ U reljefnoj strukturi jasno se izdvajaju tri dijela: hrbat, polje i pobrđe. Hrbat čini osnovu trupa otoka te je izdužen u pravcu istok – zapad u dužni od 68 km. Hvarsko polje čini središnji dio zapadne polovice otoka te je svojom zaravnjenošću ekološki najvrjednija reljefna jedinica s obzirom na mogućnosti i obilježja agrarnih površina te prohodnost terena. Pobrđe čini sjeverni dio zapadne polovice otoka te je relativno nisko vapnenačko pobrđe s malo reljefne energije.⁴¹
Na zapadnom dijelu otoka nalaze se najviše visine, pri čemu je najviši vrh na otoku Sv. Nikola (628 m). Najniži dio otoka (ispod 100 m visine) je njegovo sjeverno proširenje (od Starogradskog zaljeva do Jelse) gdje se samo na tri mala vrha tlo uzdiže iznad 100 m. Prema sjevernoj obali otoka brežuljci su blažeg nagiba. Najviši nagibi padina su vidljivi na južnim obalama dajući na taj način posebnost obalnom prostoru s izraženim klifovima, ali i manjim plažama izuzetnih oblika.⁴²
Specifičan tip reljefa predstavljaju obale, oblikovane abrazijskim procesima mlata valova i akumulacijskim aktivnostima mora. Stoga prevladavaju abrazijske obale (preko 99 %), odnosno obale destrukcijskog tipa. Sama građa i tektonika otoka uvjetovala je i postojanje ovakve obale. Po svom morfogenetskom tipu obale se dijele na visoke i niske. Visoke obale obuhvaćaju klifove (nagib preko 55°) i klifaste obale (nagib 12 – 32° i preko 32°) te su najzastupljenije na južnom dijelu otoka. Niske obale su najrasprostranjenije i to niske stjenovite obale nastale pod jakim utjecajem abrazije i korozije na monoklinalne vapnenačke obale. Niske obale u klasičnim sedimentima (tzv. žala) su rjeđe. U sastavu plaža sudjeluju pijesak i valutice, a manje šljunkovite i pješčane plaže oblikovane su u brojnim uvalama i dragama.⁴³
Promatrajući prirodne resurse samog grada Hvara prema iskazu namjene površina u Prostornom planu uređenja na području Grada Hvara postoji ukupno 1.283 ha poljoprivrednih površina u kategoriji „P3ˮ – poljoprivredne površine – ostale te 1.843 ha zemljišta u kategoriji „Ostale poljoprivredne i šumske površine.ˮ⁴⁴
Tablica . Površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta po kategorijama

Namjena	Površina (ha)	Udio na području grada Hvara (%)
Poljoprivredno zemljište	1.238	16
P3 – poljoprivredne površine – ostale	1.238	16
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište	1.843	24
Šumske površine	4.147	54
Zaštitne	3.081	40
Šume posebne namjene	1.032	13
Javne zelene površine	33	0

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 41., prema: PPUG Hvar
Dodatno, prema istom prostornom planu na području Grada Hvara postoji ukupno 4.147 ha šumskih površina od čega se 3.081 ha odnosi na zaštitne šume, 1.032 ha na šume posebne namjene, a 33 ha na šumske površine u sustavu javnih zelenih površina. U pogledu vodnih građevina na području Grada Hvara nema slivnih područja, vodocrpilišta niti zona sanitarne zaštite. Na ovom je području prioritetno pitanje zaštite obalnog mora, koje je ugroženo disperznim izgrađivanjem uz obalu te nepostojećim ili neadekvatnim sustavima odvodnje otpadnih voda. Ujedno na području Grada Hvara trenutno ne postoje aktivna područja na kojima se vrši eksploatacija mineralnih sirovina.⁴⁵ Na području Grada Hvara prema Zakonu o zaštiti prirode upisani su Pakleni otoci u kategoriji značajnog krajobraza, te čempres u vrtu Franjevačkog samostana u Hvaru u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Lucićev perivoj u gradu Hvaru evidentiran je kao spomenik parkovne arhitekture⁴⁶ (tablica 3).
Tablica . Zaštićena područja

Kategorija zaštite	Naziv područja	Godina proglašenja	Površina na području Grada (ha)	Udio na području Grada (%)
Značajni krajobraz	Pakleni (Paklinski) otoci	1968.	719,73	9,48
Spomenik prirode (pojedinačno stablo)	Starodrevni čempres u vrtu Franjevačkog samostana	1961.	–	–
Ukupno:			719,73	9,48

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 43., prema: PPUG Hvar
U ekološku mrežu Republike Hrvatske upisano je trinaest područja na prostoru Grada Hvara (tablica 4).
Tablica . Područja ekološke mreže Republike Hrvatske

Naziv područja	Oznaka	Ukupna površina područja (ha)	Površina na području Grada (ha)	Udio (%)	ha/100 stanovnika
Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove
Pakleni otoci	HR3000095	1.984,29	1.984,29	3,38	46,67
Pelegrin – podmorje	HR3000115	170,51	170,51	0,29	4,01
Otok Hvar – od Uvale Dubovica do rta Nedjelja	HR3000135	105,80	105,80	0,18	2,48
Hvar – od Prvog boka do Lučišća	HR2001429	983,59	983,59	1,67	23,13
Hvar – od uvale Vitarna do uvale Maslinica	HR3000456	269,98	257,72	0,43	6,06
Hvar – od Maslinice do Grebišća	HR2001428	3.244,04	169,15	0,28	3,97
Područje oko špilje u uvali Pišćena, Hvar	HR2001338	1.738,32	1.664,52	2,84	39,15
Južna obala Hvara – od rta Nedjelja do uvale Česminica	HR3000457	1.598,69	106,98	0,18	2,51
Markova špilja	HR2000084	0	0	0	0
Špilja pod Kapelu	HR2000165	0	0	0	0
Bunar kod Franjevačkog samostana u Hvaru	HR2001244	0	0	0	0
Bunar na Hvaru	HR2001245	0	0	0	0
Međunarodno važno područje za ptice
Srednjodalmatinski otoci i Pelješac	HR1000036	82.687,44	6.851,57	11,69	161,17
Ukupno:			12.294,13	20,97	289,20

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 43., prema: Državni zavod za zaštitu prirode

Ova područja kao dijelovi ekološke mreže pod strožim su propisima zaštitnih mjera te intenzivnijm monitoringom, izrađuju se posebni planovi upravljanja i određuju načini gospodarenja područjem.⁴⁷

2.