Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Flora i fauna na otoku Hvaru

Zahvljujući svom geografskom položaju te povoljnim klimatskim uvjetima otok Hvar iznimno je bogat bujnom suptropskom vegetacijom. Među ostalima ističu se palme, agave, aloje, indijske smokve, lovor, ružmarin, borovi, pinije, lavanda i mnoge druge aromatične biljke. Mnoge od ovih biljaka su jestive i (ili) ljekovite. Uz njih brojno je poljsko cvijeće, trava, mahovina i gljive. Većina je biljaka samoniklo te pored dalmatinskog bora postoji još niz endemskih vrsta kao što su: ljubičasta jadranska zečina (Centaurea adriatica), zimzelena dalmatinska perunika (Iris dalmatica), devizeta (Cyathoselinum globiferum).⁵⁵
Velike površine otoka Hvara pokrivene su šumama koje po tipu pripadaju u Mediteransku regiju, a zastupljene su s dvije zone: (1) stenomediteranske šume alepskog bora i šume gluhaćuše te (2) eumediteranske i hemimediteranske zimzelene šume crnike, mediteranske šume dalmatinskog crnobora i kulture alepskog bora.⁵⁶ Nažalost, šume koje su pokrivale gotovo cijeli otok, mjestimice su iskrčene zbog zemljoradnje.
Od ove vegetacijske zone na samom otoku Hvaru najveću površinu zauzima šuma alepskog bora i crnike (Querco ilicis – Pinetum halepensis). Od drveća u izgradnji šuma crnike najvažnija uloga pripada hrastu crniki, česmini (Quercus ilex), a uz njega dolaze: u sloju grmlja rastu zelenika (Phyllirea latifolia i P. media), lemprika (Viburnum tinus), planika ili maginja (Arbutus unedo), mirta (Myrtus communis), tršlja (Pistacia lentiscus), smrika (Juniperus oxycedrus), veliki vrijes (Erica arborea), tršlja (Rhamnus alaternus), lovor (Laurus nobilis), zimzelena ruža (Rosa sempervirens), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) i primorska kozja krv (Lonicera implexa). Mogu se sresti i kupina (Rubus dalmaticus), drača (Paliurus spina-christi), te penjačice i povijuše: šparoga (Asparagus acutifolius), tetivika (Smilax aspera), bršljan (Hedera helix), bljušt (Tamus communis) itd.⁵⁷
Hvarsko polje površina je travnjačke vegetacije. Travnjaci (livade i pašnjaci) razvili su se antropogeno, kao posljedica izravnih ili posrednih utjecaja čovjeka. U florističkom, ekološkom i biljnogeografskom pogledu značajan su tip ekosustava.⁵⁸
Na obalnim planinama, strmim visokim klisurastim otocima te na olujnim vjetrometinama morskih rtova i planinskih vrhova, razvila se specifična vegetacija stijena koja pripada razredu Asplenietea rupestris s karakterističnim vrstama kao što su smeđa slezenica (Asplenium trichomanes), zlatnjak (Ceterah officinarum) te sočnolisni žednjak (Sedum dasyphylum). Mnoge biljke ovog tipa vegetacije su endemične.⁵⁹
Kao i biljni i životnjski svijet je raznolik. Za ledenog doba ovaj je prostor dugo vremena bio pribježište ogromnom broju vrsta i već iz tog razdoblja potječe velika biološka raznolikost i osebujnost.⁶⁰ Na otoku Hvaru od pripadnika većih sisavaca nailazi se samo na divlje svinje koje su dovedene na otok. Osim divljih svinja, ima još divljih zečeva, kuna, mungosa, šišmiša, ježeva, ptica, zmija, guštera, žaba, puževa, i drugih manjih životinja. Svakako najbrojniji predstavnici životinjskog svijeta na otoku su kukci. Zastupljene su sve porodice uobičajene u priobalju. Tu su još mnoge vrste kornja

a, mrava, kamenjarki, leptira, paučnjaka itd. Prostor koji obiluje špiljama i pećinama, idealno je stanište za šišmiše pa ih ovdje ima desetak vrsta. Od domaćih životinja danas su na otoku uglavnom koze i ovce. Broj magaraca, mazgi i konja značajno je smanjen. Posebno bogatstvo na Hvaru predstavljaju ptice. Prema njihovim navikama i pojavljivanju, na Hvaru je moguće pronaći ptice iz četiri velike skupine: stanarice, selice gnjezdarice, zimovalice i prolaznice.⁶¹

U podmorju obitavaju brojne životinjske vrste koje pripadaju skupinama: ribe, morski sisavci, glavonošci, rakovi, školjke, puževi, spužve, mnogočetinaši, žarnjaci, mahovnjaci, plaštenjaci i bodljikaši. Hvarski akvatorij od pradavnih vremena bio je poznat po obilju ribe, pretežno srdele i druge plave ribe, posebno dio akvatorija od Paklenih otoka do Lukavca i istočno od Šćedra prema Pelješcu.⁶²

1. 
   
   
2. 
   
   
   1. 
      
      
      1. 
         
         
      2. 
         
         
      3. 
         
         
      4. 
         
         
      5.