Životna dob čovjeka trajno se produžuje



Yüklə 2,64 Mb.
tarix16.02.2017
ölçüsü2,64 Mb.
#8707



  • Životna dob čovjeka

  • trajno se produžuje

  • Prosječni život žene:

    • Prije 2 milenijuma – oko 30 godina
    • Danas – oko 77 godina


  • Klimaktrij (starogrčka riječ klimaktér – promjena) razdoblje u kojem se postupno gasi funkcija jajnika. To je vrijeme hormonalnog prelaza iz reproduktivne faze do menopauze u postmenopauznu fazu.



  • Menopauza (starogrčka

  • riječ: men – mjesec i pausis - prestanak) je

  • posljednje menstrulano krvarenje u životu žene.

  • Da je riječ o trajnom prestanku menstrualnog ciklusa možemo zaključiti tek retrogradno kada u godinu dana nema krvarenja.



Dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko 50. godine života. Dob početka menopauze je genetski predodređena.

  • Dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko 50. godine života. Dob početka menopauze je genetski predodređena.

  • Žene koje puše menopauza nastupa 2 godine ranije.



Prijevremena menopauza (Menopausis praecox) – javlja se prije 40. godine života u 2-4% slučajeva;

      • Prijevremena menopauza (Menopausis praecox) – javlja se prije 40. godine života u 2-4% slučajeva;
      • Kasna menopauza (Menopausis tarda) - je prestanak menstruacije nakon 55. godine života. Rana i kasna menopauza povezana je sa abnormalnostima X-hromosoma
      • Jatrogena menopauza (kastracija) – prijevremena menopauza, izazvana nekim vanjskim faktorima (npr. operacijom, zračenjem, lijekovima)


Perimenopauza – visegodisnje razdoblje oko menopauze u kojemu dolazi do sve česćih poremecaja menstrualnog ciklusa, neurednih krvarenja i vazomotornih tegoba. Počinje 4 do 5 godina prije menopauze i obuhvaća prvih pet godina postmenopauze.

  • Perimenopauza – visegodisnje razdoblje oko menopauze u kojemu dolazi do sve česćih poremecaja menstrualnog ciklusa, neurednih krvarenja i vazomotornih tegoba. Počinje 4 do 5 godina prije menopauze i obuhvaća prvih pet godina postmenopauze.

  • Premenopauza – klimakterično razdoblje prije menopauze. Počinje oko 10 godina prije posljednje menstruacije. Period kada opada reprodukcijska sposobnost žene, nastupaju hormonske promjene, poremećaj menstruacijskog ciklusa i brojni klinički znaci



  • Postmenopauza – razdoblje u životu žene poslije posljednje menstruacije

  • Senium – naziv postmenopauze nakon 70. godine života





    • Estrogena faza
      • (proliferacijska)
    • OVULACIJA
    • Progesteronska faza
    • (luteinska)


Hormonske promjene u premenopauzi su:

  • Hormonske promjene u premenopauzi su:

  • Povišen folikulostimulirajući hormon (FSH), normalan luteinizirajući hormon (LH)

  • Povišen estradiol (E2)

  • Nizak progesteron (P4)

  • Pad dihidroepiandrosteron sulfat (DHEAS) - ovaj hormon postepeno pada od 25 godine života -biomarker starenja

  • Povišen nivo FSH-a potiče folikule na rast, ali izostaje ovulacija i stvaranje žutog tijela te je nivo progesterona sve niži



Povišen E2 u premenopauzi je povezan sa sljedećim poremećajima:

  • Povišen E2 u premenopauzi je povezan sa sljedećim poremećajima:

  • kratka folikularna faza

  • debeli endometrij

  • dismenoreje, premenstruacijski

  • sindrom

  • kratki ciklusi

  • polipi, miomi

  • anovulacija

  • pojačano menstrulano krvarenje

  • mastodinija

  • spotting - probojna krvarenja

  • migrena, glavobolja



  • Utvrđeno je da anovulacija od 6 do 9 mjeseci udružena sa padom progesterona dovodi do hiperplazije endometrija

  • Od 40. godine života:

    • opada izlučivanje hormona rasta GH (growth hormone)
    • slabi zona retikularis
    • nadbubrežne žlijezde (pad
    • proizvodnje androgena:
    • DHEA i DHEAS)


  • Starenjem se mjenja nivo globulina koji prenosi spolne hormone (sex-hormonebinding globulin = SHBG)

  • Poremećen odnos estrogena, progesterona i androgena utiče na funkciju CNS-a, što je uzrok čestih i nepotpuno razjašnjenih psiho-neuro-endrokinoloskih sindroma



  • Slabljenje funkcije jajnika dovodi do:

  • vazomotornih tegoba:

    • valovi vrućina
    • noćna znojenja i dr.
  • promjene funkcije CNS-a

    • promjene ponašanja
    • depresija
    • slabljenje pamćenja i koncentracije
  • umor i fizička slabost

  • debljanje i preraspodjela masti

  • urogenitalne smetnje i pad libida

  • promjene kože i kose

  • neuredna krvarenja javljaju se nakon 45. godine života i mogu biti disfunkcijskog i organskog porijekla



  • Kod svakog neurednog krvarenja u klimaktriju, treba uraditi frakcioniranu kiretažu i razlučiti uzročnost. RAK endometrija ćemo naći u 2-3% a hiperplaziju endometrija u 15% slučajeva.



  • Današnja saznanja stavljaju mozak i jajnik u središte zbivanja prilikom tumačenja postmenopauze

  • U postmenopauzi su promjenjene slijedeće endokrinološke funkcije:

    • CNS-a
    • jajnika
    • nadbubrežne žlijezde i
    • masnga tkiva


Mozak pokazuje značajne promjene starenjem. Što se posebno odnosi na hipotalamus, hipokampus, oliva i druge dijelove limbičkog sistema

  • Mozak pokazuje značajne promjene starenjem. Što se posebno odnosi na hipotalamus, hipokampus, oliva i druge dijelove limbičkog sistema

  • Dokazano je da na funkciju CNS-a imaju uticaj estrogeni, progesteroni i androgeni

  • Opadaju vrijednosti neurotransmitera (dopamin, neuropeptidi) i neuromodulatora (prostaglandini)

  • Rastu vrijednosti norepinefrina i somatostatina

  • Hipofiza nastavlja svoju premenopauzalnu disfunkciju u odnosu na reproduktivnu dob:

    • nivo FSH-a poraste 10-20 puta
    • LH poraste 3-5 puta


Gonadotropini posebno LH, potiču stromu jajnika na proizvodnju androgena – što je održano do u duboku starost

    • Gonadotropini posebno LH, potiču stromu jajnika na proizvodnju androgena – što je održano do u duboku starost
  •  Hormon rasta - GH izlučuje se u nižoj koncentraciji od 40. godine života. Pad je znatno izražen u postmenopauzi, što uzrokuje promjene u tijelu

  • Gubi se mišićna i koštana masa

  • Raste masno tkivo i vrši se njegova preraspodjela prema abdominalnoj masti

  • Opada nivo adrinokortikotropni horomon (ACTH)

  • Opada nivo melatonina i prolaktina



Nedostatak estradiola-E2 se smatra centralnim zbivanjem za niz poremećaja i kliničkih promjena koje se objedinjuju u naziv postmenopauzalni sindrom

  • Nedostatak estradiola-E2 se smatra centralnim zbivanjem za niz poremećaja i kliničkih promjena koje se objedinjuju u naziv postmenopauzalni sindrom

  • Jajnik pod uticajem visokog nivoa LH u postmenopauzi proizvodi testosteron, androstendion i DHEA



Opada proizvodnja:

  • Opada proizvodnja:

  • DHEA

  • DHEAS

  • Testosterona

  • Androstendion

  • Androgeni utiču na važne funkcije mozga (ponašanje, učenje, pamćenje, san i dr.)



Ekstraglandularna proizvodnja hormona:

  • Ekstraglandularna proizvodnja hormona:

    • Iz androstendiona nastaje:
      • estron-E1 (konverzija je pojačna te estron postaje glavni estrogen)
      • Testosteron
      • Posljedica estrogena - u debljih žena dolazi do patoloških promjena endometrija (neuredno krvarenje iz materice)
    • Leptin (polipeptidni hormon) - povišen u pretilih žena zbog otpornosti periferije prema leptinu (leptinska rezistencija):


  • Podjela:

    • Rani (akutni simptomi)
    • Simptomi nakon 5 godina od menopauze
    • Kasni (hronični simptomi nakon 10 godina od menopauze)


Ad1. Rani akutni simptomi:

  • Ad1. Rani akutni simptomi:

    • vazomotorni (vrući valovi, noćna znojenja, palpitacije, glavobolje, nesanica)
    • psihički (razdražljivost, tjeskoba, depresivnost, emocijonalna nestabilnost, slabljenje koncentracije i pamćenja, pad libida)
    • estetski (hipo ili hiper androgenizam: suha koža, kosa, nokti, bore kože)


Zbog trajno niske razine estradiola te skokovitog oslobađanja LH (možda i FSH) dolazi do hipotalamičkog poremećaja i promjene termoregulacije

  • Zbog trajno niske razine estradiola te skokovitog oslobađanja LH (možda i FSH) dolazi do hipotalamičkog poremećaja i promjene termoregulacije

  • Valovi vrućine , noćno znojenje i nesanica su glavne smetnje rane postmenopauze

  • Psihičke smetnje koje u tzv.“domino efektom“ ruše kvalitet života žene





Ad2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze:

  • Ad2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze:

    • urogenitalne promjene (atrofija, dispareunija, poremećaj mokrenja)
    • Koža – dalje napredovanje promjena
    • promjene u zglobovima


Stjenka rodnice - slabo prokrvljena i tanka

  • Stjenka rodnice - slabo prokrvljena i tanka

  • glikogen i lactobacila opadaju

  • pH – brzo raste

  • Upale i ozlijede - pojam senilnog kolpitisa koji je otporan na liječenje ako se ne primjeni estrogen

  • Suhoća rodnice te atrofične promjene - često su uzrok dispareunije (bolni snošaj)

  • Gubitak libida na koji pozitivno utiče androgen, estrogen i dopanergički sistem, a negativno utiču prolaktin, progesteron i hipotireodizam

  • Mišićno tkivo maternice atrofira - postaje manje i miomi se smanjuju



Smetnje pri mokrenju:

  • Smetnje pri mokrenju:

    • Učestalo mokrenje
    • Bolno mokrenje
    • Inkontinencija mokraće
  • Uzrok smetnji pri mokrenju:

    • Atrofija mokraćne cijevi (uretre)
    • Smanjenje adrenergičkih receptora
  • Atrofične promjene karličnog dna su dijelom i uzrok spuštanja i prolapsa rodnice i maternice



Ad3. Simptomi nakon 10 godina od menopauze:

  • Ad3. Simptomi nakon 10 godina od menopauze:

    • Kardiovaskularne bolesti (KVB)
    • Osteoporoza
    • Promjena osjetila zuba
    • Senilna demencija


Zbog nedostatka estrogena napreduje ateroskleroza

  • Zbog nedostatka estrogena napreduje ateroskleroza

  • KVB, moždani udar - češći kod žena (nakon 65. godine života)

  • Veću opasnost za KVB imaju žene:

    • koje su pretile (androgeni tip)
    • koje imaju šećernu bolest
    • koje imaju holesterol
    • koje puše


Karakteristike:

  • Karakteristike:

    • Sistemska bolest kostiju
    • Smanjena gustoća koštanog tkiva(BMD-bone minera denisiti)
    • Poremećaj mikroarhitektonike u građi koštanog tkiva
    • UZROCI ZBOG KOJIH KOST POSTAJE LOMLJIVA
  • Najozbiljnija posljedica postmenopauze

  • Najskuplja bolest

  • Gustoća koštane mase dostiže vrhunac oko 25. godine života

  • Dugotrajan nedostatak estrogena utiče na pad gustoće (amenoreja, dojenje)

  • Za 1% - 3% godišnje se gubi koštana masa



 Lošija funkcija CNS-a je posljedica opadanja nivoa steroidnih hormona, posebno estradiola i androgena

  •  Lošija funkcija CNS-a je posljedica opadanja nivoa steroidnih hormona, posebno estradiola i androgena

  • Senilna demencija (Alzheimerova bolest) – zastrašujući pratilac!!!



Estrogeni u hormonskom nadomjesnom liječenju djeluju na sve organe i tkiva, ostali lijekovi i nadoknade (Ca i vitamini) smatraju se rezervnom terapijom

  • Estrogeni u hormonskom nadomjesnom liječenju djeluju na sve organe i tkiva, ostali lijekovi i nadoknade (Ca i vitamini) smatraju se rezervnom terapijom

  • Estrogen kao HNL možemo davati ženama koje nemaju materice. U protivnom bi dugotrajna primjena estrogena inducirala hiperplaziju ili rak endometrija

  • S toga sve žene sa matericom u postmenopauzi trebaju koristiti kombinaciju estrogena i gestagena

  • HNL za 6 mjeseci poboljšava funkciju CNS sistema

  • Dugotrajna primjena HNL-a smanjuje rizik za senilnu demenciju

  •  



Indikacije za primjenu HNL-a:

  • Indikacije za primjenu HNL-a:

    • Menopausi praecox
    • Nakon kastracije(zračenje)
    • Premenopauza - klimakterij
    • Prirodna postmenopauza


Kontraindikacije HNL-a su slijedeće:

  • Kontraindikacije HNL-a su slijedeće:

    • rak dojke ili visoki rizik za nastanak raka dojke
    • akutna tromboembolija


 Vrste HNL-a:

  •  Vrste HNL-a:

    • Estrogeni (proginova)
    • Gestageni (provera, dabroston, urogestan)
    • Selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM)
    • Različite kombinacije


Bitan zadatak današnje medicine je da se omogući pshički i fizički integritet žene, a time i poboljšati kvalitet života treće životne dobi.

  • Bitan zadatak današnje medicine je da se omogući pshički i fizički integritet žene, a time i poboljšati kvalitet života treće životne dobi.

  • Nadomjesna HNL terapija usporava proces arterioskleroze, demencije, osteoporoze i djeluje u prevenciji endometrijalnog karcinoma.



Velimir Šimunić & suradnici, GINEKOLOGIJA, Zagreb 2001, Medicinska biblioteka

  • Velimir Šimunić & suradnici, GINEKOLOGIJA, Zagreb 2001, Medicinska biblioteka

  • Internet





Yüklə 2,64 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin