Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
59
19.
CHS
I MOZAK
Z
AŠTO BI PACIJENT S
CHS-
OM MOGAO IMATI NEUROLOŠKE PROBLEME
?
CHS je genetska nepravilnost prisutna od ranih stadija života fetusa koja utječe na razvoj autonomnog živčanog sustava (AŽS). AŽS kontrolira
automatske funkcije poput disanja, cirkulacije, srčanog ritma, rada crijeva, tjelesne temperature, znojenja i tako dalje, i usko je povezan s
aktivnošću mozga.
Glavna nepravilnost kod CHS-a uključuje smanjenu sposobnost reagiranja na promjene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi promjenom
ventilacije. Zato razina kisika u krvi može pasti, a razina ugljikovog dioksida porasti, uz štetne učinke na mozak i srce. Neki pogođeni pojedinci
mogu pokazati dokaze drugih problema koji utječu na mozak i razvoj koji nisu nužno vezani uz akutne hipoksemijske epizode i mogu biti izravna
posljedica primarnog neurološkog problema vezanog uz CHS.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
60
Š
TO SU NAPADAJI
?
Napadaji su simptomi moždanih problema. Oni se mogu dogoditi zbog naglih, abnormalno prekomjernih ili sinkronih aktivnosti neurona u
mozgu.
K
AKO ONI IZGLEDAJU
?
Napadaji mogu izazvati nehotične promjene u pokretima ili funkcijama tijela, osjećajima, svijesti ili ponašanju. Oni su često vezani uz iznenadne
i nehotične kontrakcije skupina mišića i gubitak svijesti.
Napadaji mogu biti izazvani akutnim hipoksemijskim epizodama ili se kod nekih pogođenih pojedinaca mogu javiti bez razloga.
Optimalna oksigenacija i ventilacija kod oboljelih od CHS-a smanjuje šanse za hipoksemijske epizode, ali ipak kod pojedinaca s težim oblicima
CHS-a napadaji mogu dovesti do poremećaja koji izaziva trajne napadaje koji zahtijevaju antikonvulzivnu profilaksu.
N
EUROKOGNITIVNI RAZVOJ KOD DJECE S
CHS-
OM
H
OĆE LI SE MOJE DIJETE RAZVIJATI NORMALNO
?
Djeca s CHS-om uglavnom zbog svojih mentalnih sposobnosti spadaju skupinu koja sporo uči, uspjeh u školi im je ispod optimalnog i/ili imaju
smanjene intelektualne funkcije. Čini se da je neuropsihološka funkcija u korelaciji s dobrom ventilacijskom potporom i ozbiljnošću CCHS-a.
Većina djece s CHS-om pohađa redovnu nastavu u redovnim školama. No, neke oboljele osobe imaju značajne poteškoće u učenju koje
zahtijevaju posebnu obrazovnu nastavu.
M
OŽE LI MOJE DIJETE POSTIĆI NORMALNO INTELEKTUALNO FUNKCIONIRANJE
?
Normalno intelektualno funkcioniranje izgleda da je vezano uz rano dijagnosticiranje i optimalnu ventilacijsku potporu.
Redovitim i sveobuhvatnim intelektualnim testiranjem može se prepoznati problem i omogućiti aktivna obrazovna intervencija koja, zajedno s
optimalnim upravljanjem ventilacijom, može osigurati maksimalne mogućnosti za neurokognitivni razvoj djeteta.
Š
TO JE S PREKRETNICAMA U NJEGOVOM
/
NJENOM MOTORIČKOM RAZVOJU
?
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
61
Velika je vjerojatnost da će vaše dijete s vremenom postići sve prekretnice u motoričkom razvoju, ali mnoga dojenčad s CHS-om imaju niži
mišićni tonus i/ili kasne u razvoju glavnih motoričkih funkcija zbog čega ih treba uključiti u različite neuropsihoterapeutske programe.
Š
TO REĆI O RAZVOJU TUMORA NEURALNOG GREBENA
?
Stanice neuralnog grebena su prolazne, migracijske stanice koje će tijekom ranog razvoja fetusa dovesti do stvaranja različitih stanica AŽS-a.
Tumori koji imaju podrijetlo s neuralnog grebena često se pojavljuju kod osoba s težim oblicima CHS-a. Oni mogu nastati s obje strane
kralježnice, najčešće u prsima ili trbuhu, ili na nadbubrežnim žlijezdama, odmah iznad bubrega.
Adrenal gland –
Nadbubrežna žlijezda
Kidney –
Bubreg
Adrenal gland –
Nadbubrežna žlijezda
Cortex –
Kora
Medulla –
Moždina
Kidney -
Bubreg
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
62
V
ID
Oboljeli od CHS-a često imaju teškoće s vidom što je odraz neuronske kontrole funkcije oka. Većina ima uske zjenice koje lošije reagiraju na
svjetlost. Također mogu imati strabizam raznih vrsta i stoga problema s usklađivanjem promatranja predmeta koji su im blizu.
S
LUH
Neki oboljeli od CHS-a mogu imati problema sa sluhom. Ovo može biti vezano uz deficite u perifernom ili centralnom živčanom sustavu slušnih
putova. Važno je dijagnosticirati slušne deficite rano u tijeku bolesti i time olakšati pravilan razvoj govora kod djece CHS-om koja bi mogla biti
pod utjecajem potrebe za traheostomijom.
Mnoga dojenčad oboljela od CHS-a imaju teškoće s gutanjem. Kako bi se olakšala prehrana, možda će biti potrebno postaviti gastrostomijsku
cijev u trbuhu. Ona se obično može ukloniti u starijoj dobi.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
63
20.
CHS
I CRIJEVA
Z
AŠTO
CHS
UTJEČE NA CRIJEVA
?
Zato što CHS utječe na autonomni živčani sustav (AŽS) koji kontrolira automatske funkcije poput disanja, cirkulacije, srčanog ritma, aktivnosti
crijeva, tjelesne temperature i znojenja. Stoga se mogu očekivati problemi s crijevima, srcem i očima. Također se češće mogu pojaviti određeni
tumori.
K
OJI SU NAJČEŠĆI POREMEĆAJI CRIJEVA
?
Najčešći poremećaji crijeva su Hirschsprungova bolest, bolest gastroezofagealnog refluksa i drugi poremećaji motiliteta kao što su proljev bez
infekcije ili problemi s gutanjem.
Š
TO JE
H
IRSCHSPRUNGOVA BOLEST
?
Kod oboljelih od CCHS-a može se pojaviti i Hirschsprungova bolest. Ovaj probavni poremećaj, koji se naziva i kongenitalni aganglionarni
megakolon, uzrokovan je defektnim živcima crijeva. Duljina zahvaćena crijeva varira.
Klinička prezentacija može biti odgođeni prolaz prve stolice u novorođenčeta, prošireni trbuh ili različiti stupnjevi zatvora. Kada je stanje
ozbiljnije, može prouzročiti opstrukciju crijeva.
Liječenje Hirschsprungove bolesti sastoji se od kirurškog uklanjanja zahvaćenog dijela crijeva i spajanja dva preostala kraja normalnog crijeva.
To se obično radi kod odojčeta. Povremeno kirurzi moraju provesti kolostomiju, što znači dovođenje crijeva na površinu trbuha, a konačni
popravak se čini kasnije tijekom života.
Š
TO JE BOLEST GASTROEZOFAGEALNOG REFLUKSA
?
Bolest gastroezofagealnog refluksa (GERB) kod djece s CCHS-om nastaje uslijed nesposobnosti donjeg sfinktera jednjaka, mišića u obliku
prstena koji se steže kako bi spriječio prolaz sadržaja želuca natrag gore u jednjak (ezofagus). Ako pregrada između jednjaka i želuca nije
dovoljno jaka, želučana kiselina i drugi sadržaja želuca prave refluks (tok unatrag). To omogućuje kiselini izazvati zapaljenje jednjaka i grkljana
(glasnica), a čak i dopustiti aspiriranje hrane u pluća.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
64
Simptomi su promjenjivi; uključuju povraćanje koje se ponavlja ili respiratorne simptome kao što su kašalj. Pogođeni pojedinci također mogu
osjećati bol uključujući žgaravicu ili mogu biti razdražljivi. Liječenje se provodi lijekovima koji smanjuju proizvodnju kiseline, a ako to nije
učinkovito, moguća je kirurška intervencija.
Š
TO SU POREMEĆAJI MOTILITETA
?
Neka djeca s CCHS-om pate od poremećaja motiliteta u nedostatku Hirschsprungove bolesti. Hrana obično prolazi kroz probavni trakt uslijed
ritmičkih kontrakcija (peristaltika).
Kada postoji poremećaj motiliteta, ove kontrakcije ne pojavljuju na koordiniran način. Simptomi, primjerice, mogu biti otežano gutanje,
povraćanje, mučnina, zatvor i proljev. Većina ovih simptoma može se liječiti lijekovima, posebnom hranom i vježbanjem. No, u nekim
slučajevima, npr. ako dijete nije u stanju progutati, potrebno je neko vrijeme koristiti cijev za hranjenje. Većina djece će naučiti gutati kad budu
starija.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
65
21.
CHS
I SRCE
K
OJI SU NAJČEŠĆI SRČANI PROBLEMI U
CCHS-
U
?
Najčešći srčani problemi su aritmije i plućna hipertenzija.
Š
TO SU ARITMIJE
?
Aritmije su nepravilni otkucaji srca. Najčešće aritmije kod CCHS-a su bradikardije kada se javlja niža stopa otkucaja srca ili se srce čak zaustavi
tijekom nekoliko sekundi. Ove srčane nepravilnosti mogu biti asimptomatske ili oboljeli mogu imati ponavljane epizode nesvjestice pod
nazivom sinkope (prolazni gubitak svijesti i nemogućnost držanja tijela popraćeno spontanim oporavkom). Ako se ove stanke produljuju, one
mogu dovesti do srčanog zastoja ili čak iznenadne smrti.
K
AKO DIJAGNOSTICIRATI ARITMIJE
?
Poremećaji srčanog ritma mogu biti otkriveni duljim elektrokardiografskim (EKG) praćenjem u trajanju od 24-72
sata koje se također zove Holter monitoring.
Electrodes –
Elektrode
Monitor Holter –
Holter monitor
M
OGU LI SE TI PROBLEMI LIJEČITI
?
Na temelju Holter monitoringa i simptomima, kardiolog će odlučiti o potrebi za lijekovima ili u težim slučajevima za elektrostimulatorom srca.
Elektrostimulator je mali uređaj koji se ugrađuje ispod kože. Ima žice koje analiziraju srčani ritam, a ako je on ispod unaprijed određene
vrijednosti, preko žica šalje električne signale koji stimuliraju otkucaje srca.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
66
Superior Vena Cava –
Gornja šuplja vena
Left Subciavian Vena –
Lijeva potključna vena
Right Atrium –
Desni atrij
Right Ventricle –
Desna ventrikula
Tricuspid Valve –
Trikuspidni ventil
Figure 2 Dual Chamber Pacemaker –
Slika 2 Dvokomorni elektrostimulator srca
Š
TO JE PLUĆNA HIPERTENZIJA
/
COR PULMONALE
?
Plućna hipertenzija je visoki krvni tlak u arterijama koje nose krv u pluća kako bi se snabdjela kisikom. Kronično niska razina kisika u krvi ili
visoka razina ugljikovog dioksida uvjetuje stezanje mišića u zidovima krvnih žila što uzrokuje porast tlaka krvi u njima, a to je stanje poznato kao
plućna hipertenzija. Visoki tlak u ovim žilama uzrokuje teži rad srca da bi napravilo cirkulaciju krvi kroz pluća. Ako je tlak previsok, srce ne može
držati korak i postaje prošireno, što je vrsta zatajenja srca poznato kao cor pulmonale.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
67
Superior vena cava –
Gornja šuplja vena
Aorta –
Aorta
Left atrium –
Lijevi atrij
Right atrium –
Desni atrij
Pulmonary artery –
Plućna arterija
Inferior vena cava –
Donja šuplja vena
Right ventricle –
Desna ventrikula
Left ventricle –
Lijeva ventrikula
Descending aorta –
Silazna aorta
K
AKO MOGU PREPOZNATI PLUĆNU HIPERTENZIJU
?
Blaga plućna hipertenzija može biti asimptomatska ili izazvati plavkastu obojenost usana i kože,
umor
i
otežano disanje
. Kada kod oboljelih
nastane cor pulmonale, ti simptomi se pogoršaju, a oboljeli mogu imati oticanje oko gležnjeva i stopala (periferni edem), i oticanje trbuha
(ascites).
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
68
K
AKO DIJAGNOSTICIRATI PLUĆNU HIPERTENZIJU
?
Plućnu hipertenziju može dijagnosticirati kardiolog pomoću ehokardiografije (ECHO ili ultrazvuka srca) i EKG-a u
dogovorenim vremenskim razmacima
M
OŽE LI SE PLUĆNA HIPERTENZIJA SPRIJEČITI ILI LIJEČITI
?
Može se spriječiti izbjegavanjem niske razine kisika i visoke razine ugljikovog dioksida u krvi. Stoga treba rano
osigurati optimalne postavke ventilacije.
Kada nastane cor pulmonale, može se liječiti različitim opcijama kao što su optimiziranje ventilacije kisika i
različite vrste lijekova.
J
ESU LI SVE EPIZODE NESVJESTICE KOD
CHS-
A PROUZROČENE ARITMIJAMA
?
Ne, djeca mogu imati epizode nesvjestice vezane uz ortostatsku hipotenziju, koja se također naziva posturalna hipotenzija. To je posljedica
niskog krvnog tlaka koja se događa kada ustanete. Posturalna hipotenzija također može učiniti da osjećate nesvjesticu ili vrtoglavicu, ili
uzrokuje zamagljen vid, te je također poznata kao neurokardiogena sinkopa.
Centralni hipoventilacijski sindrom – Knjižica sa informacijama za pacijente i njegovatelje – uredio EUCHS Consortium – 1. izdanje 2012. – stranica
69
22.
CHS
I TUMORI
D
A LI KOD OBOLJELIH OD
CHS-
A ČESTO NASTAJU TUMORI
?
Ne, ali kod nekih oboljelih od CHS-a mogu nastati tumori, koji ne moraju nužno biti opasni. Od otkrića određenih promjena u genima oboljelih
od CHS-a, utvrđeno je da nemaju svi pacijenti visok rizik da će se kod njih ikada razviti tumor neuralnog grebena. Pobliže treba procijeniti one
pacijente sa širenjem ponavljajućih mutacija polialanina, što znači 20/28 do 20/33, i onih s mutacijama krivog smisla, besmislenim mutacijama
ili pomakom okvira čitanja gena. Za više informacija molimo pogledajte letak o genetskim nalazima.
Pacijenti s ROHHAD-om imaju veću vjerojatnost za razvoj tumora.
Stanice koje transformiraju i mogu izgraditi tumore potječu od stanica živčanog sustava. Te skupine stanica nazivaju se neuralni greben. Ovi
tumori obično nastaju u ranom djetinjstvu.
K
OJI SU SIMPTOMI
?
Pacijenti u ranim fazama obično nemaju simptome, a kasnije očitovanje prvenstveno ovisi o mjestu tumora. U trbuhu, tumorska masa može
uzrokovati oticanje stomaka ili
zatvor
ili pak kronični proljev. U prsima tumor može uzrokovati probleme s disanjem. Pritiskom na kralježničnu
moždinu, tumor može izazvati slabost, a time i nemogućnost stajanja, puzanja ili hodanja, ili probleme s mokrenjem.
K
AKO PRONAĆI TUMORE
?
Tumori proizvode tvari koje se mogu naći u krvi (poput enolaze posebne za neurone) ili u mokraći (kateholamin). Različite
metode snimanja također mogu biti vrlo korisne.
M
OGU LI SE TI TUMORI LIJEČITI
?
Mogu, međutim terapija tumora izvedenih iz neuralnog grebena varira ovisno o njihovoj vrsti, razredu i mjestu.
Često je izbor kirurgija i/ili kemoterapija može biti korisna. Terapija će obično biti specifična za bolesnika.
Dostları ilə paylaş: |