M. F. Ziya yeva, G. X. Ma VL yano va ginekologiya


T e k s h ir is h u s u ila r i


səhifə106/220
tarix16.08.2023
ölçüsü
#139571
1   ...   102   103   104   105   106   107   108   109   ...   220
Зияева М.Ф. Гинекология. 2-нашри

T e k s h ir is h u s u ila r i
1. 
B irla m c h i s o ‘ra b -su rish tir ish .
2. U m u m i y tibbiy tekshiruv.
3. U r o g e n ita l tekshiruv.
4. Т е ra p e vt, g e n e tik v a se k s o p a to lo g te k sh iru v i o ‘tkazish.
L ab orator-tek sh iru v.
1. S p e r m o g r a m m a .
2. P ro s ta t suyuqligi sitologik tekshiruvi.
3. X la m id io z , u re a p la z m o z , m i o k o p la z m o z , sito m e g a lo - 
virus, o d d iy virusli g e ф e s - t o r g infeksiyasini an iq lash .
4. S p e r m a n i bak terilo g ik tekshirish.
5. A n tis p e r m a l a n tita n a n i a n iq la sh .
6. K ic h ik c h a n o q a ’z o larin i U T T qilish.
7. Q a lq o n s i m o n b e z n i U T T qilish.
8. M o y a к a ’zolari term ogra fiyasi.
9. G o r m o n l i skrining.
10. T ib b iy - g e n e tik tekshiruv.
11. R e n tg e n o lo g ik usul (b o sh su y ak n i tek sh irish va b u y - 
ra k la r flebografiyasi).
12. T e s tik u la r biopsiya.
D avosi. 
B ep u sh tlik sababi a n i q l a n g a n d a n s o ‘ng d a v o b o s h - 
l a n a d i .
B a c h a d o n n a y la r i y o p i q b o ‘l g a n d a g i d r o t u b a t s i y a
fizioterapevtik m u o la ja bilan o ‘tkaziladi. G o r m o n a l b e p u sh tlik
esa u m u m i y q u w a t l o v c h i p re p a ra tla r , g o r m o n l a r bilan b o g ‘liq 
h o l d a d a v o la n a d i. A g a r d a v o terapiyasi natija b e r m a s a , s u n ’iy
131


urugN antirish m u olajasi o ltk aziladi. B u n in g u c h u n ayolga h ayz 
s iklining o brtasida 14— 15 kuni 5 k u n ic h id a k u n o r a b a c h a -
d o n g a s p e r m a to z o id yub o rilad i. K o ‘p g in a h o lla rd a yaxshi natija 
beradi.
E k strak o rp ora l urugN antirish
E k s tra k o r p o ra l uru g N a n tirish va e m b r i o n tra n s p la n ta ts iy a s i 
n isb a ta n yan g i, a n c h a m u r a k k a b va q i m m a t d a v o la s h usulla- 
rid an biri boNib, bu o d a m t u x u m h u jayra sini 
in vitro
s h a r o itd a
u ru g N a n tirish , u n i u rc h itis h va e m b r i o n n i b a c h a d o n g a jo y -
la sh tiris h d a n ib o r a td ir ( 6 5 - r a s m ) .
In vitro
usuli bilan u ru gN a ntirish m u v a ffa q iy a ti dastavval 
y e tis h g a n o o t s i tl a r o li s h n in g o p t i m a l ( q u la y ) m u d d a t l a r i n i
an iq la sh g a va b a r c h a m u o la ja la rn i bajarish te x n ik a s in in g a n iq -
ligiga bogNiq.
Y e t i l g a n
t u x u m
hujayrani xirurgik yoN 
bilan (follikulalar punk- 
siyasi) ajratib olinadi. 
K eyin bu tu x u m h u -
j a y r a e r k a k s p e r m a -
t o z o i d i b ila n m i k r o -
sk o p ostida u rugN a n- 
tiriladi. S o ‘ng m ax su s 
i n k u b a t o r d a
m a ' l u m
m u d d a t g a c h a e m b r io n
h o la tig a c h a o ‘stiriladi. 
Bu e m b r i o n b a c h a d o n
b o ‘shligNga kirgiziladi 
va im p la n ta ts iy a b o ‘- 
lishi va h o m ila rivoj- 
lanishi kuzatiladi.

Yüklə

Dostları ilə paylaş:
1   ...   102   103   104   105   106   107   108   109   ...   220




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin