Organski uvjetovani duševni poremećaji

ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI

ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI

• Uvijek su posljedica prolaznih ili trajnih disfunkcija mozga

• Njihova osnovna osobina je

• poremećaj svijesti ili poremećaj

• ponašanja

• Obojeni su ličnošću oboljelog

ORGANSKI VS. SIMPTOMATSKI

• Organski psihički poremećaji u užem smislu – patološki proces je smješten u mozgu.

• Simptomatski psihički poremećaji – mozak je sekundarno zahvaćen metaboličkim poremećajem primarno smještenim drugdje u tijelu.

PODJELA PREMA KLINIČKOJ SLICI

• Delirij i demencija – globalno oštećenje kognitivnih funkcija;

• Amnestički sindrom i organske halucinoze – selektivna redukcija kognitivnih funkcija;

• Organska sumanutost i organski afektivni sindrom – nalik funkcionalnoj psihozi;

• Organski poremećaji ličnosti – psihopatološke promjene u obilježjima ličnosti;

• Poremećaji prouzročeni uzimanjem ili naglim prestankom uzimanja toksičnih tvari;

• Sindrom organske anksioznosti, organski disocijativni sindrom, postkomocijski sidrom i postinfekcijski sindrom.

PREDISPONIRAJUĆI ČIMBENICI

• Manje vrijedan SŽS zbog:

• -  smanjenog broja neurona,

• -  oštećenja mijelinskih ovojnica,

• -  oštećenja cerebralne cirkulacije,

• -  oštećenja cerebralnog metabolizma,

• -  usporene cerebralne električne

• aktivnosti,

• -  slaboumnosti.

LOKALIZACIJA PATOLOŠKOG PROCESA

• Talamus: preosjetljivost na osjete, poremećaj svijesti, talamička demencija, psihotična stanja.

• Frontalni: mnestičke disfunkcije, površni afekt, morija, nemogućnost odgađanja reakcija.

• Temporalni: poremećaji memorije, nominalna disfazija, formalni poremećaj mišljenja.

• Parijetalni: agnozija, apraksija, nominalna disfazija, disleksija, diskaklkulija, poremećaj sheme tijela.

• Parijetalni nedominantni: apraksija, poremećaj pažnje.

• Okcipitalni režanj: vidna agnozija, mikropsije, makropsije, v. halucinacije, kortikalno sljepilo.

DELIRIJI

• Delirij je akutna nespecifična psihoza, organski uvjetovana funkcionalnim poremećajem u SŽS-u.

• Karakterizira ga:

• - fluktuirajući poremećaj svijesti,

• - poremećaj poercepcije,

• - formalni poremećaj mišljenja (inkoherentno)

• - poremećaj ciklusa budnost-spavanje,

• - halucinacije,

• - poremećaj vegetativnih funkcija,

• - poremećaj posihomotorike (nemir),

• - poremećaj orijentacije i pamćenja.

SINONIMI ZA DELIRIJ

• Akutni moždani sindrom (Akutni Brain-sindrom)

• Akutno smeteno stanje

• Toksična psihoza

• Metabolička enccefalopatija

• Akutni egzogeni reakcijski tip po Bonhoefferu

ETIOLOGIJA

• Metabolički: poremećaj metabolizma mozga (hipoksija, hipoglikemija, deficit vitamina B).

• Uzimanje ili prestanak uzimanja psihoakt. tvari.

• Traumatski: ozljeda SŽS-a

• Upale intrakranijalnih struktura (encefalitisi, meningitisi, apscesi, encefalopatije, AIDS)

• Somatske bolesti: tireotoksikoza, uremija, kronične kardiopatije, kron. plućne i zar. bol.

• Cerebrovaskularne bolesti: CVI (ishem., hemor.)

• Primarni i metastatski tumori mozga.

• Epilepsija: postiktalno smeteno stanje.

• Plućna, renalna, hepatalna insuficijencija.

UZROCI DELIRIJA PREMA DOBI

• Djetinjstvo: febrilna stanja, intoksikacije, traume glave, epilepsije.

• Adolescencija: traume glave, infekcije, intoksikacije ili apstinencijski sindromi, postoperativna stanja, anemije.

• Srednja životna dob: alkoholizam tabletomanija i nagli prekid uzimanja tih sredstava, različite somatske, endokrinološke i neurološke bolesti, industrijske toksične tvari.

• Starija životna dob: cerebrovaskularne bolesti, kardijalne bolesti, predoziranje lijekovima, nagli prestanak uzimanja lijekova.

KLINIČKA SLIKA

• Fluktuirajući poremećaj svijesti (zbunjenost, delirantna svijest, somnolencija, sopor, koma)

• Poremećaj pažnje

• Poremećaj opažanja (vidne i slušne halucin.)

• Poremećaj mišljenja (usporeno, inkoherentno mišljenje – nema ciljne tendencije)

• Poremećaj ciklusa bbudnost-spavanje

• Poremećaj psihomotorike (stalni nemir)

• Poremećaj afektiviteta (strah, razdražljivost, agresivnost)

• Neurovegetativni poremećaji (tremor, profuzno znojenje, tahikardija, hipertenzija)

TIPIČNE KLASIČNE SLIKE DELIRIJA

• Halucinantna slika: nemir, iluzije, halucinacije, intenzivan strah (opasnost od nekontroliranog bijega)

• Anksiozno-panična slika: nemogućnost kognitivne kontrole s posljedičnom anksioznošću i paničnim reakcijama na beznačajne podražaje (nemir, tahikardija, crvenilo lica znojenje, hiperventilacija, učestalo mokrenje)

• Slika smetenog stanja: miran, smješka se, usporenost, površnost, konfabulacije, zbunjenost, općeniti odgovori.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija (svijest očuvana, ali moguća su tranzirtorna delirantna stanja, osobito noću)

• Shizofrenija (nema kvantitativnog poremećaja vijesti)

• Histerija (disocijativna stanja, pseudodemencije)

TERAPIJA

• Ne postoji kauzalna terapija.

• Koriste neurotropni lijekovi (Piracetam) i noviji lijekovi za Alzheimerovu demenciju (Aricept).

• Kod nemira se daju benzodiazepini i neuroleptici.

• Kod popratne depresije daju se antidepresivi.

VASKULARNE DEMENCIJE (SEKUNDARNE)

• Vaskularnoj demenciji je uzrok cerebrovaskularna bolest.

• Počinje naglo, obično u sklopu cerebrovaskularnog incidenta.

• Osim oštećenja kortikalnih funkcija (mišljenje, pamćenje itd), postoje i subkortikalna oštećenja u vidu emocionalne labilnosti do inkontinencije, sklonosti plaču, ali i maničnim stanjima.

• Prije se javljaju od primarnih. Rjeđe su od primarnih.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija u sklopu drugih neuroloških bolesti.

• Primarne demencije.

• Afektivni poremećaji (pseudodemencija)

PRIDRUŽENI SIMPTOMI

• Akutna smetenost

• Depresivno raspoloženje

• Agitiranost

• Agresivnost

DRUGE DEMENCIJE

• Demencija u sklopu:

• -         Pickove,

• -         Huntingtonove,

• -         Jakob-Creutzfeldtove bolesti i

• -         HIV-infekcije.

AMNESTIČKI SINDROM

• Organski uvjetovan psihički poremećaj u kojem su pretežno oštećene funkcije pamćenja uz očuvanu trenutačnu memoriju i očuvanu svijest.

• Javlja se u kroničnom alkoholizmu, poslije CVI i sl.

• Oštećeno je pamćenje i sjećanje s anterogradnom i retrogradnom amnezijom i dezorijentacijom u vremenu i prostoru. Sjećanje na svježe događaje najteže oštećeno.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Demencija,

• Delirij,

• Disocijativna stanja,

• Ganserov sindrom,

• Simulacija.

ORGANSKA HALUCINOZA

• Trajne ili prolazne halucinacije koje se javljaju uz očuvanu svijest, a uvjetovane su nekim organskim čimbenikom i njegovim poremećenim metaboličkim djelovanjem na SŽS.

• Dominantni simptom su vidne i slušne halucinacije. Mogu se javiti sumanute ideje povezano s halucinacijama.

• Obično se javlja u kroničnom alkoholizmu.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

• Delirij

• Demencija

• Shizofrenija

• Narkolepsija

SINDROM ORGANSKE SUMANUTOSTI

• Obilježen je sumanutim idejama uz očuvanu svijest i postojanje organskog uzročnog faktora.

• Posljedica je oštećenja mozga u nedominantnoj hemisferi.

• Diferencijalno-dijagnostički dolaze u obzir: Shizofrenija, Paranoja, Organska halucinoza.

ORGANSKI AFEKTIVNI SINDROM

• Poremećaj afektiviteta po depresivnim ili maničnom tipu prouzročen toksičnim, metaboličkim ili drugim organskim faktorom.

• Postoje dvije osnovne kliničke slike: depresivna i manična.

• Najčešći etiološki faktori: a) endokrine bolesti (tireoidea, suprarenalka, ca pankreasa), b) virusne infekcije, c) toksične tari i lijekovi.

• Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir: delirij, demencija, sindrom organske sumanutosti, organska halucinoza.

ORGANSKE PROMJENE LIČNOSTI

• Izrazito mijenjanje osnovnih karakternih osobina uvjetovano organskim faktorom.

• Kliničkom slikom dominiraju: afektivna nestabilnost, raptusi bijesa, oštećeno prosuđivanje, paranoidnost i ideje odnosa, moguće je asocijalno ponašanje.

• Za razliku od pravih psihopatskih ličnosti, takvi bolesnici nisu svjesni socijalnih implikacija svojeg ponašanja. Najčešći uzroci su trauma mozga i temporalna epilepsija.

PSIHIČKI PORREMEĆAJI PROUZROČENI BOLESTMA MOZGA I POREMEĆAJA FUNKCIJE MOZGA KAO POSLJEDICAMA TJELESNIH BOLESTI

• Sindrom organske anksioznosti: trajna ili paroksizmalna anksioznost (generalizirana ili panične atake). Javlja se kod intoksikacije kofeinom, odvikavanja od pušenja, uzimanja stimulatora SŽS-a, feokromocitoma, hipertireoze, hipoglikemije, MS, tumora mozga itd.

• Organski disocijativni sindrom: oslabljeni procesi integracije memorije, orijentacije, kontrole motorike i obrade informacija (amnezija, fuge, poremećaj motorike)

• Postkomocijski sindrom: niz subjektivnih smetnji nakon traume glave praćene gubitkom svijesti: glavobolja, vrtoglavica, nesigurnost, smetnje koncentracije, nesanica, niska tolerancija stresa, osjetljivost na svijetlo, buku i alkohol.

• Postinfekcijski organski sindrom