Kardiovaskularne komplikacije: (kardiovaskularni kolaps i dosta rijetko embolija);
Mehaničke komplikacije (fraktura kičmenih pršljenova, zatim ruptura mišića, ugriz jezika usljed naglog stezanja vilica);
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike.
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike.
Odmah se ordinira 500 I J. humanog tetanusnog imunoglobulina intramuskularno u prvih 48 sati od povrede.
Odmah se ordinira 500 I J. humanog tetanusnog imunoglobulina intramuskularno u prvih 48 sati od povrede.
Može se primjeniti i heterologni životinjski antitoksični serum u dozi od 5000 ij
Aktivna imunizacija antitetanusnom vakcinom
Antibiotici, u prvom redu metronidazol 3X 500 mg dnevno intravenski, daju se radi suzbijanja sekundarnih piogenih infekcija
Veoma važna je hirurška obrada rane koja se mora savjesno napraviti kod svakog bolesnika.
Veoma važna je hirurška obrada rane koja se mora savjesno napraviti kod svakog bolesnika.
Za smirivanje grčeva daju se hipnotici i sedativi (diazepam).
Bolesnici moraju da miruju i da budu u zamračenoj prostoriji
Profilaksa se sastoji u aktivnoj i pasivnoj imunizaciji.
Profilaksa se sastoji u aktivnoj i pasivnoj imunizaciji.
Aktivna imunizacija se sprovodi dvokratnim davanjem anatoksina u razmaku od mjesec dana. Nakon godinu dana treba dati još jednu, tzv. stimulirajuću dozu, a potom svake 3 do 4 godine docjepljivati.
U slučaju povrede ovako propisano cijepljene osobe mogu dobili samo anatoksin (ANA-TE).
U profilaktične svrhe se daje kod povrede i antitoksični serum u dozi do 10 000 jedinica.
Serum se mora davati nevakcinisanim ili nedovoljno vakcinisanim osobama.
Tetanusni humani imunoglobulin se daje kao pasivna imunizacija u dozi od 500 I.J. naročito kod sumnje na jaku kontaminaciju.
BAKTERIJSKI MENINGITISI
BAKTERIJSKI MENINGITISI
Akutni bakterijski meningitis je teško infektivno oboljenje, izazvano različitim bakterijama, u toku koga dolazi do stvaranja gnojnog eksudata u subarahnoidnom prostoru, a klinički se karakteriše pojavom meningealnih simptoma i znakova.
Etiologija. Najčešći uzročnici meningitisa su tri bakterije:
Etiologija. Najčešći uzročnici meningitisa su tri bakterije:
Ove bakterije su izazivači 75-80% bakterijskih meningitisa, pre svega zahvaljujući činjenici da poseduju veoma moćne faktore virulencije, koji im omogućavaju da se odupru fagocitozi
Epidemiologija. Meningitis se najčešće javlja sporadično, mada su moguće i epidemije
Epidemiologija. Meningitis se najčešće javlja sporadično, mada su moguće i epidemije
Bakterijski meningitis je najčešće bolest dece, tako da približno 70% obolelih pripada uzrastu do 5 godina.
Glavni faktor rizika za nastanak meningitisa je povećanje broja kliconoša u osetljivoj sredini, jer infekcija najčešće nastaje od kliconoša.
Od strane samog domaćina, faktor rizika je nedostatak specifičnih antitela na mestu ulaska bakterija,