sekundarni proizvod – postoje dobri preduvjeti za razvoj ovog oblika turizma
Eko-turizam
tercijarni proizvod
sekundarni proizvod – u okolnim malim naseljima mogao bi se razvijati ovaj oblik turizma
Omladinski turizam
sekundarni proizvod
sekundarni proizvod – glavni motiv dolaska ove kategorije turizma je zabava
Izvor: Strategija razvoja turizma do 2020. godine (str. 36.) i prijedlog autora
Sadašnja obilježja turizma grada Hvara (jako izražena sezonalnost, prosječni kraći boravci turista, većina smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju) posljedica su stihijskog razvoja turizma na otoku, ali i nepostojanja jasne strategije i plana razvoja turizma za sam grad Hvar. Još uvijek se turizam na cijelom otoku odvija stihijski, neplanirano i bez koordinacije razvoja turizma između pojedinih naselja na otoku. Plan razvoja turizma bio bi nužan kako bi se jasno odredile smjernice budućeg razvoja za cijeli otok Hvar u kojem bi svako od naselja na otoku odredilo glavne smjernice gospodarskog razvoja, a unutar njega i turizma. Takav plan razvoja osigurao bi ugodniji život za stanovnike otoka (time zaustavio depopulaciju) i svakog pojedinog naselja, ali i zaustavila bi se devastacija okoliša koja je značajno prisutna od 1950-ih godina. Devastacija prirode nastala je kao posljedica neplanske i dijelom nelegalne izgradnje turističke infrastrukture koja se odvijala kao posljedica stihijskog razvoja turizma na otoku, ali i u samom gradu Hvaru. Veliki problem za okoliš predstavljaju izgrađene kuće za odmor u obalnim dijelovima otoka koji su turistički najatraktivniji dijelovi otoka. Neplanskom gradnjom osim vizualne i terenske degradacije dovodi se u pitanje i dovoljna opskrba električnom energijom i pitkom vodom u ljetnim mjesecima jer postojeća vodovodna i električna mreža sa sadašnjim kapacitetom i sustavom, a povezano s brzim rastom broja turista, ne mogu u ljetnim mjesecima zadovoljiti sve potrebe. Ekološki problem predstavlja i kanalizacijski sustav koji je uređen u gradu Hvaru i Jelsi, no drugdje na otoku ne postoji adekvatan način zbrinjavanja kanalizacije. Posebno veliku opasnost po okoliš, a time i za daljnji razvoj turizma na otoku, predstavlja odlaganje otpada čija trenutačna rješenja ne odgovaraju potrebnim ekološkim standardima. Sadašnje odlagalište otpada za grad Hvar nalazi se 2 kilometra sjeverno od grada i u pogonu je od 1959. godine te se na njega odlažu sve vrste otpada i trenutno je odlagalište pred saturacijom. Prema Planu gospodarenja otpadom za Splitsko-dalmatinsku županiju iz 2008. godine, bilo je predviđeno da se do 2010. godine izgradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici za područje cijele županije, a grad Hvar trebao bi imati 8 reciklažnih dvorišta te još po jedno odlagalište za glomazni, zeleni, građevinski otpad i veliko reciklažno dvorište odakle bi se otpad odvozio u Centar za gospodarenje otpadom159. Kako bi se ova prostorna pitanja riješila potrebno je donošenje Prostornih planova čime bi se zaustavila daljnja devastacija prostora, a time osigurala zaštita okoliša čime bi se dugoročno zadovoljile potrebe turista, ali i osigurala egzistencija i kvaliteta života za lokalno stanovništvo.
