Turistički dolasci
|
1970.
|
1980.
|
1990.
|
2000.
|
2006.
|
2013.
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
Grad
Hvar
|
32.932
|
19.987
|
60,69
|
70.897
|
38.384
|
54,14
|
63.235
|
42.999
|
68,00
|
90.265
|
74.642
|
82,69
|
124.640
|
111.322
|
89,31
|
129.736
|
121.660
|
93,78
|
Otok
Hvar
|
79.958
|
43.077
|
53,87
|
153.547
|
74.497
|
48,52
|
129.835
|
86.757
|
66,82
|
170.173
|
142.441
|
83,70
|
231.206
|
204.036
|
88,25
|
213.397
|
197.092
|
92,36
|
Turistička noćenja
|
1970.
|
1980.
|
1990.
|
2000.
|
2006.
|
2013.
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
ukupno
|
strani
|
% strani
|
Grad
Hvar
|
376.023
|
216.964
|
57,69
|
718.888
|
424.032
|
59,00
|
561.766
|
400.325
|
71,26
|
443.327
|
363.766
|
82,05
|
480.787
|
419.075
|
87,16
|
549.370
|
518.233
|
94,33
|
Otok
Hvar
|
926.141
|
499.028
|
53,88
|
617.100
|
842.459
|
52,09
|
1.260.865
|
917.501
|
72,77
|
981.682
|
832.592
|
84,81
|
1.204.385
|
1.061.299
|
88,12
|
1.186.818
|
1.093.470
|
92,13
|
Izvor: TU TZ gradova, općina i mjesta Splitsko-dalmatinske županije
Najveći dio turističkog prometa u gradu Hvaru ostvaruju inozemni turisti. Njihov udio se u ukupnim turističkim dolascima sa 60,69 % i 57,69 % ostvarenih ukupnih noćenja 1970. godine povećao na 93,78 % ukupnih dolazaka i 94,33 % ukupno ostvarenih noćenja 2013. godine u gradu Hvaru (grafikon 23).
Grafikon . Noćenja inozemnih turista prema zemlji porijekla u gradu Hvaru od 2010. do 2013. godine
Izvor: TZ grada Hvara, 2013. godina.
Struktura inozemnih turista prema zemlji porijekla (grafikon 24) pokazuje kako je najvažnije emitivno turističko tržište grada Hvara Velika Britanija, zatim Njemačka, a onda Italija koja je sve do 2012. godine bila najvažnije emitivno turističko tržište grada Hvara. Smanjenje broja ostvarenih noćenja i udjela talijanskih turista u ukupnom turističkom prometu grada Hvara posljedica je ekonomske krize u Italiji od 2009. godine. U gradu Hvaru prosječno se najduže zadržavaju turisti iz Njemačke koji ostaju 6,3 dana, zatim Norvežani čija je prosječna dužina boravka iznosila 5,8 dana, Talijani 5,5 dana te Šveđani koji su prosječno boravili u gradu Hvaru 5,1 dan 2013. godine, dok se turisti s područja Velike Britanije prosječno zadržavaju 4,8 dana. Svi ovi turisti borave duže nego što je to prosječna dužina boravka za grad Hvar. Najkraće se zadržavaju turisti iz SAD-a, svega 2,6 dana što pokazuje da je tim turistima grad Hvar samo usputna turistička destinacija u Hrvatskoj.
Veliki problem predstavlja izrazito sezonski karakter turizma u gradu Hvaru. Većina turističkih posjeta na otoku odvija se u ljetnim mjesecima, tako je tijekom srpnja i kolovoza 2013. godine ostvareno 57,53 % ukupnih turističkih dolazaka i 64,6 % ukupnih turističkih noćenja. Ako se tim mjesecima pridodaju lipanj i rujan, tada je u samo 4 mjeseca 2013. godine ostvareno čak 86,7 % turističkih dolazaka ili 91,38 % ukupnog broja turističkih noćenja. Grafikon 24 pokazuje kako je u samom gradu Hvaru jače izražena sezonalnost nego što je to u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Hrvatskoj. Ovakva vremenska distribucija turističkog prometa u gradu Hvaru osim pozitivnih ekonomskih učinaka, ima i negativne posljedice jer se prihodi od turizma ostvaruju u samo izrazito kratkom vremenskom periodu. U tim ljetnim mjesecima stvaraju se velike gužve koje remete život lokalnog stanovništva.
Grafikon . Udio turističkih dolazaka u Republiku Hrvatsku, Splitsko-dalmatinsku županiju i grad Hvar 2013. godine, po mjesecima
Izvor: www.dzs.hr (pristupljeno 7. 10. 2014.)
Održivi razvoj turizma u gradu Hvaru
Turizam je skup odnosa i pojava koji nastaju kao posljedica privremenog kretanja turista kako bi zadovoljili svoje rekreativne ili kulturne motive, a turiste u neku destinaciju privlače turistički resursi. Pri tome se događa migracija turista iz mjesta njihovog stalnog boravka do turističke destinacije i tom prilikom u okolišu se mogu dogoditi značajne promjene. Turizam destinaciji uglavnom donosi pozitivne ekonomske utjecaje kroz povećanje prihoda lokalne uprave, zaposlenosti stanovništva te lakšeg i većeg plasmana njihovih proizvoda. Ujedno, povećava se kvaliteta života lokalnog stanovništva kroz dodatnu gradnju infrastrukture. Brojni su negativni utjecaji turizma na prostor: devastacija prirodnog prostora, stvaranje dodatnih količina otpada, gužva i buka, što dovodi do narušavanja načina života lokalnog stanovništva, ali i nepoštivanja njihovog načina života od strane turista. Potrebo je da se turizam grada Hvara odvija na načelima ekološke, sociokulturne i ekonomske održivosti. Održivi razvoj turizma podrazumijeva oblik turizma koji udovoljava potrebama prisutnih turista i domicilnog stanovništva, istodobno čuvajući resurse budućeg naraštaja te podrazumijeva upravljanje resursima na način da se udovolje osnovni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi vezani uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta, osnovnih ekoloških procesa i biološke raznolikosti. Osnovna načela kojima se vodi ovakav razvoj turizma su:
-
ekološka održivost – podrazumijeva razvoj koji je usklađen s održivošću ekoloških procesa, biološkim različitostima i resursima kako bi se očuvala kvaliteta okoliša te na taj način turizam mogao dugoročno razvijati,
-
sociokulturna održivost – temelji se na socijalnim i kulturnim odnosima u turizmu te podrazumijeva razvoj turizma kojim se zadovoljavaju potrebe i želje turista, ali istovremeno se ne narušava, već povećava kvaliteta života lokalnog stanovništva,
-
ekonomska održivost – treba omogućiti ekonomski uspješan razvoj, ali bez narušavanja kvalitete okoliša.
Dosadašnji razvoj turizma grada Hvara, osim na samom početku, u najvećoj mjeri odvijao se stihijski i neplanirano s nejasnim ciljem i vizijom razvoja pa se danas kao najveći problem u turizmu grada može izdvojiti visoko izražena sezonalnost uz sve kraće zadržavanje turista u gradu. Time se povećava fluktuacija turista što dovodi do većih troškova poslovanja, do još većih prometnih gužvi, a time i do većeg utjecaja na okoliš. Veliki problem predstavljaju i prometnice usred samog naselja, koje nisu modernizirane niti prilagođene razvoju turizma što još dodatno povećava prometne gužve, a ljeti je jako izražen i problem parkiranja. Također, u kratkom vremenskom roku, a u velikoj mjeri pojavljuje se značajan utjecaj na prirodu (okoliš) kroz povećano stvaranje otpada, potrošnju vode i električne energije te otpadnih voda. S jedne strane ovakva kratka sezona omogućava prirodi da se sama obnovi u ostalom dijelu godine, no, postoji stalna opasnost da se prilikom vršnih opterećenja u ljetnim mjesecima ne prekorači ekološki kapacitet okoliša i time oni trajno devastiraju, a upravo su prirodni turistički resursi glavni razlog dolaska turista u grad Hvar.
Sezonski karakter poslovanja ima i negativne ekonomske posljedice kroz ostvarivanje prihoda od turizma u izrazito kratkom vremenskom roku, što negativno utječe na cijene jer su one više kako bi se u kratkom vremenskom roku ostvarili prihodi koji zadovoljavaju potrebe pozitivnog poslovanja tijekom cijele godine. Ujedno, sezonski karakter poslovanja često iziskuje produženje radnog dana (od 14 do 16 sati) tijekom ljetnih mjeseci što dovodi do umora i iscrpljenosti radne snage (koja to odaje svojim ponašanjem, a turisti to doživljavaju kao neljubaznost i nezainteresiranost djelatnika u turizmu). Stoga bi svi sudionici u turizmu trebali snositi svoj dio odgovornosti kako bi se turizam odvijao na temeljima održivog razvoja. Tablica 34 navodi sve zainteresirane skupine grada Hvara koje su odgovorne za razvoj održivog turizma u gradu Hvaru.
Tablica . Zainteresirane skupine za razvoj održivog turizma u gradu Hvaru
Zainteresirane skupine
|
Pozitivni utjecaji odvijanja turizma
|
Negativni aspekti odvijanja turizma
|
Autohtono (lokalno) stanovništvo
| -
povećanje zaposlenosti
-
ostvarivanje dodatnih prihoda
-
plasiranje domaćih proizvoda
-
izgradnja infrastrukture
| -
narušavanje kvalitete života – gužve, buka, ponašanje dijela turista
|
Lokalne vlasti
| -
ostvarivanje dodatnih prihoda od poreza, koncesija, pristojbi
| -
povećanje troškova poslovanja javnih službi – policija, komunalne usluge, vatrogasci
|
Lokalna zajednica (djelatnici u turizmu)
| -
ostvarivanje dodatnih prihoda
| |
Turističke organizacije
| -
ostvarivanje dodatnih prihoda
| -
nedostatak suradnje s TZ-ima ostalih JLS-a
|
Institucije za upravljanje kulturnim, povijesnim i tradicijskim nasljeđem
| -
ostvarivanje dodatnih prihoda
| -
gužve
-
dodatne količine otpada
|
Institucije za upravljanje okolišem
| -
ostvarivanje dodatnih prihoda
| -
gužva, buka, otpad
-
devastacija
-
neprimjereno ponašanje dijela turista
|
Turisti (posjetitelji)
| -
odmor, oporavak, doživljaj
-
usvajanje novih znanja o destinaciji
| -
nerazumijevanje od stane lokalnog stanovništva
-
neostvarivanje očekivanog
-
nemogućnost ostvarivanja „value for moneyˮ
|
Izvor: izrada autora
Dostları ilə paylaş: |