Razvoj grada Hvara treba biti strateški promišljen i uzeti u obzir raznovrsnost i bogatstvo pririodnih turističkih resursa kao i brojne društvene turističke resurse koje ovaj grad ima. Glavne karakteristike turizma grada Hvara su:
-
jako i jasno izražena sezonalnost – 91,38 % ostvarenih turističkih noćenja u 4 ljetna mjeseca,
-
skraćenje dužine boravka turista – prosječna dužina boravka 4,23 dana,
-
struktura smještajnih kapaciteta – 62,7 % u privatnom smještaju,
-
udio inozemnih turista u turističkom prometu – 93,7 % ostvarenih turističkih dolazaka i 94,3 % ostvarenih noćenja,
-
glavni turistički resurs – more i mediteranska klima.
Tablica 35 prikazuje geomorfološke, klimatske, hidrogeografske, biogeografske i pejzažne resurse grada Hvara, a tablica 36 daje uvid u sve društvene turističke resurse grada Hvara.
Tablica . Prirodni (biotropni) turistički resursi grada Hvara
Geomorfološki
| -
obala – kamena
-
Pakleni otoci – skupina od 14 manjih otočića – zaštićeni krajolik od 1972. godine
|
Klimatski
| -
mediteranska klima – vruća ljeta i blage zime, a najviše padalina za vrijeme jeseni i zime – prosječno 713,7 mm padalina godišnje
-
insolacija – prosječno godišnje 2.726 sati, najviše zabilježeno 3.053 sata (2003)
-
prosječna ljetna temperatura 20,3 0C
-
najviša zabilježena temperatura 37,7 0C (1956)
-
prosječno 28 vrućih dana u godini (≥ 30 0C)
-
prosječna zimska temperatura 12,8 0C
-
najniža zabilježena temperatura bila je - 7,0 0C (1949)
-
prosječno 4 hladna dana u godini (≤ 0 0C)
|
Hidrogeografski
| -
more – ljetne temperature kreću se od 21 0C do 24 0C – kupališna sezona traje 5 mjeseci (od sredine svibnja do sredine listopada)
-
prosječna ljetna temperatura – 22,3 0C
-
prosječna zimska temperatura – 10,1 0C
|
Biogeografski
| -
tipična mediteranska vegetacija – maslina, smokva, bor, lavanda, ružmarin
-
drvored palmi na rivi – zasađen 1924. godine
-
čempres u Franjevačkom samostanu – raritetan botanički spomenik, smatra se da je star oko 400 godina, a zaštićen spomenik prirode je od 1961. godine
-
kaktus agava (služi i za izradu čipke)
|
Pejzažni
| |
Izvor: izrada autora
Tablica . Društveni turistički resursi grada Hvara
Kulturno-povijesni
| -
katedrala sv. Stjepana – iz prve polovice 12. stoljeća
-
Biskupska palača – izgrađena 1249. godine
-
crkva sv. Marka – iz 14. stoljeća
-
Arsenal – izgrađen u 13. stoljeću – pregrađen u 14. stoljeću, zapaljen 1571. godine te obnovljen početkom 1612. godine
-
franjevački samostan Male braće – iz 1461. godine
-
Sat kula („Lerojˮ) – izgrađen 1466. godine, današnji renesansni oblik iz 1726. godine
-
crkva sv. Duha – iz 15. stoljeća
-
Forte Španjolo – utvrda izgrađena 1551. godine, zidine
-
Belvedere – izgrađen 1611. godine
-
vila (ljetnikovac) Hanibala Lucića u renesansnom stilu – uz nju u 17. stoljeću izgrađena crkva i samostan sestara benediktinki
-
zvonici – zvonik uz katedralu sv. Stjepana, uz franjevački samostan te uz crkvu sv. Marka – s detaljima iz doba renesanse
|
Etnosocijalni
| -
hvarska čipka – pod zaštitom UNESCO-a
-
mediteranski način prehrane – pod zaštitom UNESCO-a
-
klape, kulturno-umjetnička društva
|
Umjetnički
| -
kazalište – iz 1612. godine, najstarije u Hrvatskoj
-
muzej u sklopu franjevačkog samostana
-
Muzej hvarske baštine u Ljetnikovcu Hanibala Lucića
|
Manifestacijski
| -
Kulturno ljeto – kulturna manifestacija bogatog umjetničkog programa – traje čitavo ljeto
|
Ambijentalni
| -
Pjaca – izgrađena sredinom 15 stoljeća, popločena 1780. godine
-
Obala (Molo) – gradnja započeta 1455. godine
-
Mandrač – malo ograđeno pristanište iz 16. stoljeća
-
brojni zdenci po kućama - zdenac ispred crkve sv. Duha; 2 zdenca na Dolcu, 2 u franjevačkom samostanu, 1 u dominikanskom samostanu
|
Izvor: Izrada autora
Glavne karakteristike turizma Hrvatske su:
-
izražena sezonalnost – 85,7 % ostvarenih turističkih noćenja u 4 ljetna mjeseca,
-
glavni turistički resursi – more, mediteranska klima, razvedena obala,
-
skraćenje dužine boravka turista – prosječna dužina boravka 5,2 dana,
-
struktura smještajnih kapaciteta – 45,88 % u privatnom smještaju, 26,34 % u kampovima a svega 12,3 % u hotelima,
-
geografska koncentriranost turističkog prometa u 7 primorskih županija – ostvaruju 95,7 % svih turističkih dolazaka i 87,9 % svih turističkih noćenja u Hrvatskoj,
-
udio inozemnih turista u turističkom prometu – ostvaruju 92 % svih turističkih noćenja, a najvažnija emitivna turistička tržišta su Njemačka, Italija, Slovenija,
-
dominantno korištenje cestovnog prijevoza u turističkim dolascima.
Upravo zbog ovakvih karakteristika turizma, Ministarstvo turizma 2013. godine donijelo je Strategiju razvoja turizma u Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine, u kojoj su kao strateški ciljevi i zadaci razvoja turizma u Hrvatskoj određeni: poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, investicije te povećanje turističke potrošnje. Također 2020. godine hrvatski turizam trebao bi biti: prepoznatljiv, cjelogodišnji (produženje sezone), razvijen na cijelom prostoru, raznovrstan (diferenciranja ponuda) te inovativan i prilagodljiv preferencijama turista. Strategija predviđa i razvoj određenih specifičnih oblika turizma po pojedinim turističkim regijama Hrvatske pa se za područje Dalmacije i grada Splita do 2020. godine predviđa da „more i sunceˮ ostanu primarni158 turistički proizvodi te da im se u toj kategoriji priključe nautički turizam i kulturni turizam. Kako je grad Hvar mala turistička destinacija s dugom tradicijom razvoja turizma i s bogatim specifičnim oblicima turizma, njegove mogućnosti razvoja specifičnih oblika turizma u budućnosti nešto se razlikuju od mogućosti koje je Strategija predvidjela za područje Dalmacije i grada Splita (tablica 37).
Dostları ilə paylaş: |