Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Rb.	VRSTE I KATEGORIJE	Broj ležajeva ukupno u RH	Udio u uk. broju postelja u RH	Broj ležajeva ukupno u Splitsko-dalmatinskoj županiji	Udio u uk. broju ležajeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji	Broj ležajeva ukupno u gradu Hvaru
Udio u uk. broju ležajeva u gradu Hvaru
1.	Hoteli	110.357	12,14	22.506	12,53	2.173	25,88
2	Aparthoteli	1.172	0,13	621	0,35	70	0,83
3.	Turistička naselja	22.100	2,43	6.251	3,48	…	…
4.	Turistički apartmani	12.007	1,32	1.652	0,92	…	…
5.	Kampovi i kampirališta	239.424	26,34	12.802	7,13	682	8,12
6.	Lječilišta	2.493	0,27	…	…	…	…
7.	Odmarališta	4.113	0,45	…	…	…	…
8.	Hosteli	8.907	0,98	1.422	0,79	228	2,72
9.	Nekategorizirani objekti	3.725	0,41	870	0,48	…	…
10.	Privatni smještajni kapaciteti – sobe, apartmani, studio apartmani, kuće za odmor u kućanstvu	416.991	45,88	130.412	72,59	5.244	62,45
11.	Ostalo	87.523	9,63	377	0,79	…	…
	Ukupno	908.812	100,00	176.913	99,05	8.397	100,00

Izvor: DZS (2013), Ministarstvo turizma, TZ grada Hvara

Povećanje smještajnih kapaciteta na otoku Hvaru pratilo je i povećanje broja turističkih dolazaka pa se tako njihov broj od 1970. do 1980. godine povećao za čak 192 %. No, već u drugoj polovici 1980-ih osjeća se pad u kvaliteti turizma na otoku, što je bila posljedica visoke inflacije u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, velike zaduženosti hotela te nejasne vizije turističkog razvoja otoka. Kako bi se pokušala promijeniti situacija, 1986. godine hotelska poduzeća grada Hvara, Starog Grada i Jelse ujedinjena su u jednu organizaciju pod imenom „Sunčani Hvarˮ, što je još samo dodatno pogoršalo situaciju. Sve ovo dovelo je do pada imidža turizma otoka Hvara, a do promjene nije dovelo niti otvaranje novog velikog trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1986. godine. Tako se već 1990. godine osjeća pad broja turističkih dolazaka u odnosu na 1980. godinu, iako je pad broja turističkih dolazaka te godine jednim dijelom bio posljedica nemira koji su prethodili Domovinskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Ratna zbivanja u Hrvatskoj dodatno su utjecala na značajno smanjenje broja turističkih dolazaka na otok Hvar. Nakon smirivanja ratnih događanja u Hrvatskoj, turizam se na otoku od 1996. godine opet počinje ubrzano razvijati. Dodatnom oporavku pomaže i modernizacija trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1998. godine. Tako je 2000. godine zabilježen broj turističkih dolazaka kao što je bio sredinom 1980-ih godina. Značajno povećanje broja turističkih dolazaka na otok Hvar zabilježeno je u razdoblju od 2000. do 2006. godine, povećanje za čak 145 % u samo 6 godina. Dok se u 2013. godini bilježi manji broj turističkih dolazaka, njih 213.397 što je smanjenje od 7,7 % u odnosu na 2006. godinu, a ista situacija je i s noćenjima kojih je 2006. godine ostvareno 1.204.385, a 2013. godine 1.186.818 ili smanjenje od 1,5 %. Ovakva situacija djelomično je posljedica globalne ekonomske krize, gdje je na svjetskoj razini vidljivo da turisti u takvim situacijama dodatno smanjuju svoja putovanja. No, to pokazuje i da otok Hvar kao destinacija gubi na svojoj atraktivnosti i da privlači manji broj turista koji se ipak nakon dolaska na otok odlučuju za nešto duži boravak, koji se s 5,2 dana 2006. godine produžio na 5,56 dana 2013. godine. Produženje turističkog boravka posljedica je i činjenice da je za dolazak na otok u ljetnim mjesecima dostupno svega 6 trajektnih linija dnevno, da samo putovanje traje oko 2 sata i da je cijena dolaska (karte za auto i putnike) relativno visoka. Grafikon 22 pokazuje kretanje turističkih dolazaka i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine.

Grafikon . Turistički dolasci i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine
Izvor: www.dzs.hr (pristupljeno 7. 10. 2014.)
Grad Hvar najveće je naselje na otoku s najdužom tradicijom organiziranog razvoja turizma te ostvaruje i najveći turistički promet na otoku. Tako je 1970. godine grad Hvar ostvario udio od 41,1 % ukupnih turističkih dolazaka i 40,6 % svih ostvarenih turističkih noćenja na otoku Hvaru. S godinama se taj udio sve više povećavao i 2000. godine grad Hvar ostvario je udio od 53 % svih turističkih dolazaka i 44,5 % ostvarenih noćenja na otoku, a 2013. godine imao je udio od čak 60,8 % svih turističkih dolazaka i 46,3 % turističkih noćenja, prikazano u tablici 33. Ovakav odnos pokazuje kako se turisti u gradu Hvaru zadržavaju kraće nego što je to prosjek turističkog boravka na otoku. Tako je prosječan turistički boravak u gradu Hvaru 1970. godine iznosio 11,4 dana, 2000. godine 4,9 dana, 2006. godine svega 3,8 dana, a 2013. godine iznosio je 4,23 dana čime je dužina boravka u gradu Hvaru znatno ispod prosječne dužine boravka turista na otoku, a iznosi 5,56 dana. Ovakav trend nije samo posljedica neplanskog razvoja turizma u gradu Hvaru, već je ovakvo smanjenje prosječne dužine boravka turista posljedica trendova u svijetu, gdje se posljednjih tridesetak godina bilježi trend skraćivanja dana provedenih u turističkim kretanjima uz istovremeno povećanje broja putovanja na nekoliko puta godišnje.
Tablica . Ostvareni turistički dolasci i noćenja u gradu Hvaru od 1970. do 2013. godine