Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Prijedlog razvoja turizma u gradu Hvaru

Razvoj grada Hvara treba biti strateški promišljen i uzeti u obzir raznovrsnost i bogatstvo pririodnih turističkih resursa kao i brojne društvene turističke resurse koje ovaj grad ima. Glavne karakteristike turizma grada Hvara su:

• 
  jako i jasno izražena sezonalnost – 91,38 % ostvarenih turističkih noćenja u 4 ljetna mjeseca,
  
• 
  skraćenje dužine boravka turista – prosječna dužina boravka 4,23 dana,
  
• 
  struktura smještajnih kapaciteta – 62,7 % u privatnom smještaju,
  
• 
  udio inozemnih turista u turističkom prometu – 93,7 % ostvarenih turističkih dolazaka i 94,3 % ostvarenih noćenja,
  
• 
  glavni turistički resurs – more i mediteranska klima.
  

Tablica 35 prikazuje geomorfološke, klimatske, hidrogeografske, biogeografske i pejzažne resurse grada Hvara, a tablica 36 daje uvid u sve društvene turističke resurse grada Hvara.

Tablica . Prirodni (biotropni) turistički resursi grada Hvara

Geomorfološki	obala – kamena Pakleni otoci – skupina od 14 manjih otočića – zaštićeni krajolik od 1972. godine
Klimatski	mediteranska klima – vruća ljeta i blage zime, a najviše padalina za vrijeme jeseni i zime – prosječno 713,7 mm padalina godišnje insolacija – prosječno godišnje 2.726 sati, najviše zabilježeno 3.053 sata (2003) prosječna ljetna temperatura 20,3 ^0C najviša zabilježena temperatura 37,7 ^0C (1956) prosječno 28 vrućih dana u godini (≥ 30 ^0C) prosječna zimska temperatura 12,8 ^0C najniža zabilježena temperatura bila je - 7,0 ^0C (1949) prosječno 4 hladna dana u godini (≤ 0 ^0C)
Hidrogeografski	more – ljetne temperature kreću se od 21 ^0C do 24 ^0C – kupališna sezona traje 5 mjeseci (od sredine svibnja do sredine listopada) prosječna ljetna temperatura – 22,3 ^0C prosječna zimska temperatura – 10,1 ^0C
Biogeografski	tipična mediteranska vegetacija – maslina, smokva, bor, lavanda, ružmarin drvored palmi na rivi – zasađen 1924. godine čempres u Franjevačkom samostanu – raritetan botanički spomenik, smatra se da je star oko 400 godina, a zaštićen spomenik prirode je od 1961. godine kaktus agava (služi i za izradu čipke)
Pejzažni	primorski (mediteranski)

Izvor: izrada autora
Tablica . Društveni turistički resursi grada Hvara

Kulturno-povijesni	katedrala sv. Stjepana – iz prve polovice 12. stoljeća Biskupska palača – izgrađena 1249. godine crkva sv. Marka – iz 14. stoljeća Arsenal – izgrađen u 13. stoljeću – pregrađen u 14. stoljeću, zapaljen 1571. godine te obnovljen početkom 1612. godine franjevački samostan Male braće – iz 1461. godine Sat kula („Lerojˮ) – izgrađen 1466. godine, današnji renesansni oblik iz 1726. godine crkva sv. Duha – iz 15. stoljeća Forte Španjolo – utvrda izgrađena 1551. godine, zidine Belvedere – izgrađen 1611. godine vila (ljetnikovac) Hanibala Lucića u renesansnom stilu – uz nju u 17. stoljeću izgrađena crkva i samostan sestara benediktinki zvonici – zvonik uz katedralu sv. Stjepana, uz franjevački samostan te uz crkvu sv. Marka – s detaljima iz doba renesanse
Etnosocijalni	hvarska čipka – pod zaštitom UNESCO-a mediteranski način prehrane – pod zaštitom UNESCO-a klape, kulturno-umjetnička društva
Umjetnički	kazalište – iz 1612. godine, najstarije u Hrvatskoj muzej u sklopu franjevačkog samostana Muzej hvarske baštine u Ljetnikovcu Hanibala Lucića
Manifestacijski	Kulturno ljeto – kulturna manifestacija bogatog umjetničkog programa – traje čitavo ljeto
Ambijentalni	Pjaca – izgrađena sredinom 15 stoljeća, popločena 1780. godine Obala (Molo) – gradnja započeta 1455. godine Mandrač – malo ograđeno pristanište iz 16. stoljeća brojni zdenci po kućama - zdenac ispred crkve sv. Duha; 2 zdenca na Dolcu, 2 u franjevačkom samostanu, 1 u dominikanskom samostanu

Izvor: Izrada autora
Glavne karakteristike turizma Hrvatske su:

• 
  izražena sezonalnost – 85,7 % ostvarenih turističkih noćenja u 4 ljetna mjeseca,
  
• 
  glavni turistički resursi – more, mediteranska klima, razvedena obala,
  
• 
  skraćenje dužine boravka turista – prosječna dužina boravka 5,2 dana,
  
• 
  struktura smještajnih kapaciteta – 45,88 % u privatnom smještaju, 26,34 % u kampovima a svega 12,3 % u hotelima,
  
• 
  geografska koncentriranost turističkog prometa u 7 primorskih županija – ostvaruju 95,7 % svih turističkih dolazaka i 87,9 % svih turističkih noćenja u Hrvatskoj,
  
• 
  udio inozemnih turista u turističkom prometu – ostvaruju 92 % svih turističkih noćenja, a najvažnija emitivna turistička tržišta su Njemačka, Italija, Slovenija,
  
• 
  dominantno korištenje cestovnog prijevoza u turističkim dolascima.
  

Upravo zbog ovakvih karakteristika turizma, Ministarstvo turizma 2013. godine donijelo je Strategiju razvoja turizma u Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine, u kojoj su kao strateški ciljevi i zadaci razvoja turizma u Hrvatskoj određeni: poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, investicije te povećanje turističke potrošnje. Također 2020. godine hrvatski turizam trebao bi biti: prepoznatljiv, cjelogodišnji (produženje sezone), razvijen na cijelom prostoru, raznovrstan (diferenciranja ponuda) te inovativan i prilagodljiv preferencijama turista. Strategija predviđa i razvoj određenih specifičnih oblika turizma po pojedinim turističkim regijama Hrvatske pa se za područje Dalmacije i grada Splita do 2020. godine predviđa da „more i sunceˮ ostanu primarni¹⁵⁸ turistički proizvodi te da im se u toj kategoriji priključe nautički turizam i kulturni turizam. Kako je grad Hvar mala turistička destinacija s dugom tradicijom razvoja turizma i s bogatim specifičnim oblicima turizma, njegove mogućnosti razvoja specifičnih oblika turizma u budućnosti nešto se razlikuju od mogućosti koje je Strategija predvidjela za područje Dalmacije i grada Splita (tablica 37).