Rb.
|
VRSTE I KATEGORIJE
|
Broj ležajeva ukupno u RH
|
Udio u uk. broju postelja u RH
|
Broj ležajeva ukupno u Splitsko-dalmatinskoj županiji
|
Udio u uk. broju ležajeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji
|
Broj ležajeva ukupno u gradu Hvaru
|
Udio u uk. broju ležajeva u gradu Hvaru
|
1.
|
Hoteli
|
110.357
|
12,14
|
22.506
|
12,53
|
2.173
|
25,88
|
2
|
Aparthoteli
|
1.172
|
0,13
|
621
|
0,35
|
70
|
0,83
|
3.
|
Turistička naselja
|
22.100
|
2,43
|
6.251
|
3,48
|
…
|
…
|
4.
|
Turistički apartmani
|
12.007
|
1,32
|
1.652
|
0,92
|
…
|
…
|
5.
|
Kampovi i kampirališta
|
239.424
|
26,34
|
12.802
|
7,13
|
682
|
8,12
|
6.
|
Lječilišta
|
2.493
|
0,27
|
…
|
…
|
…
|
…
|
7.
|
Odmarališta
|
4.113
|
0,45
|
…
|
…
|
…
|
…
|
8.
|
Hosteli
|
8.907
|
0,98
|
1.422
|
0,79
|
228
|
2,72
|
9.
|
Nekategorizirani objekti
|
3.725
|
0,41
|
870
|
0,48
|
…
|
…
|
10.
|
Privatni smještajni kapaciteti – sobe, apartmani, studio apartmani, kuće za odmor u kućanstvu
|
416.991
|
45,88
|
130.412
|
72,59
|
5.244
|
62,45
|
11.
|
Ostalo
|
87.523
|
9,63
|
377
|
0,79
|
…
|
…
|
|
Ukupno
|
908.812
|
100,00
|
176.913
|
99,05
|
8.397
|
100,00
|
Izvor: DZS (2013), Ministarstvo turizma, TZ grada Hvara
Povećanje smještajnih kapaciteta na otoku Hvaru pratilo je i povećanje broja turističkih dolazaka pa se tako njihov broj od 1970. do 1980. godine povećao za čak 192 %. No, već u drugoj polovici 1980-ih osjeća se pad u kvaliteti turizma na otoku, što je bila posljedica visoke inflacije u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, velike zaduženosti hotela te nejasne vizije turističkog razvoja otoka. Kako bi se pokušala promijeniti situacija, 1986. godine hotelska poduzeća grada Hvara, Starog Grada i Jelse ujedinjena su u jednu organizaciju pod imenom „Sunčani Hvarˮ, što je još samo dodatno pogoršalo situaciju. Sve ovo dovelo je do pada imidža turizma otoka Hvara, a do promjene nije dovelo niti otvaranje novog velikog trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1986. godine. Tako se već 1990. godine osjeća pad broja turističkih dolazaka u odnosu na 1980. godinu, iako je pad broja turističkih dolazaka te godine jednim dijelom bio posljedica nemira koji su prethodili Domovinskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Ratna zbivanja u Hrvatskoj dodatno su utjecala na značajno smanjenje broja turističkih dolazaka na otok Hvar. Nakon smirivanja ratnih događanja u Hrvatskoj, turizam se na otoku od 1996. godine opet počinje ubrzano razvijati. Dodatnom oporavku pomaže i modernizacija trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1998. godine. Tako je 2000. godine zabilježen broj turističkih dolazaka kao što je bio sredinom 1980-ih godina. Značajno povećanje broja turističkih dolazaka na otok Hvar zabilježeno je u razdoblju od 2000. do 2006. godine, povećanje za čak 145 % u samo 6 godina. Dok se u 2013. godini bilježi manji broj turističkih dolazaka, njih 213.397 što je smanjenje od 7,7 % u odnosu na 2006. godinu, a ista situacija je i s noćenjima kojih je 2006. godine ostvareno 1.204.385, a 2013. godine 1.186.818 ili smanjenje od 1,5 %. Ovakva situacija djelomično je posljedica globalne ekonomske krize, gdje je na svjetskoj razini vidljivo da turisti u takvim situacijama dodatno smanjuju svoja putovanja. No, to pokazuje i da otok Hvar kao destinacija gubi na svojoj atraktivnosti i da privlači manji broj turista koji se ipak nakon dolaska na otok odlučuju za nešto duži boravak, koji se s 5,2 dana 2006. godine produžio na 5,56 dana 2013. godine. Produženje turističkog boravka posljedica je i činjenice da je za dolazak na otok u ljetnim mjesecima dostupno svega 6 trajektnih linija dnevno, da samo putovanje traje oko 2 sata i da je cijena dolaska (karte za auto i putnike) relativno visoka. Grafikon 22 pokazuje kretanje turističkih dolazaka i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine.
Grafikon . Turistički dolasci i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine
Izvor: www.dzs.hr (pristupljeno 7. 10. 2014.)
Grad Hvar najveće je naselje na otoku s najdužom tradicijom organiziranog razvoja turizma te ostvaruje i najveći turistički promet na otoku. Tako je 1970. godine grad Hvar ostvario udio od 41,1 % ukupnih turističkih dolazaka i 40,6 % svih ostvarenih turističkih noćenja na otoku Hvaru. S godinama se taj udio sve više povećavao i 2000. godine grad Hvar ostvario je udio od 53 % svih turističkih dolazaka i 44,5 % ostvarenih noćenja na otoku, a 2013. godine imao je udio od čak 60,8 % svih turističkih dolazaka i 46,3 % turističkih noćenja, prikazano u tablici 33. Ovakav odnos pokazuje kako se turisti u gradu Hvaru zadržavaju kraće nego što je to prosjek turističkog boravka na otoku. Tako je prosječan turistički boravak u gradu Hvaru 1970. godine iznosio 11,4 dana, 2000. godine 4,9 dana, 2006. godine svega 3,8 dana, a 2013. godine iznosio je 4,23 dana čime je dužina boravka u gradu Hvaru znatno ispod prosječne dužine boravka turista na otoku, a iznosi 5,56 dana. Ovakav trend nije samo posljedica neplanskog razvoja turizma u gradu Hvaru, već je ovakvo smanjenje prosječne dužine boravka turista posljedica trendova u svijetu, gdje se posljednjih tridesetak godina bilježi trend skraćivanja dana provedenih u turističkim kretanjima uz istovremeno povećanje broja putovanja na nekoliko puta godišnje.
Tablica . Ostvareni turistički dolasci i noćenja u gradu Hvaru od 1970. do 2013. godine
Dostları ilə paylaş: |