Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici


Rb. VRSTE I KATEGORIJE



Yüklə 3,14 Mb.
səhifə92/138
tarix28.12.2021
ölçüsü3,14 Mb.
#17216
1   ...   88   89   90   91   92   93   94   95   ...   138
Rb.

VRSTE I KATEGORIJE

Broj ležajeva ukupno u RH

Udio u uk. broju postelja u RH

Broj ležajeva ukupno u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Udio u uk. broju ležajeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Broj ležajeva ukupno u gradu Hvaru

Udio u uk. broju ležajeva u gradu Hvaru

1.

Hoteli

110.357

12,14

22.506

12,53

2.173

25,88

2

Aparthoteli

1.172

0,13

621

0,35

70

0,83

3.

Turistička naselja

22.100

2,43

6.251

3,48





4.

Turistički apartmani

12.007

1,32

1.652

0,92





5.

Kampovi i kampirališta

239.424

26,34

12.802

7,13

682

8,12

6.

Lječilišta

2.493

0,27









7.

Odmarališta

4.113

0,45









8.

Hosteli

8.907

0,98

1.422

0,79

228

2,72

9.

Nekategorizirani objekti

3.725

0,41

870

0,48





10.

Privatni smještajni kapaciteti – sobe, apartmani, studio apartmani, kuće za odmor u kućanstvu

416.991

45,88

130.412

72,59

5.244

62,45

11.

Ostalo

87.523

9,63

377

0,79








Ukupno

908.812

100,00

176.913

99,05

8.397

100,00

Izvor: DZS (2013), Ministarstvo turizma, TZ grada Hvara

Povećanje smještajnih kapaciteta na otoku Hvaru pratilo je i povećanje broja turističkih dolazaka pa se tako njihov broj od 1970. do 1980. godine povećao za čak 192 %. No, već u drugoj polovici 1980-ih osjeća se pad u kvaliteti turizma na otoku, što je bila posljedica visoke inflacije u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, velike zaduženosti hotela te nejasne vizije turističkog razvoja otoka. Kako bi se pokušala promijeniti situacija, 1986. godine hotelska poduzeća grada Hvara, Starog Grada i Jelse ujedinjena su u jednu organizaciju pod imenom „Sunčani Hvarˮ, što je još samo dodatno pogoršalo situaciju. Sve ovo dovelo je do pada imidža turizma otoka Hvara, a do promjene nije dovelo niti otvaranje novog velikog trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1986. godine. Tako se već 1990. godine osjeća pad broja turističkih dolazaka u odnosu na 1980. godinu, iako je pad broja turističkih dolazaka te godine jednim dijelom bio posljedica nemira koji su prethodili Domovinskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Ratna zbivanja u Hrvatskoj dodatno su utjecala na značajno smanjenje broja turističkih dolazaka na otok Hvar. Nakon smirivanja ratnih događanja u Hrvatskoj, turizam se na otoku od 1996. godine opet počinje ubrzano razvijati. Dodatnom oporavku pomaže i modernizacija trajektnog pristaništa u Starom Gradu 1998. godine. Tako je 2000. godine zabilježen broj turističkih dolazaka kao što je bio sredinom 1980-ih godina. Značajno povećanje broja turističkih dolazaka na otok Hvar zabilježeno je u razdoblju od 2000. do 2006. godine, povećanje za čak 145 % u samo 6 godina. Dok se u 2013. godini bilježi manji broj turističkih dolazaka, njih 213.397 što je smanjenje od 7,7 % u odnosu na 2006. godinu, a ista situacija je i s noćenjima kojih je 2006. godine ostvareno 1.204.385, a 2013. godine 1.186.818 ili smanjenje od 1,5 %. Ovakva situacija djelomično je posljedica globalne ekonomske krize, gdje je na svjetskoj razini vidljivo da turisti u takvim situacijama dodatno smanjuju svoja putovanja. No, to pokazuje i da otok Hvar kao destinacija gubi na svojoj atraktivnosti i da privlači manji broj turista koji se ipak nakon dolaska na otok odlučuju za nešto duži boravak, koji se s 5,2 dana 2006. godine produžio na 5,56 dana 2013. godine. Produženje turističkog boravka posljedica je i činjenice da je za dolazak na otok u ljetnim mjesecima dostupno svega 6 trajektnih linija dnevno, da samo putovanje traje oko 2 sata i da je cijena dolaska (karte za auto i putnike) relativno visoka. Grafikon 22 pokazuje kretanje turističkih dolazaka i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine.


Grafikon . Turistički dolasci i noćenja na otoku Hvaru od 1970. do 2013. godine
Izvor: www.dzs.hr (pristupljeno 7. 10. 2014.)
Grad Hvar najveće je naselje na otoku s najdužom tradicijom organiziranog razvoja turizma te ostvaruje i najveći turistički promet na otoku. Tako je 1970. godine grad Hvar ostvario udio od 41,1 % ukupnih turističkih dolazaka i 40,6 % svih ostvarenih turističkih noćenja na otoku Hvaru. S godinama se taj udio sve više povećavao i 2000. godine grad Hvar ostvario je udio od 53 % svih turističkih dolazaka i 44,5 % ostvarenih noćenja na otoku, a 2013. godine imao je udio od čak 60,8 % svih turističkih dolazaka i 46,3 % turističkih noćenja, prikazano u tablici 33. Ovakav odnos pokazuje kako se turisti u gradu Hvaru zadržavaju kraće nego što je to prosjek turističkog boravka na otoku. Tako je prosječan turistički boravak u gradu Hvaru 1970. godine iznosio 11,4 dana, 2000. godine 4,9 dana, 2006. godine svega 3,8 dana, a 2013. godine iznosio je 4,23 dana čime je dužina boravka u gradu Hvaru znatno ispod prosječne dužine boravka turista na otoku, a iznosi 5,56 dana. Ovakav trend nije samo posljedica neplanskog razvoja turizma u gradu Hvaru, već je ovakvo smanjenje prosječne dužine boravka turista posljedica trendova u svijetu, gdje se posljednjih tridesetak godina bilježi trend skraćivanja dana provedenih u turističkim kretanjima uz istovremeno povećanje broja putovanja na nekoliko puta godišnje.
Tablica . Ostvareni turistički dolasci i noćenja u gradu Hvaru od 1970. do 2013. godine


Yüklə 3,14 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   88   89   90   91   92   93   94   95   ...   138




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin