Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Godina	Dolasci turista
Noćenja turista
Ukupno	Strani turisti	% stranih	Ukupno	Strani turisti	% stranih
1946.	236	7	3,0	1.238	56	4,5
1960.	1.772	486	27,4	11.164	2.491	2,0
1970.	4.805	2.774	57,7	28.552	17.069	22,2
1980.	7.926	4.007	50,5	53.600	30.125	56,3
1990.	8.497	5.020	59,1	52.523	30.049	64,8
1991.	2.146	1.346	62,7	10.158	6.764	66,7
1995.	3.406	2.293	67,3	19.977	15.556	77,8
2011.	11.456	9.927	86,7	60.354	54.751	90,7
2012.	11.832	10.369	87,6	62.742	57.522	91,7
2013.	12.441	10.955	88,0	64.827	59.688	92,0

Izvor: Publikacije „Turizamˮ, www.dzs.hr. (pristupljeno 17. 8. 2014.)
Prosječna dužina boravka turista u Hrvatskoj 2013. godine iznosila je 5,2 dana; domaći turisti boravili su 3,4 dana dok su inozemni turisti boravili 5,4 dana, s time da turisti u Hrvatskoj najduže ostaju u ljetnim mjesecima, kolovozu i srpnju. U kolovozu 2013. godine prosječan broj noćenja po dolasku bio je 6,78 dana, a u srpnju je iznosio 6,4 dana¹³² (grafikon 21). Ovakav raspored turističkih kretanja u Hrvatskoj posljedica je obilježja mediteranske klime koja u kombinaciji s karakteristikama Jadranskog mora privlači najveći broj turista u ljetnim mjesecima, koji tada i najduže borave.
Sezonalnost je jedna od glavnih karakteristika turizma Hrvatske. Podaci za 2013. godinu pokazuju kako je u razdoblju od lipnja do kraja rujna ostvareno 75,43 % svih turističkih dolazaka te čak 85,7 % svih noćenja.¹³³ Ovako jasno izražena sezonalnost dovodi do neravnomjernog ostvarivanja ekonomskih učinaka, sezonske zaposlenosti radne snage, stvaranja velikih količina otpada, buke i gužve te pojačanog trošenja voda i prekomjernog trošenja turističkih resursa u kratkom periodu. Ujedno, u ostalom dijelu godine najveći dio turističke infrastrukture stoji neiskorišten što otežava pozitivno financijsko poslovanje.
Grafikon . Prosječan broj dana boravka turista u Hrvatskoj u 2013. godini, po mjesecima
Izvor: Ministarstvo turizma RH (2014.), Turizam u brojkama (2013), http://www.mint.hr/UserDocsImages/140624_HTZ-TURIZAM-2013_HR.pdf (pristupljeno 17. 8. 2014.)
Većinu turističkog prometa u Hrvatskoj ostvaruju inozemni turisti koji u ukupnim turističkim dolascima imaju udio od 88 % te ostvaruju čak 92 % turističkih noćenja. Struktura inozemnih turista prema zemlji podrijetla 2013. godine, pokazuje kako su najviše noćenja od ukupnog broja inozemnih turista u Hrvatskoj ostvarili oni iz Njemačke (22,8 %), zatim turisti iz Slovenije (9,9 %), Austrije (8,1 %), Češke (7,2 %) te Italije (7,2 %). Ovakvo stanje pokazuje kako je hrvatski turizam prvenstveno usmjeren na europsko emitivno turističko tržište što je posljedica povoljnog geoprometnog položaja Hrvatske i činjenica blizine tih emitivnih turističkih tržišta te dobra prometna povezanost s njima.
Cestovni promet dominantan je oblik prijevoza za većinu turista koji provode odmor u Hrvatskoj. Tim načinom prijevoza 2013. godine u Hrvatsku je stiglo 93 % turista. Ostali oblici prometa kojima se turisti služe manje su zastupljeni. Drugi po važnosti, koji se iz godine u godinu sve više razvija, jest zračni promet s udjelom od 3,9 % ukupnih turističkih dolazaka. U Primorskoj turističkoj makroregiji postoji sedam zračnih luka što omogućuje odličnu dostupnost turističkim destinacijama, a posljednjih godina zabilježen je i porast korištenja niskotarifnih zračnih prijevoznika.¹³⁴ Nažalost, karakterističan je manjak redovnih linija u zračnom prometu.¹³⁵ Pomorski promet ima udio od 2,34 %, a riječni još 0,04 %. Od svih vrsta prijevoza najmanje je zastupljen željeznički prijevoz s udjelom od svega 0,63 % što je posljedica loše željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.¹³⁶
Hrvatska je u posljednjem desetljeću povećala raspoložive smještajne kapacitete u registriranim komercijalnim smještajnim objektima za 25 %¹³⁷, a 2013. godine ukupno je bilo registrirano 908.812 ležajeva. Najveći broj njih bio je u privatnom smještaju s udjelom od 45, 88 % od ukupnog broja smještajnih kapaciteta, zatim u kampovima 26,34 % te u hotelima 12, 14 % (tablica 32). Ovakva struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, u kojoj se samo manji dio smještajnih kapaciteta nalazi u osnovnim smještajnim kapacitetima, nepovoljna je s obzirom na to da istraživanja pokazuju kako je dužina boravka i potrošnja turista manja kod onih turista koji borave u kampovima i privatnom smještaju. U tablici 31 prikazani su turistički dolasci i noćenja prema županijama u Hrvatskoj.
Prostorni raspored turističkog prometa u Hrvatskoj još je jedno od važnih obilježja hrvatskog turizma. Čak 95,78 % turističkih dolazaka i 87,91 % turističkih noćenja ostvaruju primorske županije. Najveći turistički promet te prosječni najduži boravak turista od 6,5 dana ostvaruje Istarska županija zbog svog povoljnog geoprometnog položaja, dobre turističke infrastrukture i razvijene turističke ponude koja omogućava odvijanje turizma u predsezoni i posezoni te unutrašnjosti poluotoka. Ovakav prostorni raspored turizma u Hrvatskoj još dodatno povećava gužve i pritisak na okoliš u kratkom ljetnom periodu. Splitsko-dalmatinska županija, nakon Istarske i Primorsko-goranske županije, nalazi se na trećem mjestu po broju turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja s prosječno kraćom dužinom boravka nego što je to prosjek za primorske županije Hrvatske. To pokazuje da turistička ponuda treba biti raznovrsnija i bogatija kako bi se turisti duže zadržavali u Hrvatskoj.
Tablica . Broj turističkih dolazaka i noćenja prema županijama u Hrvatskoj 2013. godine