Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Grad Hvar, listopad 2014., str. 29.
Na području Grada Hvara nema lokalnih cesta. Međutim, u strukturi prometnica većinu čine nerazvrstane ceste (gotovo 65 %, vidjeti tablicu 40). Uočeno je nekoliko problema povezanih s prometnicama na području Grada Hvara. Prvo, županijska cesta Ž6252 od posebne važnosti za naselja Brusje i Velo Grablje nije dovoljno široka što ju čini nepogodnom za autobusni promet te bi trebalo napraviti rekonstrukciju, a što je i predviđeno Prostornim planom uređenja Grada (PPUG-om) Hvara160. Drugo, prometna povezanost Grada Hvara s ostatkom otoka značajno će se poboljšati i izgradnjom nove županijske ceste Dubovica – Sv. Nedilja čija je gradnja planirana u PPUG-u Hvara i za koju su postupci ishođenja dozvola i izrade izvedbenih projekata već u tijeku. U PPUG-u Hvara planirana je i izgradnja lokalne ceste D116 (tunel Dubovica) – Sveta Nedjelja te su utvrđene dvije trase u istraživanju, a izgradnjom ove ceste dodatno će se unaprijediti prometna povezanost Grada Hvara. PPUG Hvara predviđa i da se, u skladu s posebnim propisima, predvide proširenja za autobusne postaje s nadstrešnicama na postojećim prometnicama.
Tablica . Udio pojedinih vrsta cesta i cestovna gustoća
Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Grad Hvar, listopad 2014.
PPUG Hvara predviđa tri vrste ulica: 1) kolne s minimalnom širinom kolnika 5,5 m za dvosmjerni ili 3,5 m za jednosmjerni promet uz nogostup širine 1,6 m, uz izuzetak izgrađenog dijela grada gdje može biti i uži, 2) kolno-pješačke ulice sa istom minimalnom širinom kolnika, ali bez nogostupa, te 3) pješačke ulice s mninimalnom širinom 3 m ili 1,5 m u izgrađenom dijelu grada. PPUG predviđa i da se u slijepim ulicama može izgrađivati samo jedna vozna traka do maksimalno 100 m dužine uz uvjet izgradnje ugibališta na 50 m. Uz to, prema PPUG-u Hvara priključak građevne čestice može biti na samo jednom mjestu u maksimalnoj širini od 4 m.
Poseban problem kojemu se treba sustavno pristupiti jest parkiranje. Problem parkiranja posebno je izražen za vrijeme glavne turističke sezone (ljeti). Najveći broj uređenih parkirališnih mjesta (oko 270) nalazi se na parkiralištu „Dolacˮ koje je smješteno uz samu gradsku jezgru. Postoji još nekoliko manjih parkirališnih površina koje su namijenjene za potrebe hotela, kao što su: parkiralište iznad Marinac Dolca, te uz hotele „Sirenaˮ i „Bodulˮ. Uređena parkirališna mjesta jedva zadovoljavaju ukupne potrebe gravitacijskog prostora grada Hvara i izvan sezone, dok je u sezoni problem parkirališta iznimno izražen. Dodatni problem tijekom sezone jest i to što neki hoteli uopće ne raspolažu s parikirališnim prostorom uz sami hotel te to što vlasnici privatnog smještaja nemaju riješeno parkiranje gostiju na vlastitim česticama. Uz to, parkiranje uz plaže u ljetnim mjesecima također nije sustavno riješeno te se rješenja svode na privatne inicijative na česticama u blizini plaža ili na improvizirano parkiranje vozila duž postojećih prometnica čime se ugrožava prometna sigurnost i stanovnika i gostiju. Stoga bi se ovome problemu trebalo pristupiti planiranjem i izgradnjom javnih parkirališta i javnih garaža po uzoru na neke druge mediteranske gradove.
Iz PPUG-a Hvara uočava se kako se problem parkirališta počeo rješavati jer su izričito propisani normativi parkirališnih mjesta koja je potrebno osigurati u sklopu parcele ili na zasebnoj parceli parkirališta pri izgradnji građevina javne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, proizvodno-servisne i sportsko-rekreacijske namjene (vidjeti tablicu 41).
Tablica . Normativi parkirališnih mjesta u postupku izdavanja lokacijske dozvole prema vrsti namjene građevine