M. F. Ziya yeva, G. X. Ma VL yano va ginekologiya


T u x u m d o n la r sili


səhifə169/220
tarix16.08.2023
ölçüsü
#139571
1   ...   165   166   167   168   169   170   171   172   ...   220
Зияева М.Ф. Гинекология. 2-нашри

T u x u m d o n la r sili
K asallik n a y c h a l a r d a n t o ‘g ‘r id a n t o ‘g ‘ri yoki l i m f a - q o n
yoMlari b o ‘ylab t u x u m d o n g a o ‘tad i. Bu kasallikning ikki turi
202


u ch ray d i: 
perioofarit
( t u x u m d o n atrofidagi t o ‘q i m a n i n g yallig‘- 
lan ish i) v a
sil oofariti
( t u x u m d o n n i n g y allig‘lanishi).
A g a r infeksiya t u x u m d o n p a r e n x e m a s ig a kirsa, u n d a sil 
d o ‘m b o q c h a l a r i n in g yigMndisi t u x u m d o n b o ‘sh lig ‘id a p a y d o
b o i a d i . U l a r k ey in ch a lik abssess hosil qiladi. T u x u m d o n sili 
o ‘z v a q tid a va t o ‘g ‘ri d a v o la n sa , te z tu z a la d i. K a m d a n kam
h o lla rd a t u x u m d o n sili o g ‘ir f o r m a g a o ‘tadi. B u n d a y vaz iy a td a 
t u x u m d o n n i olib ta sh la sh g a t o ‘g ‘ri keladi.
B a ch a d o n sili
B a c h a d o n n a y c h a la rd a g i teshik orqali e m a s , balki limfa 
y o ‘li orq a li z a ra r la n a d i. Sil kasalligi e n d o m e t r iy n i n g o ‘zinig in a 
za rarla sh i k a m u c h r a y d i. E n d o m e t r i y sili 3 xil k o T in is h d a
u c h r a y d i:
1. P r o d u k t i v
f o r m a s i — e n d o m e t r iy d a d o ‘m b o q la r
soni ortadi.
2. M i l i a r
f o r m a s i
— ta rq a lg a n s h a k ld a b o i a d i .
3. 
K o z i o z
p a r c h a l a n i s h
— 
m u s k u l q a v a t i g a
o l a d i g a n formasi.
E n d o m e t r i y silida h a y z sikli te k s h irilg a n d a , turli hollarn i 
k o ‘rish m u m k in . B alo g ‘atga y e tg a n q iz la r d a h ayz siklining 7- 
kuni (p ro life ra tsiy a n in g e rta n g i m u d d a t i d a ) sil a n iq la n m a y d i. 
7 - 1 2 - k u n i b a c h a d o n shilliq q a v a tin in g proliferativ fazasining 
keyingi m u d d a t i d a a y r im epitelial h u ja y ra la r k o ‘zga ta sh la n a d i. 
Shilliq q a v a tn in g sekretsiya fazasida g ig an t h u ja y r a la r egallagan 
a n iq sil d o ‘m b o q la r i k o ‘rin a d i. Sil kasalligi a y n iq s a h ayz 
o ld id a n y a q q o lro q n a m o y o n b o i a d i . U n in g
produktiv fazasida
b a c h a d o n d a n o lingan q ir m a ju d a o z b o i a d i . A gar t u x u m d o n
faoliyatiga p u tu r y e tm a g a n b o l s a , h ayz sikli n o rm a l b o l i s h i
m u m k in . S iln in g
m iliar form asida
in to k sik a tsiy a tufayli va 
g o r m o n a l sistem a faoliyatining pasayganligi sababli hayz sikli 
buziladi.
Kazioz form asida
esa, j a r a y o n a n c h a o g l r l a s h a d i , e n d o ­
m e triy b ilan m u sk u l qavati h a m z a ra r la n a d i. B u n d a p io m e tr a
hosil b o l i b , b a c h a d o n b o ‘sh lig 1 d a s u z m a g a o ‘xsh ash yiring 
y i g l l a d i . A g a r kasallik yaxshi d a v o la n s a , b a c h a d o n ic h id a
c h a n d i q l a r q o la d i. Q iz b o l a l a r b a l o g ‘a tg a y e tg a c h , u la r d a
b irla m c h i a m e n o r e y a h o latin i 
(am enorrhea)
k u z a tish m u m k in
b o i a d i .
203



Yüklə

Dostları ilə paylaş:
1   ...   165   166   167   168   169   170   171   172   ...   220




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin