Iz sveučilišne medicinske klinike u Za grebu. (Upravnik: prof. dr. Ivan Botteri)
K a k o se ne l i j e č i k a r d i j a l n a d e k o m p e n z a c i j a .
Novi prilog ekonomsko-racionalnoj recepturi.
Dr. Mile B u d a k
U nizu članaka, koji su već izašli u našem »Liječ
ničkom Vjesniku« o liječenju kardijalne dekompenza
cije ( G r o s s m a n n , B e n z o n , L u š i c k y , H a h n ,
B u d a k itd.), bilo je opširno govora o tome, kako i
kada treba upotrebiti digitalis, to naše najbolje i
najdjelotvornije sredstvo u internoj medicini.
Isto
tako govoreno je u više navrata o upotrebi analep-
tičkih sredstava, koja djeluju na periferiju krvnog
optoka) što centralno, što direktno na same krvne
žile. Ta su pitanja u medicinskoj literaturi uopće
već toliko pročišćena, da su stvorene neke kardi-
, klinički asistent.
nalne sm jernice za terapiju, k oje bism o m ogli na
zvati gotovim zakonim a. T k o se toga u sadašnje
vrijem e ne drži, taj o čito griješi.
U
daljem je p a k nizu
članaka b ilo g ovora
0
u potrebi živinih tkivnih diure
tika, b ez kojih se ta k ođer ne m ože više zamisliti
m oderna kardijalna terapija. Htjeti izbjegavati tako
uspješna sredstva, koja su u danim indikacijam a p o t
puno bezopasna, ili ih zam jenjivati raznim navodno
isto tak o uspješnim lijekovim a (iz teofilinske grupe)
treba također smatrati pogreškom .
K od ov og našeg razlaganja treba m eđutim uzeti
533
u obzir još i ekonom ski m om enat, jer je p o v o d ovom
članku potek a o i s te strane. U jednom m om prikazu,
k oji je izašao p o d naslovom »O p et o digitalisu« (L.
V. 1936, br. 1), b ilo je izračunato, kako je jedan
kardiijalno dekom penzirani slučaj
liječen na vrlo
skup način, a uz to p osve bezuspješno. M oram o pri
znati, da nam ova k vi slučajevi izgledaju p osve n e
razumljivi. Tim više, jer nam je poznato, da g otovo
svi liječnici v e ć iz vlastitog interesa paze i na e k o
nom ski m om ent u recepturi.
Da ipak o tom e pitanju treba još koju riječ na
pisati, svjed oči naš novi slučaj, k oji sâm p o sebi nije
iznimka, nego ga vadim o izm eđu ostalih, je r se tu
m ože na najzorniji način pok azati: k a k o se ne liječi
kardijalna dekom penzacija.
P. P. 58 god., b iv š i priva tn i čin ov n ik ,
v r lo sirom ašn og
stanja. B io je u v ije k zd ra v sve do jesen i 1935. T a d a j e p r v i put
opa zio, da teže diše i to osob ito k a d b i v iš e h od a o ili n ešto ra d io,
ali u p r v o v r ije m e n ije tom e p r id a v a o v e ć e g zn a čen ja . M eđ u
tim 1936. u s ije č n ju n a v od n o iza je d n e p reh la d e op a zio je , da m u
p o č in ju otica ti n oge i testes. T ešk o d isa n je p osta lo j e jo š ja če ,
ja v lja lo se i k o d m iro v a n ja , te su zb o g toga n astu p ile i b e s a -
n ice. M o k re n je je b iv a lo sve sla b ije. P rizv a n i lije č n ik je d avao
n e k e lije k o v e te se sta n je n ešto m a lo p o p ra v ilo , ali u b r z o je
o p et b ilo s v e p o starom . Sada ja k o k a šlje, te u is p lju v k u im a i
n ešto k rv i. P r ije n e k o lik o dana d o b iv a o je i ja k e n esv jestice.
Z a d n je v r ije m e n e puši, p r ije pu šio 10— 15 ciga reta d n evn o. P ije
ođ p rilik e 5 dicl. tek u ćin e dn evn o, stolica opstipiran a. In f. v en erea :
s 25 god in a g o n o re ja . O d ja k o g k a šlja m u se ra zv ila na desn oj
strani in gvin aln a h ern ija . B olesn ik je doša o u k lin ik u 22. V.
1936. u v r lo tešk om stanju, je r je d ek om p en za cija b iv a la sve
ja ča . K o d dolaska je p ok a za o ov ih 9 recep a ta k o je je d ob io
u tok u dva m je s e ca lije č e n ja k o d kuće.
1) R p. In f. f o l digita lis
1,0 : 180.0
L iq v . am m on. anis. 1,0
Sir. cort. aurant.
20,0
M D S. S vaka 2 sata 1 žlicu
3) Rp. A g u rin 0,5
D td. N o. X X .
S. 3 praška d n evn o
5) R p. T h e a cy lo n 1,0
D td. No. X V .
S. p o uputi
7) R p. In f. rad. ip e c a c
0,6
et fo l. digita lis
1,0 ad 180,0
Sir. cort. aurant 20,0
M D S S vaka 2 sata 1 žlicu
D iu retin 0,50
D td. N o. X .
D. S. 3 na dan
2) Rp. D iu retin 0,50
D td. No. X .
S. P o uputi
4) Rp. S cilla ren tabl
»S and oz«
Lag. orig. N o. 1.
D. S. p o uputi
6) R p. T h ea cy lon
1.0
D td. N o. X V .
S. 2— 3 d n ev n o
8) R p. D iga len »R o ch e « .
lag. orig. N o. I.
D. S. 3 X 10 kapi
9) Rp. R ob . ta ra x ac.
laevu lisat.
lag. orig. N o. I.
S. 2 ž lič ic e d n ev n o
v ršk om sistoličn i šum d r u g o g karaktera. D ru g i p u lm on a ln i ton
la k o n aglašen. B ilo u brza n o, 120 u m inu ti, ce le rn o i visok o,
ritm ičn o. D u r o z ie r -o v d u pli šum n azočan, a isto i Q u in ck e -o v
kapilarn i, te digitaln i puls. K r v n i tlak 150/45 po R iv a -R o c c i
(dakle ja k o d iv erg en tn i ob lik ). T rb u h : izn a d n iv oa g ru d n og koša,
stijen k a edem atozna, je tr a ja k o v e lik a i b oln a , 5 prsta isp od
luka u m e đ io k la v ik u la m o j lin iji. S lezen a la k o pov eća n a . N ešto
ascitesa. S akraln i edem i. E kstrem iteti ja k o n atečen i sve do k o
ljen a , a n ešto i izn a d k o lje n a . K oža ja k o n apeta i sja jn a , te se
lju šti. T estes o tečen i u v e lič in i d je č je glave. R e flek si prisu tn i,
ali slabi.
U rin : spec. tež. 1022, kiseo, žut, a lb u m en 4 % , u ro b ilin og en
1:128, b iliru b in tra g ov i, a u sedim en tu le u k o citi i p o je d in i e ri
trociti.
K r v : ostatni du šik 180 m g % , a W asserm an n i ostale re a k ci
je u serum u k o m p le tn o pozitiv n e.
R en tg en ološk i n alaz sn im k e p lu ća (23. V. 1936 C. R. I. p ro f.
P o p o v ič) v i d i s l i k u b r . 1: U ob a p lu ćn a p o lja zn a k ovi p lu ć
n e staze. D esn o p lu ćn o p o lje je b azaln o h om o g e n o za sjen jen o.
S rce ja k o p o v e ća n o na sve strane, te im a o b lik trok u taste m lo h a
v e v re će . D ija g o n a ln i k ao i tran sverza ln i p r o m je r izn ose 19 cm ..
A m p litu d a srča n e p u lz a cije j e v r lo m alen a. N a p ok u s V a lsa lve
srce ne m ije n ja fo r m u d ok se n a p oku s M iillera on o jo š ja č e
p r o šir u je (fu n k cion a ln i p ok u s za sta n je srča n og m išića). A orta
n orm a ln e širine, s a tu ra cije i dužine.
Z brojim o li sada cijelu sumu, koju je bolesn ik
izdao samo za lijekove, tada dobijem o
otprilike
800.— dinara i nije čudo da se je m orao zadužiti. Da
mu je bilo bar bolje, ali naprotiv. N akon kratkog
poboljšanja, kad je dat doista digitalis (Digalen, ali u
n ešto prem aloj dozi) stanje je biva lo sve teže, jer su
edem i rasli. D ak ak o da T h eacylon , A gurin i k a k o li
se sve ne zovu ti skupocjeni prašci, od kojih svaki
pojedini stoji više od 10 dinara, nisu m ogli tu ništa
učiniti.
P ređim o sada na status k od dolaska (skraćen):
M ršav, disp n oiča n i cija n o tiča n , sen zorij slob od a n , ali je
b o le s n ik n ešto apatičan, a feb rila n , sk lere su b ik teričn e. M u sset-ov
sim p tom pozitiv a n (p u lza cija c ije le g la ve p rem a n atrag). V ra t:
ja k o n a b re k le ven e, k a rotid e sn ažn o p u lzira ju . G ru d n i k o š : desno
od 4 reb ra prem a bazi m u klin a, a na lije v o j strani gra n ica na 11
trnu, ali n ep om ičn a . A u sk u lta torn o d ifu zn o m n og o v la žn ih h r o -
p a ca a b a za ln o desn o d isa n je ja k o o s la b ljen o. S r c e : ictu s u 6
m e đ u re b re n o m p ro sto ru u p r e d n jo j a k s ila m o j lin iji, p roširen ,
desna gra n ica se n e m o ž e odred iti, je r p rela z i u m u k lin u desne
strane plu ća. G o rn ja g ra n ica u 2 m e đ u re b re n o m p rostoru . N ad
a o rto m glasni ddjastolični šum i h ra p a vi
sistoličn i
šum .N ad
Slika 1.
R e n tg e n o lo g d a k le kaže, da se radi o ja k o j stazi u plu ćim a
s iz lje v o m tek u ćin e u desni p leu ra ln i prostor, te o ja k o p o v e
ća n om m io d e g e n e ra tiv n o m srcu.
Na tem elju svih tih nalaza glasila je naša dija
gnoza: M esaortitis luetica subséquente insuficientia
valvularum semilun. aortae,
insuficientia relativa
valvulae mitralis, hypertrophia et dilatatio cordis
totius, decom pen satio cordis, anasarca et ascites,
stasis hepatis, renum et pulmonum, h ydroth orax lat.
dex.
Ovaj je slučaj to zanimljiviji, jer dijagnozu m ože
postaviti svaki liječnik na bolesn ičk om k revetu bez
ikakvih kom pliciranih pretraga, a i za terapiju ne
treba nikakvih pom agala osim svoga uha i opažanja
bolesnika, te dobrih m edikam enata. M i smo postigli
v rlo dobar uspjeh i to tim više, što je bolesn ik u toku
liječen ja p ro živ io više
kom plikacija. Prije nego
predem na opis naše terapije donijet ću čisto she
m atski i u vrlo kratkom obliku
pregled m edika
m enata, koji se upotrebljavaju u terapiji smetnje
cirk u la tom og aparata, i to p o grupama, držeći se
njihovih farm akoloških karakteristika. Na taj će
nam način biti olakšan izb o r p otreb n og m edika
menta prem a stanju bolesnika i prem a vrsti dek om
penzacije. Prije toga htio bih pridodati samo još
n ek olik o riječi baš o tom izboru m edikam enata.
K ak o je spom enuto, terapija kardijalne dekom pen
zacije je tak o uspješna k a o m alo k oja u internoj
m edicini, ali lijekovi su v rlo diferentni i različiti po
valjanosti. T reb a stoga upotrebljavati posve p o
uzdane preparate. Na tom polju su magistralni pri-
534
pravci uvelike potisnuti od farmaceutskih industrija,
a tu, moramo priznati, i s pravom. Infusum foliae
digitalis se ne može nikako mjeriti s dobrim tvor
ničkim preparatom; možda jedino treba ostaviti u
svojoj recepturi tinkturu digitalis titratu i sâm pulvis
foliae digitalis. Tvorničkih preparata ima vrlo mnogo
i sada su manje više svi jednako dobri. Svaki s odli
kama one grupe u koju spada. Treba preporučiti da
izaberemo iz svake grupe po jedan pouzdan pre
parat i da kod tog ostanemo, jer ćem o samo tako
moći sigurno voditi pravu kardijalnu terapiju. Pre
lazeći s jednog preparata na drugi doći ćemo u takav
labirint, koji će samo škoditi našim bolesnicima.
Normalnu cirkulaciju ne m ože održavati samo
srce, nego mu treba u glavnom još p o m o ć krvnih žila,
dakle periferije. Zajedničkim radom tih faktora
održava se norm alni krvotok , a porem ećaj m ože n a
stati bilo na srcu, bilo na žilama. T ada nastaje d e
kom penzacija krvnog optok a i mi m oram o pom oći.
0 pitanju zatajenja k rvotok a izašao je u 7. broju
Lij. Vjes. od ove godine dokum entaran prikaz od
prof. Botteri-a, pa upućujem na taj članak.
A k o nam zataji srce, bez obzira da li je tome
uzrokom srčana griješka ili oboljenje samog srčanog
mišića, t r e b a m o s v a k a k o p o s e g n u t i z a
g r u p o m d i g i t a l i s a . Biila bil velika gijiješka
poslužiti se u tim slučajevima analeptičkim ili kakvim
drugim sličnim sredstvima. Glikozidi digitalisa imaju
principijelno isto djelovanje, bez obzira iz koje
droge bili pripravljeni, a obično se upotrebljavaju iz
digitalis purpurea, digitalis lanata, strofantus-grupe,
scile, adonisa, konvalarije itd. Međutim među njima
postoji velika razlika u jakosti, brzini i u trajnosti
djelovanja. Ovo posljednje se temelji uglavnom na
kumulativnom svojstvu digitalisovih glikozida. Gli
kozidi iz strofantusa su vrlo jaki, djeluju vrlo brzo,
ali prolazno. U praksi se upotrebljavaju dosta rijetko,
jer su često opaženi razni nepoželjni uzgredni sim
ptomi, te se u novije doba umjesto strofantusa mnogo
radije upotrebljavaju preparati iz lanate. Oni djeluju
također dosta brzo, jaki su, a donekle se i vežu na
srčani mišić. Osim toga su doista potpuno b ez
opasni. Poslije strofantina, kako smo istakli, dolazi
po redu prema brzini djelovanja digitalis lanata sa
svojim izoliranim glikozidima, lanadigen a, b i c. Te
glikozide nalazimo u čistom obliku u Digilanidu
»Sandoz« i Lanaclarin »Kaštel«. Tu dakle imamo
brzo djelovanje digitalisa, osobito prikladno za intra
venoznu terapiju, a preporučuje se i rektalna aplika
cija. Ti su preparati osobito dobri u praksi za početak
liječenja dekompenziranih slučajeva, jer tu trebamo
što skorije efekte. Treći po redu dolaze preparati iz
digitalis purpurea. Djeluju nešto sporije, ali zato
dulje, jer se jače vežu. Djelovanje im je nakon do
voljne kumulacije vrlo intenzivno. Najjači pred
stavnik te grupe, čisti izolirani glikozid, je digitoxin,
koji se nalazi u prometu kao Digitaline »Nativelle«
ili kao »Digitoxin solub. Cloetta«.
On je vrlo jak,
djeluje sporo, ali zato jako kumulira, te je osobito
prikladan za duga liječenja i za održanje terapeut-
skog efekta. Ostali cijeli niz tvorničkih preparata iz
digitalis purpureae imaju uglavnom isto djelovanje
samo im je kumulativno djelovanje nešto slabije od
digitalina. Drugi naprijed spomenuti glikozidi s djelo
vanjem digitalisa iz scile, adonisa, oleandra itd.
znatno zaostaju za spomenutim trim grupama i mogu
se upotrebljavati samo u posve lakim slučajevima.
Kumulacija gotovo nemaju, a djelovanje im je vrlo
slabog intenziteta.
Drugu veliku skupinu za terapiju smetnja u
cirkulatornom aparatu čine analeptička sredstva.
Praktično rečeno ta sredstva ne djeluju uopće na
srce, ili tek indirektno, a pomažu cirkulaciji raznim
drugim putevima. Htio bih ponovno istaknuti da ova
sredstva, ni u kojem slučaju ne mogu zamijeniti pre
parate digitalisa. Ta se istina često dovoljno ne
uvažava.
Analaptička sredstva dijelimo na:
a) c e n t r a l n a a n a l e p t i k a , koja djeluju
centralno p re k o n ervnog sistem a u glavnom preko
v a zom otorn og centra i m oždane kore, a to su
kam for, camphaquin, cam phosol, hexeton , te cora-
min i cardiazol, odn osn o oba zajedno u tonokardinu.
Cardiazol djeluje v e ć n ek olik o minuta nakon sub
kutane aplikacije, ali se brzo i izlučuje, dok coramin
djeluje znatno polaganije, ali dulje, te je iz toga i
nikla ideja da se oba sredstva kom biniraju. Ova
sredstva prek o va zom otorn og centra jačaju tonus
sudova, sužuju proširene bazene, poboljšavaju cirku
laciju u koronarkam a i tako olakšavaju rad srca.
O vam o spada i strihnin (djeluje prek o hrptene m o ž
dine) te treba žaliti, da se taj vrijedni alkaloid u p o
trebljava razm jerno v rlo m alo i u n edovoljn oj dozaži.
Za dovoljan uspjeh treba naime davati više put
dnevno 2— 3 mg. K ofein čini prijelaz prem a slijedećoj
grupi, jer on djeluje centralno i periferno. On draži
vazom otorn i centar, ali djeluje i na perifern e žile te
n ešto i direktno na sam neurom uskularni sistem u
srcu;
1 v I
b) p e r i f e r n a a n a l e p t i k a , koja djeluju
direktno na krvne žile svaki na svoj način, a to su
adrenalin i efedrin, te simpatol. Djelovanje ovog p o
sljednjeg je još prilično nejasno.
Prem a tom e trebam o u terapiji dekom penzacija
krvn og optok a — v e ć prem a smetnjama — u p o tre b
ljavati koji preparat digitalisa ili sâm ili u k om bina
ciji s analeptičkim sredstvim a.
D ak ak o uz to treba
određivati i ostale u običajen e potreb n e m jere (m iro
vanje, neslana hrana, ograničenje tekućina itd.).
M eđutim, če sto put, p o g o to v o k o d srednje teških i
teških dekom penzacija, trebam o još i p o m o ć živinih
dijuretika. N ovurit i Salyrgan su glavni predstavnici
te grupe. N ovurit postoji u dva oblika, i to u injek
cijam a i supozitorijam a, što je za našu praksu na selu
od v elik og značenja. K on ačn o u nekim slučajevim a
ćem o trebati još i p o m o ć am onijskog k lorida da za-
kiselim o tkiva, što će u velike olakšali djelovanje
živinih dijuretika. A m onijski k lorid se najlakše uzima
u obliku tableta k ao Diuram on (10— 12 tableta
dnevno).
U nekim slučajevima, gdje je potrebno i gdje
želimo direktno utjecati na koronarne žile možemo
aplicirati preparat teofilinske grupe, eventualno u
kombinaciji s glikozom. Poboljšavajući cirkulaciju u
tim arterijama omogućit ćem o dobru ishranu srca.
Ova sredstva ne mogu nikako zamijeniti preparate
živinih dijuretika u onim slučajevima, gdje su ona p o
trebna.
Sada nekoliko riječi o terapiji našeg slučaja. —
Imali smo pred sobom tešku dekompenzaciju s ede
mima i zastojem u skoro svim organima, nedovoljno ili
nikako vo
digitaliziranu,
te bezuspješno
tretiranu
s raznim navodnim dijureticima. Tu treba dati osim
mirovanja i dijete intravenozno digitalis i mi smo se
prema gornjem izlaganju u početku odlučili za lanatu,
a kasnije smo prešli na digitalin »Nativelle«
(3
X
0,1
mg). Odmah drugi dan smo dali i Novurit supozitorij,
jer taj daje jednoličnu dijurezu, te stoga ne tereti
535
srce. Dijureza se je odmah podigla od 300 ccm na
1600 ccm . Protiv besanica je bolesnik dob iv a o seve-
nal, a za periferiju smo dali tonokardin. B olesnik se
iz dana u dan osjeća o sve bolje, edem i su nestajali
dispnoa je brzo popuštala, a o p će stanje se lijepo
popravilo. A lbum en je iz urina posve nestao. M eđu-
vrem eno je bolesnik p reb rod io i n ek olik o kom pli
kacija.
On je imao staru gonorejičnu strikturu
uretre, te mu je to činilo smetnje k o d obilnog urini
ranja (m orao je biti kateteriziran). Osim toga je
dob io erisipel na nozi, koji je sretno prošao, a bilo
je tok om liječenja i n ek olik o bronho-pneum oničnih
žarišta. Na rentgenološkoj kon troli nakon 5 sedm ica
( v i d i s l i k u b r. 2) se vidi da je staza u plućim a
S l i k a 2.
i transudat p osve nestao, da se je srce smanjilo i da
je d ob ilo svoj tonus. R en tgen olog veli doslovn o o v o :
»konture lijevog i desnog ventrikla su se dob ro za
oblile«. K ad smo postigli kom penzaciju, ostali smo na
laganoj digitalizaciji (svaki drugi dan
1
kuglicu
à 0,1 mg), a profilaktičk i protiv edem a smo savjeto
vali svakih 14 dana jedan supozitorij novurita. D a
k a k o da se srce nije vratilo na normalnu veličinu,
jer je bolesniku ostala n jegova aortalna griješka.
Kasnije smo p o če li s laganom antiluetičnom kurom
(jod, N ovobi). B olesn ik je živio iza toga još godinu
dana u dobrom stanju, a umro je ove godine od
supurativne peritonitide. T o dakako nije m ogao iz
držati, što na k on cu rijetko izdrže i posve zdrava
srca. Da nije toga bilo, m ožda bi ga držali još koju
godinu.
*
Rezim irajući iskustvo iz terapije našeg slučaja i
u vodn o razmatranje htjeli bism o na koncu zaključiti
o v o izlaganje slijedećim rečenicam a:
1) Kardijalna dekom pen zacija se liječi prven
stveno dobrim preparatim a digitalisa, u dovoljno
velikim dozam a i kroz d ovoljn o dugo vrem ena. Ne
smijemo zaboraviti na kroničnu digitalizaciju.
2) A k o trebam o doista dobra dijuretika, onda
m oram o posegnuti za živinim tkivnim dijureticima.
Za njih do danas nem am o druge zamjene. O sobito
je korisno provoditi profilaksu protiv
stvaranja
edem a na taj način, da u v ećim intervalim a aplici
ram o supozitorije tih soli.
3) T reba paziti i na ekonom ski momenat, jer
liječenje bezuspješnim preparatim a je doista vrlo
skupo, a u našem spom enutom slučaju n aročito
skupo, jer su ordinirani ne samo bezuspješni, nego
i takvi preparati k oji su b ezob zirn o skupi (na pr.
20 tableta T h eacylon a stoji 160.— Din.). Digitaline,
Lanoclarin, Digilanid i N ovurit ne stoje ni izdaleka
toliko, a p o g o to v o u poređenju s terapeutskim
efektom .
Dostları ilə paylaş: |