Glavne terapijske skupine u ATK skupini J – Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija
J01 Lijekovi za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija
J02 Antimikotici za sustavnu upotrebu
J04 Lijekovi za liječenje infekcija mikobakterijama
J05 Lijekovi za liječenje sustavnih virusnih infekcija
J06 Imunoserumi i imunoglobulini
J07 Cjepiva
Lijekovi u ATK skupini J odnose se na lijekove koje upotrebljavamo u liječenju
sustavnih bakterijskih, gljivičnih i virusnih infekcija, lijekove za liječenje infekcija
mikobakterijama te imunoserume, imunoglobuline i cjepiva. Ukupna potrošnja u ATK skupini
J – Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija u 2013. godini iznosila je 429 milijuna kuna što je
gotovo isti iznos kao i u 2012. godini, odnosno 24,43 23,84 DDD/TSD (Tablice 2 i 3). Navedeni
podaci ovu skupinu lijekova pozicioniraju na peto mjesto po financijskoj potrošnji te na
deveto mjesto po potrošnji u DDD/TSD u 2013. godini (isti redoslijed bio je i u 2012. godini).
Potrošnja u DDD/TSD u 2013. godini bila je veća za 2,5 % u usporedbi s 2012. godinom, a
trend povećanja potrošnje iznosio je 1,5 % godišnje. Nasuprot tomu, financijska je potrošnja
bila veća za 0,2 %, iako tijekom razdoblja od 2009. do 2013. godine nalazimo tendenciju
blagog smanjenja u ukupnoj financijskoj potrošnji skupine J, što na godišnjoj razini u prosjeku
iznosi oko 2 %. Kako je financijska potrošnja u kunama u skupini J01 u izraženijem padu, a
diskretno je povećanje potrošnje u cijeloj skupini J vidljivo, navedenu razliku pripisujemo
povećanoj potrošnji Antivirotika i Imunoglobulina. Tablica J1 prikazuje potrošnju u
milijunima kuna za ATK skupinu J – Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija.
Lijekovi za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija (J01)
Potrošnja antibakterijskih lijekova (skupina J01) ima malen rast kroz promatrani niz
godina, koji iznosi prosječno 1,7 % godišnje. Tablica J2 i Slika J1 prikazuju potrošnju
antibakterijskih lijekova za sustavnu upotrebu (J01) od 2009. do 2013. godine u DDD/TSD.
Tako je iz ranijih podataka poznato da je u 2005. godini potrošnja antimikrobnih lijekova
iznosila 22,97 DDD/TSD, da bi se u 2007. godini smanjila na 19,02 DDD/TSD, potom rasla na
nešto više od 23 DDD/TSD te se u 2012. godini ponovno lagano smanjila na početnih 22,95
DDD/TSD iz 2005. godine. Financijski, pak, potrošnja u kunama se tijekom godina smanjila te
je s 356 milijuna kuna u 2009. godini pala na 278 milijuna kuna u 2013. godini, što je
smanjenje za oko 22 %.
Potrebno je istaknuti činjenicu da je, nakon relativno visoke potrošnje antibiotika u
90-tim godinama prošlog stoljeća, početkom i tijekom prvog desetljeća ovog stoljeća
87
prisutan lagani trend smanjenja potrošnje antibiotika. Problemi povezani s rezistencijom
antibiotika povećavaju potrebu praćenja korištenja antibakterijskih lijekova tijekom
vremena. Hrvatska se ubraja u europske zemlje s visokom potrošnjom antibiotika i
posljedično visokim stopama rezistencije na mnoge antibiotike. Posljednjih godina se
pozornost u javnom zdravstvu, što se tiče potrošnje antibiotika, usmjerava prema njihovoj
racionalnijoj potrošnji te se u tom smislu organiziraju kampanje, savjetovanja i radionice o
racionalnoj primjeni antibiotika u kojima redovito sudjeluje i HALMED. U 2013. godini
antibiotici su se s 23,5 DDD/TSD nalazili na 14. mjestu po potrošnji među svim terapijskim
skupinama, dok su sa 278 milijuna kuna bili na petom mjestu po ukupnoj financijskoj
potrošnji.
Od pripravaka za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija (J01) u 2013. godini više od
polovice potrošnje u DDD/TSD činili su beta-laktamski antibakterijski lijekovi penicilini (J01C)
s 12,99 DDD/TSD, te između njih najveća potrošnja pripada amoksicilinu s inhibitorom
enzima s 9,11 DDD/TSD.
Po potrošnji slijede Cefalosporini (J01D) s 3,5 DDD/TSD te Makrolidi s 2,9 DDD/TSD.
Amoksicilin s inhibitorom enzima, za razliku od drugih lijekova u skupini, ima konstantan rast
potrošnje u DDD/TSD u razdoblju od 2009. do 2013. godine prosječno 8 % godišnje, dok s
prometom od 64 milijuna kuna u 2013. godini zauzima osmo mjesto po potrošnji među svim
lijekovima. Isto je tako važno napomenuti da je financijska potrošnja parenteralnih
pripravaka penicilina u razdoblju od 2005. do 2013. godine izrazito smanjena što ukazuje da
se enteralni pripravci radije propisuju nego parenteralni.
Tablica J3 prikazuje potrošnju antibakterijskih lijekova za sustavnu upotrebu (J01) u
2013. godini u DDD/TSD po županijama. Po ukupnoj potrošnji ističe se Požeško-slavonska
županija s više od 30 DDD/TSD, dok je najmanja potrošnja u 2013. godini zabilježena u
Brodsko-posavskoj županiji s blizu 13 DDD/TSD, što je u usporedbi s najvećom potrošnjom
značajnih 2,5 puta manje (Slika J2).
Antimikotici za sustavnu primjenu (J02), Lijekovi za liječenje
mikobakterijskih infekcija (J04)
Antimikotici za sustavnu primjenu (J02) čine svega 1,5 % potrošnje u
DDD/TSD
u J
skupini, dok u financijskom smislu potrošnja iznosi 10 % od ukupne potrošnje u skupini J u
2013. godini. Po financijskoj potrošnji prednjače derivati triazola (vorikonazol, itrakonazol i
flukonazol), zatim kaspofungin te amfotericin B. Tijekom razdoblja od 2009. do 2013.
godine uočavamo rast financijske potrošnje antimikotika za sustavnu primjenu do 2011.
godine, da bi potrošnja u 2012. i 2013. godini bila slična potrošnji u 2009. godini. Prosječna
financijska potrošnja u promatranom razdoblju je oko 47 milijuna kuna godišnje (Tablice J1. i
J4).
Lijekovi za liječenje infekcija mikobakterijama (J04), pa tako i oni za liječenje
tuberkuloze, u 2013. godini zabilježili su malu potrošnju o odnosu prema drugim terapijskim
skupinama u ATK skupini J. Potrošnja je u stalnom laganom padu u promatranom razdoblju i
prosječno godišnje iznosi 0,25 DDD/TSD. Prema cijeloj J skupini čini 0,7 % potrošnje u
DDD/TSD
i 0,3 % udjela u financijskoj potrošnji. Potrošnja ovih lijekova po DDD/TSD i prema
financijskim pokazateljima u promatranom razdoblju bilježi stalan, lagani pad (Tablice J1 i
J5).
88
Lijekovi za liječenje sustavnih virusnih infekcija (J05), Imunoglobulini
(J06), Cjepiva (J07)
Lijekovi za liječenje sustavnih virusnih infekcija (J05) bilo da pripadaju skupinama
nukleozida, nukleotida, inhibitorima proteaza ili transkriptaza odnosno neuraminidaza,
uglavnom se koriste u liječenju HIV infekcija ili sustavnih te epidemijskih ili pandemijskih
virusnih bolesti. Ovi lijekovi imaju malu potrošnju u DDD/TSD u usporedbi s drugim
terapijskim skupinama u ATK skupini J te čine 1,7 % ukupne potrošnje lijekova iz ATK skupine
J u 2013. godini u DDD/TSD, dok prema potrošnji u kunama čine 17 %. U promatranom
razdoblju od 2009. do 2013. godine potrošnja Lijekova za liječenje sustavnih virusnih
infekcija u DDD/TSD bila je 0,35 DDD/TSD, dok je financijska potrošnja iznosila prosječno 60
milijuna kuna i u stalnom je porastu (Tablica J1).
Potrošnju lijekova u skupinama Imunoglobulini (J06) i Cjepiva (J07) ne izražavamo u
DDD/TSD jer nemaju dodijeljeni DDD. Prema prijavljenim podacima HALMED-u potrošnja
imunoglobulina izražena financijski u razdoblju od 2009. do 2013. godine iskazuje stalan rast.
Tom porastu potrošnje sigurno doprinosi pozitivan trend u propisivanju ovih lijekova u
terapiji različitih bolesti proširenjem indikacija za primjenu navedenih lijekova.
Distribucija cjepiva iz Obveznog programa cijepljenja se odvija posredovanjem
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji putem javne nabave odabire pojedino cjepivo i čija
se distribucija potom vrši do procjepitelja. Navedeni podaci nisu obuhvaćeni ovim
izvještajem. Podaci koji se odnose na potrošnju cjepiva obuhvaćaju samo potrošnju mimo
programa cijepljenja.
Tablica J 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu J –
Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija
Iznos u milijunima kuna
ATK Naziv skupine
2009
2010
2011 2012 2013
J01A Tetraciklini
2,94
2,87
2,89
2,92
3,37
J01C Beta-laktamski antimikrobici, penicilini
103,35 107,79 100,55 95,75 90,76
J01D Drugi beta-laktamski antimikrobici
120,68 116,77
96,16 87,15 77,74
J01E Sulfonamidi i trimetoprim
3,54
3,24
2,68
2,47
2,57
J01F Makrolidi, linkozamidi i streptogramini
57,46
55,90
51,52 47,55 35,94
J01G Aminoglikozidi
5,48
5,85
4,91
4,82
5,22
J01M Kinolonski antimikrobici
39,05
33,41
33,42 29,02 33,02
J01X Ostali antimikrobici
23,81
23,16
25,67 24,10 29,48
J02A Antimikotici za sustavnu upotrebu
42,86
52,42
55,01 43,44 44,17
J04A Terapija tuberkuloze
2,23
2,04
1,57
1,65
1,31
J04B Terapija lepre
0,01
0,04
0,04
0,02
0,02
89
J05A Antivirotici koji djeluju direktno
44,66
53,79
68,00 64,81 72,29
J06A Imunoserumi
0,17
0,19
0,03
0,07
0,14
J06B Imunoglobulini
17,04
17,95
17,57 22,69 31,35
J07A Bakterijska cjepiva
1,75
1,85
1,12
1,11
1,10
J07B Virusna cjepiva
0,77
0,52
0,63
0,54
0,45
J07C Bakterijska i virusna cjepiva u kombinaciji
0,05
0,04
0,11
0,01
0,01
Tablica J 2. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu J01 – Lijekovi za liječenje sustavnih
bakterijskih infekcija
ATK
INN
DDD/TSD
2009 2010 2011 2012 2013
J01
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE SUSTAVNIH
BAKTERIJSKIH INFEKCIJA
21,97 23,16 23,50 22,95 23,50
J01A
TETRACIKLINI
1,58
1,53
1,53
1,42
1,48
J01AA
Tetraciklini
1,58
1,53
1,53
1,42
1,48
J01AA02
doksiciklin
1,56
1,51
1,50
1,40
1,47
J01AA06
oksitetraciklin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01AA07
tetraciklin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01AA08
minociklin
0,02
0,02
0,02
0,02
0,02
J01AA12
tigeciklin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01C
BETA-LAKTAMSKI ANTIBAKTERIJSKI
LIJEKOVI, PENICILINI
10,76 11,67 12,19 12,24 12,99
J01CA
Penicilini širokog spektra
2,98
2,83
2,71
2,58
2,88
J01CA01
ampicilin
0,01
0,01
0,02
0,02
0,01
J01CA04
amoksicilin
2,97
2,82
2,69
2,56
2,87
J01CE
Penicilini osjetljivi na beta-laktamaze
1,02
0,98
0,97
0,94
0,91
J01CE01
benzilpenicilin
*0,00 *0,00 *0,00
0,04
0,02
J01CE08
benzatin benzilpenicilin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01CE09
prokain benzilpenicilin
1,02 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01CE10
benzatin fenoksimetilpenicilin
0,00
0,98
0,96
0,90
0,90
J01CF
Penicilini rezistentni na beta-laktamazu
0,01 *0,00
0,19
0,01
0,02
J01CF02
kloksacilin
0,01 *0,00
0,19
0,01
0,01
J01CF05
flukloksacilin
0,00 *0,00 *0,00 *0,00
0,01
J01CR
Kombinacije penicilina uključujući
inhibitore beta-laktamaze
6,75
7,85
8,33
8,72
9,17
J01CR01
ampicilin i inhibitor enzima
*0,00 *0,00 *0,00
0,01
0,01
J01CR02
amoksicilin i inhibitor enzima
6,72
7,82
8,26
8,65
9,11
J01CR05
piperacilin i inhibitor enzima
0,02
0,03
0,06
0,06
0,06
90
J01D
DRUGI BETA-LAKTAMSKI
ANTIBAKTERIJSKI LIJEKOVI
4,16
4,24
4,06
3,90
3,45
J01DB
Cefalosporini I generacije
1,26
1,11
1,03
0,97
0,98
J01DB01
cefaleksin
1,17
1,04
0,96
0,91
0,90
J01DB04
cefazolin
0,09
0,07
0,07
0,06
0,08
J01DB05
cefadroksil
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01DC
Cefalosporini II generacije
1,94
2,15
2,02
1,92
1,75
J01DC02
cefuroksim
1,92
2,15
2,01
1,92
1,75
J01DC04
cefaklor
0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01DC10
cefprozil
0,02
0,01 *0,00 *0,00 *0,00
J01DD
Cefalosporini III generacije
0,89
0,88
0,90
0,91
0,61
J01DD01 cefotaksim
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01DD02 ceftazidim
0,01
0,01 *0,00 *0,00
0,01
J01DD04 ceftriakson
0,14
0,12
0,12
0,12
0,15
J01DD08 cefiksim
0,65
0,70
0,73
0,75
0,43
J01DD12 cefoperazon
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01DD14 ceftibuten
0,09
0,05
0,05
0,04
0,03
J01DE
Cefalosporini IV generacije
0,01
0,01
0,02
0,02
0,02
J01DE01
cefepim
0,01
0,01
0,02
0,02
0,02
J01DE02
cefpirom
0,00 *0,00 *0,00
0,00
0,00
J01DH
Karbapenemi
0,06
0,08
0,09
0,07
0,08
J01DH02 meropenem
0,03
0,04
0,06
0,04
0,05
J01DH03 ertapenem
0,01
0,02
0,01
0,01
0,01
J01DH51 imipenem i inhibitor enzima
0,02
0,02
0,02
0,02
0,02
J01E
SULFONAMIDI I TRIMETOPRIM
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01EC
Sulfonamidi srednje dugog djelovanja
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01EC02
sulfadiazin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01F
MAKROLIDI, LINKOZAMIDI I
STREPTOGRAMINI
2,87
3,26
3,15
2,98
2,87
J01FA
Makrolidi
2,58
2,95
2,81
2,63
2,48
J01FA01
eritromicin
0,05
0,04
0,03
0,03
0,03
J01FA09
klaritromicin
1,12
1,32
1,16
1,06
0,95
J01FA10
azitromicin
1,41
1,59
1,61
1,54
1,51
J01FF
Linkozamidi
0,29
0,31
0,34
0,35
0,39
J01FF01
klindamicin
0,29
0,31
0,34
0,35
0,39
J01FF02
linkomicin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01G
AMINOGLIKOZIDI
0,17
0,12
0,26
0,10
0,11
J01GA
Streptomicini
*0,00 *0,00
0,16 *0,00 *0,00
J01GA01
streptomicin
*0,00 *0,00
0,16 *0,00 *0,00
J01GB
Ostali aminoglikozidi
0,16
0,12
0,10
0,10
0,11
J01GB01
tobramicin
*0,00
0,01 *0,00
0,01 *0,00
J01GB03
gentamicin
0,15
0,11
0,09
0,09
0,10
J01GB06
amikacin
0,01 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
91
J01GB07
netilmicin
0,01
0,01 *0,00 *0,00 *0,00
J01M
KINOLONSKI ANTIMIKROBICI
1,47
1,52
1,39
1,47
1,63
J01MA
Fluorokinoloni
1,47
1,52
1,39
1,47
1,63
J01MA01 ofloksacin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01MA02 ciprofloksacin
0,58
0,59
0,59
0,55
0,59
J01MA03 pefloksacin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01MA06 norfloksacin
0,77
0,80
0,70
0,77
0,83
J01MA12 levofloksacin
*0,00 *0,00 *0,00
0,05
0,13
J01MA14 moksifloksacin
0,12
0,12
0,11
0,10
0,09
J01X
OSTALI ANTIBAKTERIJSKI LIJEKOVI
0,96
0,81
0,93
0,83
0,96
J01XA
Glikopeptidni antimikrobici
0,03
0,03
0,03
0,03
0,03
J01XA01
vankomicin
0,03
0,03
0,03
0,02
0,03
J01XA02
teikoplanin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00
0,01
J01XB
Polimiksini
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00
0,01
J01XB01
kolistin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00
0,01
J01XD
Derivati imidazola
0,23
0,12
0,20
0,09
0,17
J01XD01
metronidazol
0,23
0,12
0,20
0,09
0,17
J01XD02
tinidazol
0,00 *0,00 *0,00
0,00
0,00
J01XE
Derivati nitrofurana
0,69
0,66
0,68
0,70
0,75
J01XE01
nitrofurantoin
0,69
0,66
0,68
0,70
0,75
J01XX
Drugi antimikrobici
*0,00 *0,00 *0,00
0,01
0,01
J01XX01
fosfomicin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
J01XX08
linezolid
*0,00 *0,00 *0,00
0,01
0,01
J01XX09
daptomicin
*0,00 *0,00 *0,00 *0,00 *0,00
Slika J 1. Potrošnja antibakterijskih lijekova za sustavnu upotrebu (J01) od 2009-2013.
godine u DDD/TSD
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS
D
J01A - Tetraciklini
J01C - Beta-laktamski
antibakterijski lijekovi,
penicilini
J01D - Drugi beta-laktamski
antiantibakterijski lijekovi
J01F - Makrolidi, linkozamidi
i streptogramini
J01M - Kinolonski
antimikrobici
J01X - Ostali antibakterijski
lijekovi
92
Tablica J 3. Izvanbolnička potrošnja po županijama antibakterijskih lijekova za sustavnu
upotrebu (J01) u 2013. godini u DDD/TSD
Županija
J01A
J01C
J01F
J01
1 Zagrebačka
1,13
11,87
2,55
20,03
2 Krapinsko-zagorska
0,73
10,56
3,20
19,95
3 Sisačko-moslavačka
1,05
10,35
3,40
20,54
4 Karlovačka
1,58
10,71
3,45
19,91
5 Varaždinska
1,09
13,44
2,63
20,59
6 Koprivničko-križevačka
1,59
10,79
1,90
17,67
7 Bjelovarsko-bilogorska
1,70
13,44
2,35
23,64
8 Primorsko-goranska
1,26
9,86
1,84
17,75
9 Ličko-senjska
1,00
11,26
2,45
18,66
10 Virovitičko-podravska
1,06
8,65
2,20
14,97
11 Požeško-slavonska
1,44
18,08
2,82
30,53
12 Brodsko-posavska
0,47
9,05
1,22
12,62
13 Zadarska
1,37
13,11
2,63
22,99
14 Osječko-baranjska
1,52
13,68
3,45
24,60
15 Šibensko-kninska
1,54
18,14
2,87
29,65
16 Vukovarsko-srijemska
1,29
13,10
2,31
21,41
17 Splitsko-dalmatinska
1,75
13,35
2,38
23,40
18 Istarska
1,55
14,73
4,15
26,80
19 Dubrovačko-neretvanska
1,51
9,98
2,97
20,58
20 Međimurska
1,01
13,01
1,95
19,21
21 Grad Zagreb
1,71
12,31
2,89
21,81
93
Slika J 2. Izvanbolnička potrošnja po županijama antibakterijskih lijekova za sustavnu
upotrebu (J01) u 2013. godini u DDD/TSD
Tablica J 4. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu J02 – Antimikotici za sustavnu upotrebu
ATK
INN
DDD/TSD
2009 2010 2011 2012 2013
J02
ANTIMIKOTICI ZA SUSTAVNU
UPOTREBU
0,35
0,37
0,40
0,36
0,35
J02A
ANTIMIKOTICI ZA SUSTAVNU
UPOTREBU
0,35
0,37
Dostları ilə paylaş: |