Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu

vrijednostima prema vrijednostima DDD do 2010. godine)  
 
 
 
∗
promjena izračuna DDD/TSD od 2011. godine 
 
 
Slika C 3. Potrošnja statina od 2009-2013. godine u DDD/TSD 
(Grafikon prikazuje potrošnju s novim vrijednostima DDD-a u 2011., 2012. i 2013. godini) 
 
 
 
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS
D 
rozuvastatin
fluvastatin i ostali
simvastatin
atorvastatin
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
90,00
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS
D 
rozuvastatin
fluvastatin i ostali
simvastatin
atorvastatin
67   
 

Tablica C 10. Izvanbolnička potrošnja Hipolipemika (C10) po županijama u 2013. godini u 
DDD/TSD 
 
Županija 
C10 
1  Zagrebačka 
47,37 
2  Krapinsko-zagorska 
51,36 
3  Sisačko-moslavačka 
51,97 
4  Karlovačka 
71,77 
5  Varaždinska 
43,19 
6  Koprivničko-križevačka 
52,57 
7  Bjelovarsko-bilogorska 
65,80 
8  Primorsko-goranska 
57,42 
9  Ličko-senjska 
60,25 
10  Virovitičko-podravska 
37,99 
11  Požeško-slavonska 
86,48 
12  Brodsko-posavska 
36,82 
13  Zadarska 
49,23 
14  Osječko-baranjska 
51,89 
15  Šibensko-kninska 
61,35 
16  Vukovarsko-srijemska 
61,68 
17  Splitsko-dalmatinska 
44,35 
18  Istarska 
73,29 
19  Dubrovačko-neretvanska 
48,29 
20  Međimurska 
59,74 
21  Grad Zagreb 
52,46 
 
 
Slika C 4. Izvanbolnička potrošnja Hipolipemika (C10) po županijama u 2013. godini u 
DDD/TSD 
 
 
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Pože
ško-
slav
on
ska
Is
ta
rs
ka
Kar
lov
ač
ka
Bj
el
ov
ar
sko-
bi
log
or
ska
Vu
kov
ar
sko-
sr
ije
m
ska
Ši
be
ns
ko-
kn
in
sk
a
Li
čko-
se
nj
ska
Me
đi
mur
sk
a
Pr
im
or
sko-
gor
an
ska
Kop
riv
ni
čko-
kr
iže
vač
ka
G
ra
d Z
ag
re
b
Si
sač
ko-
m
os
lav
ač
ka
O
sj
eč
ko-
ba
ra
nj
ska
Kr
ap
in
sk
o-
zag
or
sk
a
Zad
ar
ska
Du
br
ov
ač
ko
-n
er
et
van
sk
a
Zag
re
bač
ka
Sp
lit
sko-
dal
m
at
in
ska
Var
ažd
in
ska
Vi
ro
vi
tičk
o-
po
dr
av
sk
a
Br
od
sko-
pos
av
sk
a
DDD/
TS
D 
68   
 

Tablica C 11. Izvanbolnička potrošnja antihipertenziva (C02), diuretika (C03), beta-
blokatora (C07), blokatora kalcijskih kanala (C08) i ACE inhibitora + angiotenzinskih II 
antagonista (C09) u 2013. godini u DDD/TSD po županijama 
 
 
 
Županija 
C02 
C03 
C07 
C08 
C09 
1 
Zagrebačka 
11,28 
42,04 
29,63 
81,38 
102,31 
2 
Krapinsko-zagorska 
12,37 
53,52 
35,87 
80,40 
132,72 
3 
Sisačko-moslavačka 
19,09 
42,06 
39,89 
92,65 
117,91 
4 
Karlovačka 
15,19 
72,85 
42,17 
104,62 
152,88 
5 
Varaždinska 
18,36 
54,38 
24,20 
100,94 
178,39 
6 
Koprivničko-križevačka 
12,87 
41,06 
27,13 
76,34 
102,50 
7 
Bjelovarsko-bilogorska 
16,33 
50,68 
32,85 
73,95 
139,97 
8 
Primorsko-goranska 
7,71 
34,20 
46,69 
83,45 
109,86 
9 
Ličko-senjska 
7,85 
50,85 
34,30 
93,18 
92,33 
10  Virovitičko-podravska 
12,76 
35,78 
26,65 
57,64 
80,19 
11  Požeško-slavonska 
16,62 
57,52 
58,96 
130,57 
163,09 
12  Brodsko-posavska 
7,97 
19,42 
19,18 
48,30 
92,38 
13  Zadarska 
9,11 
38,87 
38,40 
71,96 
73,30 
14  Osječko-baranjska 
8,24 
33,59 
26,55 
84,09 
116,88 
15  Šibensko-kninska 
7,66 
57,00 
39,95 
80,06 
101,03 
16  Vukovarsko-srijemska 
11,51 
36,78 
27,31 
77,35 
102,31 
17  Splitsko-dalmatinska 
6,00 
50,93 
32,30 
51,59 
79,88 
18  Istarska 
8,78 
60,28 
38,32 
67,81 
106,45 
19  Dubrovačko-neretvanska 
10,31 
42,37 
30,77 
62,19 
85,15 
20  Međimurska 
14,92 
53,45 
29,31 
95,64 
158,00 
21  Grad Zagreb 
11,07 
35,44 
33,54 
81,01 
94,10 
 
 
69   
 

ATK SKUPINA D – Lijekovi koji djeluju 
na kožu – Dermatici
 
 
Glavne terapijske skupine u ATK skupini D – Lijekovi koji djeluju na kožu - dermatici 
 
D01 Antimikotici dermatici 
D02 Emolijenti i protektivi 
D03 Lijekovi za liječenje rana i ulkusa 
D04 Antipruritici, uključujući antihistaminike, anestetike i sl. 
D05 Antipsorijatici 
D06 Antibiotici i kemoterapeutici – dermatici 
D07 Kortikosteroidi – dermatici 
D08 Antiseptici i dezinficijensi 
D09 Ljekoviti oblozi 
D10 Lijekovi za liječenje akni 
D11 Ostali dermatološki lijekovi
 
 
 
Skupini Dermatika pripadaju lijekovi koji se koriste u  terapiji  kožnih  bolesti  te 
promjena  na  koži. Mnogi lijekovi u  terapijskim  skupinama  u  ATK  skupini  D  koriste  se  i  u 
terapijama u drugim organskim sustavima, a ovdje ih prikazujemo kao lijekove s djelovanjem 
na  kožu.  Skupini  D  većinom  pripadaju  lijekovi  koji  se  primjenjuju  lokalno:  antimikotici, 
emolijenti, cikatrizanti, antipruritici, antipsorijatici, antibiotici, kemoterapeutici, 
kortikosteroidi,  antiseptici  i  lijekovi  za  liječenje  akni.  Neki  od  lijekova  koji  djeluju  na  kožu, 
osim lokalno, daju se i  sistemski.  Budući  da  je  samo  nekim  lijekovima dodijeljen DDD, u 
potrošnji se jedino oni mogu pratiti u DDD/TSD. Lijekovi kojima se može pratiti potrošnja po 
DDD/TSD  u  ATK  skupini  D  su:  Antimikotici  za  sustavnu  primjenu  (D01B),  Antipsorijatici  za 
sustavnu primjenu (D05B), te Lijekovi za liječenje akni za sustavnu primjenu (D10B). 
 
U 2013. godini ukupna potrošnja lijekova u ATK skupini D iznosila je 102,7 milijuna 
kuna odnosno 0,29 DDD/TSD (gotovo identična potrošnja bila je i u 2012. godini). Većini ovih 
lijekova u skupini D nije izražen DDD stoga i ukupni udio DDD/TSD za ovu skupinu predstavlja 
svega 0,03 % sveukupne potrošnje. Financijski gledano, ATK skupina D čini 2 % sveukupne 
potrošnje lijekova (Slike 3 i 4). 
 
Od navedenih skupina dermatika, najveću potrošnju po financijskim pokazateljima u 
2013. godini imala je skupina kortikosteroidnih dermatika (D07) s 24 % ukupne potrošnje u 
skupini D, slijede antibiotici i kemoterapeutici (D06) s 21 %, antimikotici dermatici (D01) s 20 
% te antiseptici i dezinficijensi (D08) s 17 %. Potom slijede lijekovi za liječenja rana i ulkusa s 
6 %, antipruritici s 5 % te lijekovi za liječenje akni s 4 %. Tijekom promatranog razdoblja od 
2009. do 2013. godine potrošnja u skupini D po financijskim pokazateljima kreće se između 
95,4  u 2009. godini i 102,7  milijuna kuna  u 2013. godini  što  iznosi  povećanje  od  7  %. 
Možemo,  stoga,  reći  da  je  potrošnja  u  ATK  skupini  D,  u  razdoblju  2009.  do  2013.  godine 
stabilna i da prosječno iznosi 99,7 milijuna kuna godišnje. Tablica D1 prikazuje potrošnju u 
70   
 

milijunima kuna za ATK skupinu D – lijekovi koji djeluju na kožu – dermatici. Od pojedinačnih 
lijekova u skupini D gotovo cjelokupnu potrošnju u DDD/TSD čine terbinafin i acitretin (za 
koje postoje definirane DDD) (Tablice D2, D3; D4, D5), dok u financijskoj potrošnji prednjače 
klotrimazol, mupirocin, betametazon i klorheksidin. 
 
Povećanje financijske potrošnje lijekova iz skupine D iznosi prosječno 2 % godišnje. 
Isto tako, važno je istaknuti da mnogi od ovih lijekova imaju status lijekova koji se izdaju bez 
recepta u ljekarni ili specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima tako da 
je udio OTC lijekova u ATK skupini D prema financijskoj potrošnji u 2013. godini oko 45 %.
 
 
 
 
Prikaz potrošnje u tablicama i slikama u skupini D
 
 
 
Tablica D 1. Potrošnje u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu D – 
Lijekovi koji djeluju na kožu - dermatici
 
 
 
  
  
Iznos u milijunima kuna 
ATK 
Naziv skupine 
2009 
2010 
2011 
2012 
2013 
D01A 
Antimikotici za lokalnu primjenu 
16,67 
17,93 
18,08 
18,83 
19,30 
D01B 
Antimikotici za sustavnu primjenu 
2,25 
2,34 
2,23 
1,85 
1,42 
D02A 
Emolijenti i protektivi 
0,74 
0,81 
0,72 
0,76 
0,76 
D03A 
Cikatrizanti 
7,16 
6,43 
6,63 
6,39 
6,64 
D04A 
Antipruritici, uključujući 
antihistaminike, anestetike i sl. 
0,12 
3,92 
3,72 
4,80 
5,08 
D05A 
Antipsorijatici za lokalnu primjenu 
0,29 
0,26 
0,20 
0,16 
0,03 
D05B 
Antipsorijatici za sustavnu 
primjenu 
0,52 
0,62 
0,65 
0,59 
0,67 
D06A 
Antibiotici za lokalnu primjenu 
11,13 
13,82 
13,48 
14,07 
14,76 
D06B 
Kemoterapeutici za lokalnu 
primjenu 
7,06 
7,13 
6,75 
6,89 
6,63 
D07A 
Kortikosteroidi, čisti 
13,06 
11,25 
10,31 
10,79 
10,65 
D07B 
Kortikosteroidi, kombinacije s 
antisepticima 
8,10 
8,52 
7,92 
7,93 
7,70 
D07C 
Kortikosteroidi, kombinacije s 
antibioticima 
7,22 
7,87 
7,38 
5,90 
5,42 
D07X 
Kortikosteroidi, ostale kombinacije 
0,82 
0,87 
0,95 
1,08 
1,15 
D08A 
Antiseptici i dezinficijensi 
12,56 
12,96 
14,50 
17,25 
17,06 
D10A 
Lijekovi za liječenje akni za lokalnu 
primjenu 
1,83 
2,37 
2,55 
2,84 
2,93 
D10B 
Lijekovi za liječenje akni za 
sustavnu primjenu 
1,99 
1,79 
1,51 
1,49 
1,46 
D11A 
Ostali dermatološki lijekovi 
1,22 
1,14 
0,99 
0,96 
1,04 
71   
 

Tablica D 2. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu D01 – Antimikotici za sustavnu primjenu
 
 
 
ATK 
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
D01 
ANTIMIKOTICI DERMATICI 
0,13  0,14  0,14  0,12  0,11 
D01B 
ANTIMIKOTICI ZA SUSTAVNU PRIMJENU 
0,13  0,14  0,14  0,12  0,11 
D01BA 
Antimikotici za sustavnu primjenu 
0,13  0,14  0,14  0,12  0,11 
D01BA02  Terbinafin 
0,13  0,14  0,14  0,12  0,11 
 
 
 
Tablica D 3. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu D05 – Antipsorijatici za sustavnu 
primjenu
 
 
 
INN 
ATK 
DDD/TSD 
2009 
2010  2011  2012  2013 
D05 
ANTIPSORIJATICI 
0,03 
0,03 
0,03 
0,03  0,04 
D05B 
ANTIPSORIJATICI ZA SUSTAVNU PRIMJENU 
0,03 
0,03 
0,03 
0,03  0,04 
D05BA 
Psoraleni za sustavnu primjenu 
*0,00 
*0,00  *0,00  0,00*  0,00* 
D05BA02  Metoksalen 
*0,00 
*0,00  *0,00  0,00*  0,00* 
D05BB 
Retinoidi za terapiju psorijaze 
0,02 
0,03 
0,03 
0,03  0,03 
D05BB02  Acitretin 
0,02 
0,03 
0,03 
0,03 
0,03 
 
 
 
Tablica D 4. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu D10 – Lijekovi za liječenje akni za 
sustavnu primjenu
 
 
 
ATK 
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
D10 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE AKNI 
0,13 
0,14 
0,13 
0,13 
0,13 
D10B 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE AKNI ZA 
SUSTAVNU PRIMJENU 
0,13 
0,14 
0,13 
0,13 
0,13 
D10BA 
Retinoidi 
0,13 
0,14 
0,13 
0,13 
0,13 
D10BA01  Izotretinoin 
0,13 
0,14 
0,13 
0,13 
0,13 
 
 
72   
 

Tablica D 5. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu D11 – Ostali dermatološki lijekovi
 
 
 
INN 
ATK 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012 
2013 
D11 
OSTALI DERMATOLOŠKI LIJEKOVI 
0,02  0,01  0,01  0,01 
0,01 
D11A 
OSTALI DERMATOLOŠKI LIJEKOVI 
0,02  0,01  0,01  0,01 
0,01 
D11AX 
Ostali dermatološki lijekovi 
0,02  0,01  0,01  0,01 
0,01 
D11AX10  Finasterid 
0,02  0,01  0,01  0,01 
0,01 
 
 
73   
 

ATK SKUPINA G – Lijekovi koji djeluju 
na urogenitalni sustav i spolni hormoni 
 
Glavne terapijske skupine u ATK skupini G – Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i 
spolne hormone
 
 
G01 Ginekološki antiinfektivi i antiseptici 
G02 Ostali ginekološki lijekovi 
G03 Spolni hormoni i ostali lijekovi koji djeluju na spolni sustav 
G04 Lijekovi koji djeluju na mokraćni sustav
 
 
 
 
ATK skupini lijekova G – Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i spolni hormoni 
pripadaju Ginekološki antiinfektivi i antiseptici (G01), Ostali ginekološki lijekovi (G02), Spolni 
hormoni i ostali lijekovi koji djeluju na spolni sustav (G03) te Lijekovi koji djeluju na mokraćni 
sustav (G04). Potrošnja lijekova iz skupine G čini 4 % ukupne potrošnje u DDD/TSD te 3,1 % 
financijske potrošnje u 2013. godini (Slike 3 i 4). Povećanje potrošnje u razdoblju od 2009. do 
2013. godine iznosi prosječno 3,4 % godišnje u DDD/TSD te 3 % godišnje gledano financijski, 
u kunama. Tablica G1 prikazuje potrošnju u milijunima kuna za ATK skupinu G – Lijekovi koji 
djeluju na urogenitalni sustav i spolni hormoni. 
 
Potrošnja antiinfektiva i antiseptika (G01) tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 
2013. godine izjednačena je i stabilna i iznosi, prosječno, 11 DDD/TSD te 15 milijuna kuna 
godišnje. 
Lijekovi iz skupine lokalnih kontraceptiva (G02B), bilo intrauterini bilo intravaginalni, 
do 2009. godine ne bilježe značajan udio u financijskoj potrošnji lijekova, koja je iznosila oko 
0,02 milijuna kuna godišnje. Sredinom 2009. godine u Republici Hrvatskoj dolazi do 
sigurnosne krize po pitanju propisivanja kombiniranih oralnih kontraceptiva, u prvom redu 
kombinacije  etinilestradiola  i  drospirenona  zbog  pitanja  povećane  incidencije  nuspojava 
dubokih  venskih  tromboembolija  (VTE).  Nakon  spomenutog  događaja  promet  lijekova  iz 
skupine  lokalnih  kontraceptiva  bitno  se  povećao  (oko  12  %)  pa je tako potrošnja u 2009. 
godini iznosila 1,18 milijuna kuna, a u 2013. godini 1,32 milijuna kuna. 
 
Potrošnja kombiniranih oralnih kontraceptiva, odnosno hormonskih kontraceptiva za 
sustavnu uporabu (G03A), u razdoblju od 2009. do 2013. godine zadržava se na istoj razini po 
financijskoj potrošnji, 16,89 milijuna kuna u 2009. godini i 16,87 milijuna kuna u 2013. godini 
(Tablica  G1).  Međutim,  zanimljivo je istaknuti kako je financijska  potrošnja  u ovoj skupini 
lijekova smanjena za 34 %, i to s 25,35 milijuna kuna u 2007. godini na 16,87 milijuna kuna u 
2013. godini. Jednako tako, za 31 % smanjena je potrošnja izražena u kutijama lijeka, i to s 
503.000 kutija u 2007. godini na 347.000 kutija u 2013. godini (Slika G1, Slika G2). Navedeno 
je  rezultat  sigurnosnog  pitanja  rizika  razvoja  VTE-a koji se pojavio u svezi s propisivanjem 
kombiniranih oralnih kontraceptiva treće i četvrte generacije u 2009. godini. U 2009. godini u 
74   
 

dvije studije objavljeni su rezultati koji su ukazali na povećani rizik razvoja dubokih venskih 
tromboembolija sa smrtnim ishodom kod primjene kombiniranih oralnih kontraceptiva koji 
sadrže drospirenon. Potrošnja oralnih kontraceptiva se, osim praćenja financijske potrošnje, 
ne  može  voditi  po  DDD/TSD  jer njima  nije  određen  DDD  s  obzirom  na  to  da  je  riječ  o 
kombiniranim pripravcima. Zbog toga se, iznimno, potrošnja ovih lijekova vodi po izdanim 
kutijama lijeka, pri čemu se smatra da jedna kutija predstavlja jednu mjesečnu terapiju. Takvi 
rezultati  praćenja  potrošnje  ukazuju  na  promjenu  u  propisivanju  različitih  generacija 
kombiniranih oralnih kontraceptiva, prvenstveno u smanjenju propisivanja kombinacija 
estrogena s drospirenonom kao jedne od mjera minimalizacije rizika u nastanku VTE-a (Slika 
G1).  Iz rezultata vidimo da kombinacije iskazuju stagnaciju ili lagani pad potrošnje, dok je 
povećanje  potrošnje  od  2011.  do 2013. godine ostvarila kombinacija gestoden i 
etinilestradiol. 
Ipak,  iako  je  arbitražnim  postupkom  (eng.  referral)  Europske  agencije  za  lijekove 
(EMA) utvrđeno da je rizik druge generacije kombiniranih oralnih kontraceptiva u nastanku 
VTE-a  manji  od  rizika  treće  i  četvrte  generacije,  u  Republici  Hrvatskoj  pratimo  trend 
smanjenja  propisivanja  i  ove  generacije  kombiniranih  oralnih  kontraceptiva.  Arbitražni 
postupak  koji  se  vodio  o  sigurnosnom  profilu  lijeka  Diane  35  kao  kombiniranom  oralnom 
kontraceptivu  i  antiandrogenskoj  terapiji  u  liječenju  androgenizacije  žena  završen  je 
preporukom EMA-e da se ovaj lijek smije propisati samo u indikaciji virilizacije žena i liječenju 
teških oblika akni. U Republici Hrvatskoj je ovaj lijek uvijek i bio propisivan samo u tim 
indikacijama stoga se može pratiti njegova stabilna potrošnja (Slika G2). 
 
Do 2010. godine u prometu lijekova u Republici Hrvatskoj nije bilo lijekova za hitnu 
kontracepciju  (ATK  šifru  G03AD). Navedeni su  se lijekovi od 2010. godine u Republici 
Hrvatskoj mogli  propisati samo na neponovljivi recept, a potrošnja ovih lijekova je u 
razdoblju od 2010. do 2013. godine mjerena u kutijama izdanog lijeka porasla gotovo pet 
puta (4,8), što je visoko iznad prosjeka ukupnoga godišnjeg povećanja prometa lijekova. Ipak, 
treba naglasiti da je u 2013. godini prodano oko 1300 kutija / tableta navedenog lijeka te je 
potrošnja zapravo bila zanemariva. 
 
Praćenje  prometa  estrogena  koji  se  koriste  u  menopauzi  (G03C)  ukazuje  na  njihov 
postupni pad potrošnje tijekom godina (Slika G3). Nakon objave rezultata studije o korištenju 
estrogena u menopauzi pokrenuta je rasprava o opravdanosti razloga za široku profilaktičku 
primjenu estrogena u žena, u postmenopauzi (prevencija osteoporoze). Pretpostavljamo da 
je navedena rasprava potaknula postupno smanjenje njegove uporabe i propisivanja. 
 
Potrošnja  Lijekova  za  liječenje  erektilne  disfunkcije  (impotencije)  (G04BE)  tijekom 
razdoblja od 2009. do 2013. godine ujednačena je i iznosi 0,28 DDD/TSD. Ova potrošnja je 
značajno  manja  i  u  apsolutnom  i  u  relativnom  iznosu  u  odnosu  na,  primjerice,  razvijene 
skandinavske zemlje, što može ukazivati na to da pacijenti zapravo posežu za crnim tržištem, 
što je izrazito opasno i na to svakako treba usmjeriti pažnju u svrhu zaštite javnog zdravlja. 
 
Što se tiče lijekova koji se koriste za liječenje benigne hipertrofije prostate (G04C), u 
promatranom razdoblju od 2009. do 2013. godine bilježi se izrazito povećanje potrošnje od 
85 % mjereno u DDD/TSD, a od lijekova u ovoj skupini (G04C) najveći dio potrošnje pripada 
blokatoru alfa adrenergičkih receptora, tamsulozinu. 
 
75   
 

Tablica G 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu G – 
Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i spolne hormone 
 
 
 
  
  
Iznos u milijunima kuna 
ATK 
Naziv skupine 
2009 
2010 
2011 
2012 
2013 
G01A 
Antiinfektivi i antiseptici bez 
kortikosteroida 
13,78 
15,15 
15,06 
15,24 
15,41 
G02A  Uterotonici 
1,85 
1,67 
1,29 
1,42 
1,45 
G02B  Lokalni kontraceptivi 
1,18 
1,24 
1,48 
1,33 
1,32 
G02C  Ostali ginekološki lijekovi 
2,08 
1,95 
1,86 
1,98 
1,94 
G03A 
Hormonski kontraceptivi za sustavnu 
upotrebu 
16,89 
15,40 
14,54 
15,79 
16,87 
G03B  Androgeni 
0,91 
1,04 
1,05 
0,81 
0,67 
G03C  Estrogeni 
4,30 
4,28 
4,79 
4,59 
4,52 
G03D  Progestageni 
6,66 
8,16 
9,43 
9,56 
9,25 
G03E 
Androgeni i ženski spolni hormoni, 
kombinacije 
0,00 
0,01 
0,00 
0,00 
0,00 
G03F  Progestageni i estrogeni, kombinacije 
9,64 
11,22 
12,15 
12,61 
9,47 
G03G 
Gonadotropini i drugi stimulatori 
ovulacije 
6,01 
15,49 
17,02 
12,46 
13,87 
G03H  Antiandrogeni 
9,71 
8,99 
7,16 
5,33 
3,98 
G03X  Ostali spolni hormoni 
5,51 
3,90 
2,73 
1,99 
1,55 
G04B  Ostali urologici 
24,50 
27,73 
24,87 
25,53 
29,13 
G04C 
Lijekovi za liječenje benigne 
hipertrofije prostate 
40,33 
47,13 
52,48 
54,74 
51,41