Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu

propisana ili korištena doza te je iz ovog podatka često teško procijeniti broj pacijenata koji 
koristi ove lijekove. Podaci o prometu lijekova u ovoj brošuri prikazani su kao broj DDD/TSD, 
koja se izračunavaju na sljedeći način: 
 
 
10   
 

 
Ukupna potrošnja mjerena u DDD-ima  x  1000 
------------------------------------------------------------------------------- 
365  x  broj stanovnika 
 
 
 
U ovoj formuli, kao broj stanovnika uzima se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj za 
godinu na koju se rezultati odnose, a koja se referira na izvješća o broju stanovnika Državnog 
zavoda za statistiku Republike Hrvatske. 
 
Ovako izračunata potrošnja nudi procjenu dijela stanovništva koje je dobilo određeni 
lijek  za  liječenje.  Na  primjer,  procjenjuje  se  da  potrošnja lijeka od 10  DDD/TSD  odgovara 
dnevnom  korištenju  tog  lijeka  u  jedan  posto  stanovništva.  Ta  procjena,  međutim,  vrijedi 
samo ako postoji dobra korelacija između DDD-a i stvarno konzumiranih doza (tj. terapijskih 
doza). 
 
Načela ATK sustava i raspored DDD-a detaljnije su opisani u publikaciji „Smjernice za 
ATK  klasifikaciju DDD  i njihova  dodjela  2007.“, Oslo  2007.  i  „Smjernice za  ATK  klasifikaciju 
DDD i njihova dodjela 2011.“, Oslo 2011. (Guidelines for ATC  classification and DDD 
assignment 2007, Oslo 2007  i Guidelines for ATC classification and  DDD assignment 2011, 
Oslo 2011.; 
www.whocc.no 
). 
 
Važno  je  istaknuti  da  lijekovi  koji  nemaju  dodijeljeni  DDD  u  ovoj  brošuri  nisu 
prikazivani u tablicama u kojima je iskazivana vrijednost u DDD/TSD. Ovo se posebno odnosi 
na lijekove iz terapijske skupine L (onkološki lijekovi) koji u većini slučajeva nemaju DDD jer 
se individualno doziraju (po tjelesnoj težini ili tjelesnoj površini) stoga se u prikazu potrošnje 
čini da se ti lijekovi troše malo ili se uopće ne troše (0 DDD/TSD). Ovu skupinu lijekova stoga 
je  potrebno  pratiti  po  financijskoj  potrošnji  kako  bi  se  dobio  određeni  uvid  u  njihovo 
propisivanje  i  uzimanje.  U  slučaju  kada  je  izračun  dobivene  vrijednosti  DDD/TSD  iznosio 
manje od dvije decimale, prikazane vrijednosti označene su s *0,00 DDD/TSD, što znači da je 
lijek bio u prometu u navedenom razdoblju, ali vrijednosti nisu prikazane u tablicama jer je 
njihova potrošnja vrlo mala. 
 
 
Troškovi u hrvatskoj valuti (Hrvatske kune) 
 
 
Promet  lijekova  u  financijskom  smislu  prikazan  je  u  hrvatskim  kunama  (HRK)  za 
razdoblje od 2009. do 2013.  godine,  te  su  financijsko  prikazani podaci o prometu lijekova 
navedeni u posebnim tablicama za svaku ATK skupinu na 3. razini. 
Troškovi su izraženi prema veleprodajnim cijenama (VPC) pri čemu kod lijekova koji 
su uvršteni u listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje  (HZZO)  VPC 
predstavlja cijenu s liste lijekova, dok  u  slučaju  lijekova koji nisu  uvršteni  u listu lijekova 
HZZO-a te lijekova koji se izdaju bez recepta VPC predstavlja cijenu koju formira veleprodaja 
koja lijek distribuira na tržištu Republike Hrvatske. 
 
 
11   
 

Evaluacija i usporedba godišnjih 
izvješća o prometu lijekova na malo – 
način izračuna i prikaz potrošnje 
Obrada podataka 
 
Sukladno  važećim  propisima  u  Republici Hrvatskoj, sve pravne i fizičke  osobe  koje 
obavljaju promet na veliko ili promet na malo lijekovima obvezne su dostaviti HALMED-u 
godišnja  izvješća  o  potrošnji  lijekova.  Temeljem  dostavljenih  podataka  HALMED  izrađuje 
izvješće  o  potrošnji  lijekova  u  prethodnoj  godini  i  dostavlja  ga  Ministarstvu zdravlja te 
jednom godišnje izdaje brošuru koja obuhvaća podatke o potrošnji lijekova u posljednjih pet 
godina. 
 
Statističke obrade podataka o prometu lijekova kroz godine relativno su precizne jer 
su njima obuhvaćena izvješća koja su HALMED-u dostavljena iz 82 % do čak 97 % svih pravnih 
subjekata koji se bave prometom lijekova na malo na području Republike Hrvatske. Ovako 
obrađeni  podaci  mogu  se  koristiti  za  praćenje  potrošnje  lijekova  te  za predlaganje mjera 
nadzora nad potrošnjom lijekova.  Jednako  tako,  mogu  mjeriti  učinak  promjena  donesenih 
mjera  u zakonodavstvu  o lijekovima  te  definirati  potrebe za daljnje  moguće  promjene  u 
području  terapije  lijekovima.  Međutim,  prilikom primjene  statističke  obrade  podataka  o 
prometu lijekova treba imati u vidu određena ograničenja. Naime, svi lijekovi koji se izdaju u 
ljekarni ne moraju nužno biti i konzumirani, a posljednjih se godina kao problem, sve češće, 
navodi i adherencija lijekova. Nadalje, promjene u strukturi stanovništva (dob, spol) u ovim 
se izvješćima ne prate. 
Usporedba godišnjih izvješća o potrošnji lijekova i cilj publikacije  
 
Sustavno praćenje potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj započelo je 2004. godine. 
Do tada su postojali  različiti  načini  praćenja  potrošnje  lijekova;  primjerice  po  pojedinim 
terapijskim skupinama, pojedinim lijekovima i u pojedinim entitetima u pojedinim 
skupinama  stanovništva  (npr.  Gradske  ljekarne  grada  Zagreba  i  sl.),  ali  se  ranije  nije 
promatrala cjelokupna potrošnja lijekova u Republici  Hrvatskoj.  Najbliže  cjelokupnom 
praćenju  potrošnje  lijekova  do  tada  bilo  je  praćenje  koje  je  provodio  Hrvatski  zavod  za 
zdravstveno  osiguranje  (HZZO).  Međutim,  navedenim  načinom  pratila  se  samo  potrošnja 
lijekova čiji trošak snosi HZZO (lijekovi uvršteni u listu lijekova), ne i cjelokupna potrošnja svih 
lijekova. Dakle, ovakvim načinom praćenja potrošnje nisu obuhvaćeni lijekovi koji se izdaju 
bez  recepta  (OTC  lijekovi)  odnosno  onaj  dio  potrošnje  lijekova  koji  čine lijekovi koji nisu 
izdani na teret HZZO-a i za koje trošak liječenje snosi pacijent.  
 
Cilj  izdavanja  ove  publikacije  je  prikaz  usporedne  cjelokupne  potrošnje  lijekova  u 
Republici Hrvatskoj po godinama, na razini maloprodajnog opskrbnog lanca,  odnosno 
potrošnja koja je najbliža krajnjem korisniku. Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od pet godina 
12   
 

te  se  tako  mogu  uočiti  trendovi  kretanja  potrošnje,  kako  u  financijskom  smislu  tako  i  u 
ukupnoj  potrošnji  izraženoj  u  definiranim  dnevnim  dozama  (DDD)  na  1000  stanovnika na 
dan. 
 
Opći trendovi u potrošnji lijekova 
Ukupan promet lijekovima 
  
 
U 2013.  godini  ukupan promet lijekova u Republici  Hrvatskoj  prema podacima iz 
javnih  i  bolničkih ljekarni  te specijaliziranim prodavaonicama lijekova na malo iznosio je 
5,183 milijardi HRK, odnosno 2,12 % više u odnosu na 2012. godinu. Procjena je da navedeni 
troškovi  u 2013. godini odgovaraju  iznosu od oko  1.220,00  HRK  po  stanovniku.  Povećanje 
troškova u 2013. godini bilo je veće nego 2012. godine kada je povećanje potrošnje u odnosu 
na 2011. godinu iznosilo 0,14 %. Tablica 1 i Slika 1 prikazuju da su ukupni financijski troškovi 
porasli za 12% tijekom posljednjih pet godina, odnosno od 2009. godine do 2013. godine. 
 
Financijska potrošnja  citostatika i immunomodulatornih  lijekova  (ATK  skupina  L) 
bilježi najveće povećanje u razdoblju od 2009. do 2013. godine, pri čemu je potrošnja u 2009. 
godini iznosila 605 milijuna kuna, a u 2013. godini 873 milijuna kuna te je u promatranom  
razdoblju potrošnja povećana  za 44  %.  Izračuni  se odnose na promet u veleprodajnim 
cijenama. 
 
 
 
Tablica 1. Ukupna potrošnja lijekova u milijunima kuna od 2009. do 2013. godine 
 
 
 
Godina 
Ukupni iznos (mil. kn) 
2009 
4.615 
2010 
4.837 
2011 
5.068 
2012 
5.075 
2013 
5.183 
 
 
 
13   
 

Slika 1. Ukupna potrošnja lijekova u milijunima kuna od 2009. do 2013. godine 
 
 
 
 
 
 
U svrhu smanjenja troškova u 2012. godini uveden je novi sustav cijena za lijekove 
kojim se osigurava da, uz prisutnost više generičkih lijekova na tržištu, cijena za iste lijekove 
bude  niža.  Osim  što  ovaj  sustav  cijena  lijekova  znači  smanjenje  cijena  lijekova,  znači  i 
posljedično manje opterećenje za proračun. Primjena ovih propisa rezultirala je povećanjem 
prometa u određenim skupinama lijekova, dok je rast ukupnih troškova bio raspoređen tako 
da nije prisutan podjednaki trend rasta u svim ATK skupinama u 2013. godini (Tablica 1, Slika 
1). 
 
Potrošnja mjerena u broju DDD/TSD  u 2013. godini se  u  odnosu na 2012. godinu 
povećala za 3,1 %, a slično je bilo i povećanje u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu s 
iznosom od  3,6  %.  U 2010. godini došlo je do određenih  promjena DDD-a u nekim  ATK 
skupinama  što  je  utjecalo  na  niže  vrijednosti  ukupnih  rezultata.  Razlog tom smanjenju je 
promjena mjernih jedinica DDD za pojedine lijekove (npr. DDD-ovi za skupinu lijekova C10 su 
skoro dvostruko  povećani  te  su,  shodno  tomu,  izračuni  prepolovljeni;  vidjeti  poglavlja  o 
prometu u skupinama C i B). Međutim, primjenjujući stare vrijednosti DDD-a, može se uočiti 
porast prometa u DDD/TSD za 4 % u 2011. u odnosu na 2010. godinu. Promet lijekovima u 
DDD/TSD  i u kunama u promatranom razdoblju prikazan je na Slici 2. U  Tablicama  2.  i 3. 
prikazana je potrošnja lijekova po ATK skupinama za razdoblje od 2009. do 2013. godine. 
 
 
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
mi
lij
un
i k
un
a 
14   
 

Slika 2. Postotak ukupne godišnje promjene u potrošnji u kunama i DDD/TSD u odnosu na 
prethodnu godinu u razdoblju od 2009. do 2013. godine
 
 
 
 
 
Tablica 2. Potrošnja lijekova u DDD/TSD u glavnim skupinama ATK klasifikacije u 2009., 
2010., 2011., 2012. i 2013. godini i promjene u razdoblju od 2009. do 2013. godine te 
odnos između godina izražen u postotcima (%) 
 
 
DDD/TSD
 
  
2009 
2010-
2009 % 
2010 
2011-
2010 % 
2011 
2012-
2011 % 
2012 
2013-
2012 % 
2013 
C 
324,00 
13,04 
367,00 
-9,78 
330,75 
4,79 
347,00 
2,34 
355,00 
N 
138,00 
7,32 
148,00 
0,07 
148,21 
0,13 
148,00 
4,51 
155,00 
A 
102,00 
11,47 
114,00 
18,86 
135,14 
-5,88 
127,00 
5,42 
134,00 
B 
104,00 
8,99 
113,00 
-30,78 
78,08 
26,06 
98,40 
-0,66 
97,80 
R 
45,70 
11,80 
51,10 
0,14 
51,12 
0,92 
51,60 
5,29 
54,30 
M 
50,80 
2,70 
52,10 
-2,69 
50,74 
1,20 
51,40 
2,90 
52,80 
G 
33,20 
10,27 
36,60 
4,67 
38,31 
-2,06 
37,50 
0,69 
37,80 
H 
18,70 
14,44 
21,40 
9,21 
23,37 
6,55 
24,90 
8,92 
27,10 
J 
23,00 
4,61 
24,10 
1,87 
24,50 
-2,69 
23,80 
2,47 
24,40 
S 
11,70 
-20,87 
9,25 
-3,03 
8,97 
-4,79 
8,54 
-0,35 
8,51 
L 
4,49 
8,91 
4,89 
21,88 
5,96 
15,44 
6,88 
6,69 
7,34 
-20,00%
-10,00%
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
2008-2009
2009-2010
2010-2011
2011-2012
2012-2013
Kn
DDD/TSD
15   
 

P 
0,48 
16,67 
0,56 
0,00 
0,56 
5,36 
0,59 
-1,69 
0,58 
D 
0,30 
10,00 
0,33 
-3,03 
0,32 
-9,38 
0,29 
0,00 
0,29 
V 
0,16 
-6,25 
0,15 
6,67 
0,16 
-6,25 
0,15 
26,67 
0,19 
 
 
 
Tablica 3. Potrošnja lijekova u milijunima kuna u glavnim skupinama ATK klasifikacije u 
2009., 2010., 2011., 2012. i 2013. godini i promjene u razdoblju od 2009. do 2013. godine 
te odnos između godina izražen u postotcima (%) 
 
 
Ukupni iznos (mil. Kn)
 
  
2009 
2010-
2009 % 
2010 
2011-
2010 % 
2011 
2012-
2011 % 
2012 
2013-
2012 % 
2013 
C  940,21 
3,71 
975,06 
0,89 
983,78 
2,18 
1005,25 
-5,92 
945,72 
L  604,62 
2,46 
619,51 
26,00 
780,61 
-1,69 
767,38 
13,72 
872,63 
N  740,29 
5,84 
783,52 
3,45 
810,53 
0,63 
815,62 
-0,51 
811,43 
A  607,05 
5,50 
640,41 
7,70 
689,71 
2,59 
707,55 
0,78 
713,04 
J 
465,03 
2,34 
475,90 
-2,74 
462,87 
-7,51 
428,12 
0,20 
428,96 
R  288,75 
16,87 
337,46 
-1,37 
332,85 
-3,11 
322,51 
3,09 
332,47 
B  288,98 
-7,60 
267,01 
-3,16 
258,57 
9,21 
282,38 
1,70 
287,19 
M  198,79 
6,02 
210,76 
-1,36 
207,89 
-1,47 
204,84 
1,75 
208,43 
G  143,68 
13,49 
163,06 
1,75 
165,91 
-1,52 
163,38 
-1,55 
160,84 
V 
98,69 
8,65 
107,23 
2,53 
109,94 
-3,54 
106,05 
25,15 
132,72 
D 
95,44 
4,31 
99,55 
-0,97 
98,58 
4,07 
102,59 
0,11 
102,70 
S 
87,20 
4,85 
91,43 
0,30 
91,70 
-3,76 
88,25 
4,26 
92,01 
H 
51,63 
17,01 
60,41 
15,69 
69,89 
7,88 
75,40 
18,33 
89,22 
P 
4,90 
7,14 
5,25 
-5,71 
4,95 
6,06 
5,25 
7,43 
5,64 
 
 
Potrošnja lijekova u 2013. godini za deset najkorištenijih lijekova po potrošnji u 
kunama i u DDD/TSD prikazana je u Tablicama 4. i 5. 
Većina lijekova se tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine nalazi na 
sličnim mjestima po redoslijedu, uz određene pomake uzlazno ili silazno. 
Rast broja novih djelatnih tvari bio je stalan kroz godine u promatranom razdoblju. 
Od 2009. do 2013. godine u prometu u Republici Hrvatskoj evidentirano je oko 600 novih 
farmaceutskih oblika lijekova. Njih oko 110 su novi lijekovi odnosno nove djelatne tvari, dok 
su ostali novi farmaceutski oblici već postojećih lijekova. Ovi se lijekovi vode kao novi ATK 
lijekovi 5. razine, odnosno nove djelatne tvari ili nove fiksne kombinacije. 
 
16   
 

 
 
Tablica 4. Prvih 10 lijekova po potrošnji u milijunima kuna u 2013. godini  
 
 
 
RBR 
ATK 
INN 
IZNOS (mil. kn.) 
1. 
A02BC02 
pantoprazol 
84,69 
2. 
C10AA05 
atorvastatin 
77,85 
3. 
A10AD05 
inzulin aspart 
74,23 
4. 
R03AK06 
salmeterol i ost. lijek. za. liječ. 
opstruktiv. bolesti 
67,40 
5. 
C09BA03 
lizinopril i diuretici 
65,57 
6. 
M01AE01 
ibuprofen 
64,72 
7. 
V06DX03 
namirnice za enteralnu primjenu 
64,04 
8. 
J01CR02 
amoksicilin i inhibitor enzima 
63,56 
9. 
N05AX08 
risperidon 
62,02 
10. 
L01XC03 
trastuzumab 
59,18 
 
 
 
 
Tablica 5. Prvih 10 lijekova po potrošnji u DDD/TSD u 2013. godini 
 
 
 
 
RBR 
ATK 
INN 
DDD/TSD 
1. 
B01AC06 
acetilsalicilna kiselina 
57,74 
2. 
C09AA05 
ramipril 
55,41 
3. 
C08CA01 
amlodipin 
49,95 
4. 
N05BA01 
diazepam 
33,56 
5. 
C03CA01 
furosemid 
31,20 
6. 
C10AA05 
atorvastatin 
27,21 
7. 
N05BA12 
alprazolam 
24,76 
8. 
C09AA03 
lizinopril 
22,70 
9. 
A02BC02 
pantoprazol 
20,39 
10. 
A10BA02 
metformin 
18,95 
 
 
17   
 

Lijekovi na recept 
 
 
Način izdavanja lijeka određuje se rješenjem o davanju odobrenja za stavljanje lijeka 
u promet. S obzirom na način izdavanja lijekovi se razvrstavaju na: 
-
 
lijekove koji se izdaju na recept i  
-
 
lijekove koji se izdaju bez recepta. 
 
Lijekovi se izdaju samo na liječnički recept ako: 
-
 
bi mogli predstavljati opasnost, izravno ili  neizravno,  čak  i  kada  se  primjenjuju 
pravilno, a koriste se bez nadzora liječnika ili 
-
 
se često i u velikim razmjerima primjenjuju nepravilno te bi tako mogli predstavljati 
izravnu ili neizravnu opasnost za zdravlje ljudi ili 
-
 
sadrže tvari ili njihove pripravke čije je djelovanje i/ili nuspojave potrebno dodatno 
istražiti ili 
-
 
ih obično propisuje liječnik za parenteralnu primjenu. 
 
S obzirom na mjesto izdavanja, lijekovi se razvrstavaju u sljedeće skupine: 
-
 
lijekovi koji se izdaju na recept u ljekarni, 
-
 
lijekovi koji se izdaju bez recepta u ljekarni i 
-
 
lijekovi koji se izdaju bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za 
promet na malo lijekovima. 
 
 
Način  i  mjesto  izdavanja  za svaki pojedini lijek koji ima odobrenje za stavljanje u 
promet dano od  strane HALMED-a  je podatak dostupan u 
bazi lijekova
  na  internetskim 
stranicama HALMED-a. Lijekovi kojima je odobreni način izdavanja na recept, u ljekarni nisu 
nužno uvršteni u listu lijekova HZZO-a. 
 
U 2009. godini promet lijekova na recept iznosio je 89 % ukupne potrošnje izražene u 
DDD-ima te 94 % ukupnog prometa izraženog financijski. Tijekom promatranog razdoblja, od 
2009. do 2013. godine, podaci u DDD-ima slični su za svaku godinu te lijekovi propisani na 
recept čine između 89 % i 94 % prometa, dok u financijski izraženoj potrošnji lijekovima na 
recept pripada između  93  i  94  %  potrošnje. Podaci za 2013. ukazuju na to da je promet 
lijekova na recept iznosio 91,9 % od ukupnog broja DDD-a te 92,3 % prometa promatrano 
financijski.  Ovakva raspodjela ukazuje  na relativnu nepromijenjenost  tijekom vremena  i 
iskazana  razlika iznosi nekoliko postotaka.  U  Tablicama  6.  i  7.  prikazano je  deset 
najprodavanijih lijekova na recept prema prometu u kunama te prema potrošnji u DDD/TSD.  
 
 
 
18   
 

Tablica 6. Prvih 10 lijekova na recept po potrošnji u milijunima kuna u 2013. godini
 
 
 
 
RBR 
ATK 
INN 
Ukupni iznos 
(mil. Kn) 
1. 
A02BC02  pantoprazol 
84,69 
2. 
C10AA05  atorvastatin 
77,85 
3. 
A10AD05  inzulin aspart