Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu

74,23 
4. 
R03AK06 
salmeterol i ost.lijek.za.liječ. 
opstruktiv.bolesti 
67,40 
5. 
C09BA03  lizinopril i diuretici 
65,57 
6. 
J01CR02  amoksicilin i inhibitor enzima 
63,56 
7. 
N05AX08  risperidon 
62,02 
8. 
L01XC03  trastuzumab 
59,18 
9. 
N05AH03  olanzapin 
57,83 
10. 
L01XE01  imatinib 
57,71 
 
 
 
 
Tablica 7. Prvih 10 lijekova na recept po potrošnji u DDD/TSD u 2013. godini
 
 
 
 
RBR 
ATK 
INN 
DDD/TSD 
1 
C09AA05  ramipril 
55,41 
2 
C08CA01  amlodipin 
49,95 
3 
N05BA01  diazepam 
33,56 
4 
C03CA01  furosemid 
31,20 
5 
C10AA05  atorvastatin 
27,21 
6 
N05BA12  alprazolam 
24,76 
7 
C09AA03  lizinopril 
22,70 
8 
A02BC02  pantoprazol 
20,38 
9 
A10BA02  metformin 
18,95 
10 
C08CA09  lacidipin 
15,58 
 
 
19   
 

Bezreceptni lijekovi (OTC lijekovi) koji se izdaju u ljekarnama i izvan 
ljekarni (specijalizirane prodavaonice) 
 
U  skupinu  bezreceptnih lijekova  svrstani su svi oni  lijekovi kojima je HALMED u 
postupku davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet odobrio  način  izdavanja  bez 
recepta.  U  međunarodnoj  nomenklaturi  ovi  lijekovi  se  označavaju  kao  OTC  (Over  The 
Counter) lijekovi. Navedenoj skupini lijekova pripadaju lijekovi koje pacijent – korisnik može 
kupiti bez recepta, a prodaju se u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na 
malo lijekovima. 
 
Promet OTC lijekova izražen u DDD/TSD tijekom razdoblja od 2009. do 2013. godine 
iznosio je između 6 % i 11 % ukupne potrošnje lijekova, dok je ukupni promet OTC lijekova 
izražen u kunama prema VPC iznosio između 6 % i 7 % ukupne potrošnje lijekova. Ovakva 
raspodjela ostaje gotovo nepromijenjena tijekom vremena te je odnos potrošnje receptnih i 
OTC lijekova stabilan. 
U 2009. godini ukupna prodaja OTC lijekova iznosila je oko 271 milijun kuna, a u 2013. 
godini  oko 398  milijuna kuna. Kao  razlog  ovom  povećanju  možemo  navesti  da  se radi o 
povećanom broju bezreceptnih lijekova kao i činjenici da su pojedini lijekove ili njihovi oblici 
odnosno  jačina  prešli  iz  receptnog  u  bezreceptni  status.  S obzirom na to da ne postoji 
jedinstvena VPC cijena za OTC lijekove, izračunavanje stvarnog troška u ljekarnama može se 
razlikovati. U Tablicama 8. i 9. prikazani su podaci o prometu prvih 10 OTC lijekova prema 
veleprodajnim cijenama i prema DDD/TSD  dobiveni  temeljem  izvješća  iz  ljekarni  i 
specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. 
 
 
 
 
Tablica 8. Prvih 10 OTC lijekova po potrošnji u milijunima kuna u 2013. godini 
 
 
 
RBR 
ATK 
INN 
Ukupni iznos (mil. Kn)
 
1 
N02BE01  paracetamol 
36,94 
2 
N02BE71  paracetamol, kombinacije 
35,55 
3 
B01AC06  acetilsalicilna kiselina 
30,85 
4 
M01AE01  ibuprofen 
29,02 
5 
C10AX06  omega-3-trigliceridi 
16,59 
6 
N02BA51  acetilsalicilna kiselina, kombinacije 
13,45 
7 
V06DX03  namirnice za enteralnu primjenu 
9,32 
8 
A06AB02  bisakodil 
8,64 
9 
M02AA13  ibuprofen 
8,28 
10 
M02AA15  diklofenak 
8,18 
 
 
20   
 

Tablica 9. Prvih 10 OTC lijekova po potrošnji u DDD/TSD u 2013. godini 
 
RBR 
ATK 
INN 
DDD/1000/Dan 
1 
B01AC06 
acetilsalicilna kiselina 
43,08 
2 
A11GA01 
askorbinska kiselina (vit C) 
10,22 
3 
N02BE01 
paracetamol 
4,43 
4 
M01AE01 
ibuprofen 
3,99 
5 
A06AB02 
bisakodil 
2,92 
6 
R01AA08 
nafazolin 
2,88 
7 
R01AA05 
oksimetazolin 
2,16 
8 
R05CB02 
bromheksin 
1,51 
9 
R05CB01 
acetilcistein 
1,17 
10 
N06DX02 
ginkgo 
0,74 
 
Za  neke  OTC  lijekove  dozvoljena  je  prodaja i u specijaliziranim prodavaonicama za 
promet na malo lijekovima. Prodaja lijekova u navedenim prodavaonicama može se odvijati 
samo  na  način  da  je  samoposlužna  prodaja  lijekova  onemogućena.  U  takvim 
prodavaonicama mogu se izdavati bezreceptni lijekovi kojima je HALMED  u postupku 
davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet  odobrio  mjesto  izdavanja  u ljekarni i 
specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima.  U  Tablici  8.  prikazuju se 
namirnice  za enteralnu primjenu  (V06)  koje  po svojoj  izvornoj definiciji nisu  lijekovi,  ali  te 
hranjive tvari propisuju se od liječnika specijalista u kahektičnih bolesnika i HZZO ih ima na 
osnovnoj listi lijekova, a  WHO  im  dodjeljuje  posebnu  ATK  šifru  te se mogu kupiti i u 
slobodnoj prodaji. Prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni i specijaliziranih prodavaonica 
za promet lijekovima na malo (npr. u supermarketima, benzinskim postajama i sl.)  u 
Republici Hrvatskoj nije dozvoljena. U Tablici 10.  prikazan je promet prvih 10 lijekova po 
potrošnji u kunama koji se prodaju i u specijaliziranim prodavaonicama. U navedenoj tablici 
navode se lijekovi poput diklofenaka i heparina koji se obavezno propisuju na recept, ali u 
ovom slučaju radi se o sastavnim dijelovima različitih krema ili gelova pa se takvi primjenjuju 
za lokalnu primjenu i pripadaju skupini OTC lijekova. 
 
Tablica 10. Prvih 10 lijekova po prometu u specijaliziranim prodavaonicama za prodaju 
lijekova na malo u milijunima kuna u 2013. godini 
 
RBR 
ATK 
INN 
Ukupni iznos 
(mil. Kn) 
1 
N02BE01 
paracetamol 
15,65 
2 
M02AA13 
ibuprofen 
8,28 
3 
M02AA15 
diklofenak 
8,18 
4 
A11EA01 
vitamini B kompleksa 
7,74 
5 
M01AE01 
ibuprofen 
7,35 
6 
D08AC02 
klorheksidin 
7,29 
7 
R05CA12 
bršljanov list 
7,04 
8 
R02AA20 
antiseptici oralni, različiti 
5,69 
9 
C05BA03 
heparin 
3,68 
10 
A05BA03 
silimarin 
3,33 
21   
 

Potrošnja lijekova po glavnim skupinama ATK klasifikacije 
 
Na slikama 3. i 4. prikazana je potrošnja po glavnim skupinama ATK mjerena u DTD i 
financijski, izražena u milijunima kuna, prema veleprodajnim cijenama. Potrošnja lijekova u 
prikazanom  razdoblju  od  2009.  do  2013.  godine,  u  većini  ATK  skupina  ima  relativno  isti, 
stabilan udio u ukupnom godišnjem prometu i troškovima. Detaljniji prikaz potrošnje lijekova 
po glavnim skupinama ATK klasifikacije bit će prikazan u poglavljima o svakoj skupini.  
 
 
 
Slika 3. Potrošnja lijekova u DDD/TSD u glavnim skupinama ATK klasifikacije u 2009., 2010., 
2011., 2012. i 2013. godini  
 
 
 
 
 
 
Od početka promatranog razdoblja od 2009. godine postupno se povećava potrošnja 
lijekova ATK skupine C – Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav u ukupnoj potrošnji 
u DDD/TSD, i premda se potrošnja u 2013. godini povećala za 9 % u odnosu na 2009. godinu, 
ona tijekom promatranog  razdoblja  od 2009. do 2013. godine čini  oko  37  %  godišnje 
potrošnje.  Navedeno  se  može  objasniti  približno  istom  potrebom  za  propisivanjem  ovih 
lijekova temeljem epidemioloških pokazatelja te istom potrebom pojedinca za prikladnijim 
liječenjem.  U  promatranom  razdoblju  došlo  je  do  povećanja  broja  odobrenih  generičkih 
lijekova u ovoj terapijskoj skupini, što je rezultiralo smanjenjem financijskog udjela skupine C 
u potrošnji lijekova s 20,3 % u 2009. godini na 18,3 % u 2013. godini, iako je promet izražen u 
0
50
100
150
200
250
300
350
400
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
DDD/
TS
D 
C
N
A
B
M
R
G
J
H
S
L
P
D
V
22   
 

DDD-ima rastao. Mjereno u DDD/TSD, potrošnja lijekova skupine C povećana je za 13 % u 
2010. godini u odnosu na 2009. godinu, dok je u 2011. godini zabilježeno smanjenje za 10 % 
u odnosu na 2010. godinu, zbog ranije spomenutih promjena obračunskih jedinica za neke 
lijekove (primjerice, statine) u ovoj skupini. 
 
Najveće povećanje udjela u ukupnoj potrošnji u kunama imala je ATK skupina L – Lijekovi za 
liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, što se može objasniti povećanom uporabom 
novih  bioloških  lijekova  za  liječenje  neoplazmi  i  autoimunih  bolesti  (npr.  reumatoidnog 
artritisa) te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim biološkim lijekovima. Lijekovi 
iz  ATK skupine L činili  su  udio  od  13  %  u  ukupnoj  financijskoj  potrošnji  u  2009. godini, u 
usporedbi s 17  % u 2013. godini. Dakle, potrošnja navedenih lijekova narasla je sa  605 
milijuna kuna u 2009. godini na 873 milijuna kuna u 2013. godini. 
 
 
 
 
Slika 4. Potrošnja lijekova u milijunima kuna u glavnim skupinama ATK klasifikacije u 2009, 
2010, 2011., 2012. i 2013. godini  
 
 
 
 
 
0
200
400
600
800
1000
1200
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
DDD/
TS
D 
C
N
A
L
J
R
B
M
G
V
D
S
H
P
23   
 

Trendovi u potrošnji po terapijskim skupinama u razdoblju 2009. do 
2013. godine 
 
 
Promatrajući potrošnju lijekova po DDD/TSD i u kunama, po glavnim skupinama ATK 
klasifikacije  možemo  uočiti  da  je  redoslijed potrošnje uglavnom isti za navedene skupine 
tijekom promatranog razdoblja (vidi Tablice 2. i 3.). 
 
Trendovi u potrošnji lijekova po terapijskim skupinama u razdoblju od 2009. do 2013. 
godine  (Tablice 11. i 12.) pokazuju da su lijekovi iz skupine Lijekova koji djeluju na renin-
angiotenzinski sustav (C09) terapijska skupina lijekova koja se u Hrvatskoj najviše troši, 
mjereno u dnevno definiranim dozama (DDD). U promatranom razdoblju od 2009. do 2013. 
godine bili su na vodećem, prvom mjestu, osim 2009. godine kada su bili na drugom mjestu. 
S druge strane, skupina lijekova Psiholeptici (N05) u razdoblju od 2010. do 2013. godine je 
na  drugom  mjestu po potrošnji gledano u DDD/TSD, dok je  2009.  godine bila  na  prvom 
mjestu. Hipolipemici (C10) su lijekovi koji su stalno u vrhu po potrošnji - u promatranom su 
razdoblju između prvih šest skupina lijekova, s potrošnjom do 2010. godine zauzimaju treće 
mjesto, a nakon toga zauzimaju  šesto mjesto.  Navedena skupina lijekova u 2011.,  2012.  i 
2013. godini ima prividno smanjenje potrošnje zbog promjene u vrijednostima obračunskih 
jedinica  (odnosno  vrijednosti DDD-ova),  iako  je,  kad  se  obračunske  jedinice  stave  pod  isti 
nazivnik,  prisutno  povećanje  potrošnje  u  mjeri  cjelokupne  potrošnje  lijekova.  Blokatori 
kalcijevih kanala (C08), Antidijabetici (A10), i Antitrombotici (B01) zauzimaju između trećeg 
i  šestog  mjesta po potrošnji te se unutar promatranog razdoblja izmjenjuju na ovim 
pozicijama.  Terapijska  skupina  Lijekovi  za  poremećaje  kiselosti  (A02)  u promatranom 
razdoblju nalaze se od 7. do 11. mjesta po potrošnji, a skupina Lijekova  s protuupalnim i 
antireumatskim djelovanjem (M01)  zauzima  stabilno osmo  mjesto. U promatranom 
razdoblju  važno  je  istaknuti  da  potrošnja  prvih  dvadesetak  terapijskih  skupina, premda 
zamjenjuju mjesta na listi za nekoliko pozicija bilo uzlazno ili silazno, ostaje stabilna u 
potrošnji i porast potrošnje ovih skupina kroz godine uglavnom prati ukupni postotak 
porasta  potrošnje  lijekova.  Gledajući  potrošnju  prema  financijskim  pokazateljima kroz 
promatrano razdoblje od 2009. do 2013. godine između prije navedenih, najvećih skupina po 
potrošnji u DDD ubacuju se i skupine Antineoplastici/Citostatici (L01), Lijekovi za liječenje 
sustavnih  bakterijskih  infekcija  (J01), Imunosupresivi (L04)  te  Lijekovi  za  liječenje 
opstruktivnih  bolesti  dišnih  putova  (R03).  Terapijska  skupina  Antineoplastici/Citostatici  sa 
484  milijuna  kuna  imala  je  najveću  potrošnju  u  2013. godini, a isto tako u promatranom 
razdoblju je imala najveći skok u potrošnji, i to za 1,4 puta. 
 
 
24   
 

Tablica 11. Prvih 10. terapijskih skupina u DDD/TSD prema redosljedu iz 2013. godine 
 
 
2009 
2010 
2011 
2012 
2013 
2  C09  81,40  1  C09  94,20  1  C09  100,40  1  C09  106,60  1  C09  108,20 
1  N05  84,00  2  N05  90,60  2  N05  89,40 
2  N05  90,30 
2  N05  95,10 
4  C08  70,10  4  C08  75,70  3  C08  77,40 
3  C08  79,20 
3  C08  78,61 
5  B01  52,00  5  B01  58,50  5  B01  56,10 
4  B01  68,80 
4  B01  72,06 
7  A10  44,00  7  A10  49,90  4  A10  58,70 
5  A10  59,40 
5  A10  62,52 
3  C10  76,10  3  C10  83,50  6  C10  48,60 
6  C10  52,20 
6  C10  53,54 
9  C03  36,60  10  C03  39,90  9  C03  40,20 
7  C03  42,00 
7  C03  44,77 
8  M01  41,00  8  M01  42,40  8  M01  40,80 
8  M01  41,60 
8  M01  43,27 
10  A02  26,70  11  A02  32,80  7  A02  43,80 
9  A02  35,10 
9  A02  37,72 
12  C07  25,90  9  C07  39,90  10  C07  29,60  10  C07  32,10  10  C07  33,85 
 
 
 
 
Puni nazivi terapijskih skupina navedenih u Tablici 11.: 
 
 
C09 
LIJEKOVI KOJI DJELUJU NA RENINSKO-ANGIOTENZINSKI SUSTAV 
N05 
PSIHOLEPTICI 
C08 
BLOKATORI KALCIJEVIH KANALA 
B01 
ANTITROMBOTICI 
A10 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI (ANTIDIJABETICI) 
C10 
LIJEKOVI KOJI MODIFICIRAJU LIPIDE (HIPOLIPEMICI) 
C03 
DIURETICI 
M01 
LIJEKOVI S PROTUUPALNIM I ANTIREUMATSKIM DJELOVANJEM 
A02 
LIJEKOVI ZA POREMEĆAJE KISELOSTI 
C07 
BLOKATORI BETA-ADRENERGIČKIH RECEPTORA 
 
 
25   
 

Tablica 12. Prvih 10. terapijskih skupina u milijunima kuna prema redosljedu iz 2013. 
godine 
 
 
2009 
2010 
2011 
2012 
2013 
1 
L01 
356 
3 
L01 
336 
1 
L01 
456 
1 
L01 
438 
1. 
L01 
484 
4 
N05 
279 
4 
N05 
296 
4 
N05 
309 
3 
N05 
325 
2. 
N05 
330 
3 
C09 
329 
2 
C09 
344 
2 
C09 
347 
2 
C09 
358 
3. 
C09 
325 
6 
A10 
228 
5 
A10 
249 
5 
A10 
257 
5 
A10 
275 
4. 
A10 
302 
2 
J01 
356 
1 
J01 
347 
3 
J01 
318 
4 
J01 
294 
5. 
J01 
278 
5 
C10 
229 
6 
C10 
243 
6 
C10 
248 
6 
C10 
247 
6. 
C10 
224 
17 
L04 
79 
13 
L04 
112 
11 
L04 
133 
10 
L04 
158 
7. 
L04 
203 
9 
R03 
160 
8 
R03 
196 
8 
R03 
195 
8 
R03 
189 
8. 
R03 
190 
7 
N02 
190 
9 
N02 
187 
9 
N02 
193 
9 
N02 
189 
9. 
N02 
183 
8 
A02 
189 
7 
A02 
206 
7 
A02 
208 
7 
A02 
210 
10. 
A02 
172 
 
 
 
 
Puni nazivi terapijskih skupina navedenih u Tablici 12: 
 
 
L01 
ANTINEOPLASTICI (CITOSTATICI) 
C09 
LIJEKOVI KOJI DJELUJU NA RENIN-ANGIOTENZINSKI SUSTAV 
N05 
PSIHOLEPTICI 
J01 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE SUSTAVNIH INFEKCIJA 
A10 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI (ANTIDIJABETICI) 
C10 
LIJEKOVI KOJI MODIFICIRAJU LIPIDE (HIPOLIPEMICI) 
A02 
LIJEKOVI ZA POREMEĆAJE KISELOSTI 
R03 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE OPSTRUKTIVNIH BOLESTI DIŠNIH PUTOVA 
N02 
ANALGETICI 
L04 
IMUNOSUPRESIVI 
 
 
26   
 

Potrošnja lijekova po županijama 
 
 
 
U  nekim  poglavljima  posvećenima  potrošnji  po  ATK  skupinama  lijekova  tablično  je 
prikazana izvanbolnička potrošnja pojedinih lijekova po županijama. Prikaz potrošnje lijekova 
po  županijama  temelji  se  na  prometu lijekova u ljekarnama i specijaliziranim 
prodavaonicama za promet na malo lijekovima te ne uključuje podatke iz bolničkih ljekarni. 
Ovaj  prikaz  ne  uključuje  podatke  prema  prebivalištu  korisnika  zbog  čega  može  doći  do 
neravnomjerne raspodjele u prikazu  podataka  o  potrošnji  lijekova.  U  Hrvatskoj,  međutim, 
izdavanje  lijekova  na  recept  u  ljekarnama  za  sada  nije  u  mogućnosti  pratiti  prema 
prebivalištu odnosno boravištu pacijenata tako da HALMED obrađuje podatke bez navedenih 
stavki. Podaci o potrošnji lijekova  po  županijama  mogu  stoga  biti  nešto  različiti,  ovisno  o 
tome iz kojih su izvora prikupljeni, primjerice, u usporedbi s bazom podataka HZZO-a. 
Prikazom potrošnje lijekova po županijama obuhvaćena je samo izvanbolnička potrošnja radi 
objektivnijeg prikazivanja  i  usporedbe  rezultata.  Na  taj  način  izbjegnuta  je  mogućnost  da, 
primjerice, potrošnja u gradu Zagrebu bude veća nego što doista jest zbog činjenice da se u 
Zagrebu nalazi najveći broj bolnica. 
 
 
Ukupni podaci  po  godinama  i  županijama  o potrošnji dostupni su na internetskim 
stranicama HALMED-a 
www.halmed.hr 
.  Razlike  u potrošnji između  županija  su relativno 
stabilne  tijekom  vremena.  Županije  s visokom potrošnjom u  jednoj  godini  pokazuju  sličnu 
visoku potrošnju i u drugim promatranim godinama. 
 
 
U potrošnji lijekova koji spadaju u skupinu lijekova za smirenje: Anksiolitici (N05B) i 
Hipnotici i sedativi (N05C) uočene su veće i stalne međužupanijske razlike (Tablice N8 i N9). 
Isto tako, moramo uzeti u obzir i činjenicu da se u skupinama psiholeptika i antidepresiva 
visoka potrošnja ovih lijekova može pripisati intenzitetu stradanja u Domovinskom ratu. Za 
točnija  promatranja  u  razlici  potrošnje  po  županijama  moramo  uzeti  u  obzir  različitu 
strukturu  građana  županija  kao što su, primjerice, uzrast, broj ljekarni, broj stanovnika na 
jednog liječnika, bolnička dostupnost i općenito dostupnost zdravstvene usluge. Sa svim tim 
podacima mogli bismo pronaći uzrok činjenici što je, na primjer, razlogom da je izvanbolnička 
potrošnja  lijekova  za  liječenje  ovisnosti  o  opioidima  (N07BC)  u Gradu Zagrebu  više od 
trostruko  veća  od  prosječne  potrošnje  po  županijama  u  2013.  godini  u  DDD/TSD  (Tablica 
N13). Osim toga, promjene u potrošnji lijekova po županijama također proizlaze iz različitih 
terapijskih  tradicija  i  različitih  stavova  prema  lijekovima  i  liječenju.  U  svakom  slučaju,  za 
pojašnjenja razlika  u  potrošnji  lijekova  između  pojedinih  županija,  nužno  je  uključiti  i 
farmakoepidemiološka istraživanja. 
 
 
27   
 

ATK SKUPINA A - Lijekovi s učinkom na 
probavni sustav i mijenu tvari