Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu

M05   Lijekovi za liječenje bolesti kostiju 
M09  Ostali lijekovi za liječenje bolesti mišićno-koštanog sustava 
 
 
 
Potrošnja u ATK skupini M odnosi se na lijekove protiv boli u zglobovima i mišićima s 
protuupalnim  i  antireumatskim  djelovanjem,  lijekove  koji  opuštaju  mišiće  te  liječe  giht  i 
ostale bolesti kostiju i koštano-mišićnog  sustava.  Ukupna potrošnja lijekova u skupini M 
mjerena u DDD/TSD, bila je veća u 2013. godini nego u 2012. godini, a riječ je o povećanju od 
3  %  što je neznatno  manje  od  prosječnog  ukupnog  povećanja  potrošnje  lijekova  u  2013. 
godini. Financijska potrošnja iznosila je 208 milijuna kuna (Tablice 3 i M1), što je povećanje 
od 1,7 % u odnosu na 2012. godinu te isto tako manje od prosječnog godišnjeg povećanja. 
Potrošnja lijekova u ATK skupini M u 2013. godini (Tablice 2 i 3) činila je 5,5 % ukupne 
potrošnje  u  DDD/TSD, odnosno  financijski  4  %  ukupne  potrošnje.  Povećanje  potrošnje  u 
razdoblju od 2009. do 2013.  godine  prosječno  iznosi  1  %  godišnje  u  DDD/TSD  te  1,2  % 
godišnje u financijskom smislu. 
 
 
 
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (M01), Lokalni 
pripravci protiv boli u zglobovima i mišićima (M02)  
 
Lijekovi iz skupine M01 u 2013. godini nalazili su se na osmom mjestu po potrošnji 
među svim terapijskim skupinama sa 43,27 DDD/TSD, dok su sa 116 milijuna kuna bili na 13. 
mjestu po financijskoj potrošnji (isti redosljed bio je i u 2012. godini). Potrošnja lijekova u 
skupini Nesteroidni lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (M01A), mjereno u 
DDD/TSD, bilježi rast potrošnje od 4 % i rast financijske potrošnje od 2,9 % u 2013. godini u 
odnosu na 2012.  godinu.  Tijekom  promatranog  razdoblja  od  2009. do  2013. godine 
povećanje potrošnje u DDD/TSD prosječno iznosi 1,3 % godišnje, dok povećanje financijske 
potrošnje prosječno iznosi 4 % godišnje (Tablice M1 i M2, Slika M2). 
U ovoj skupini lijekova najveća potrošnja po DDD/TSD pripada Derivatima propionske 
kiseline (58 %), nakon kojih slijede Derivati octene kiseline (33 %) te Oksikami (10 %). Razloge 
za  stagnaciju  u  potrošnji  Oksikama  te  zanemarivu  potrošnju  Koksiba  možemo  potražiti  u 
103   
 

općim  smjernicama  i  preporukama  o  sigurnosti  primjene  lijekova  iz  NSAID  skupine,  što 
rezultira i povlačenjem selektivnih COX-2 inhibitora s tržišta, odnosno smanjenjem njihovih 
indikacija (koksiba, ATK skupina M01AH). 
 
Pojačanim  nadzorom  izdavanja  diklofenaka  (zbog kardiovaskularnih i 
gastrointestinalnih nuspojava), lijeka koji zbog svojeg sigurnosnog profila ima način i mjesto 
izdavanja „na recept u ljekarni“, a često se u početku promatranog razdoblja od 2009. do 
2012. godine izdavao bez recepta, uočavamo da je potrošnja diklofenaka s 14,6 DDD/TSD u 
2009. godini pala na 12,8 DDD/1000/dan u 2013. godini. Ibuprofen i diklofenak dominiraju u 
potrošnji lijekova u 2013.  godini  u  ATK  skupini  M01A  i  čine  73  %  potrošnje mjereno u 
DDD/TSD. Izdavanje ibuprofena  skoro je udvostručeno u promatranom razdoblju od 2009. 
do 2013. godine. S 18,65 DDD/TSD ibuprofen zauzima 11. mjesto u ukupnom poretku, dok 
šesto  mjesto  zauzima  u  financijskoj  potrošnji  (u 2012.godini nalazio se na  11.  mjestu)  s 
prometom od 65 milijuna kuna. 
Potrošnja  OTC  ibuprofena  (s  načinom  izdavanja  bez  liječničkog  recepta)  u  2013. 
godini predstavlja oko 34  % ukupne potrošnje  ibuprofena  mjereno  prema  financijskim 
pokazateljima (Vidi potpoglavlje Bezreceptni lijekovi (OTC lijekovi) koji se izdaju u ljekarnama 
i izvan ljekarni (specijalizirane prodavaonice)).  
Povećanje potrošnje ibuprofena u razdoblju od 2009. do 2013. godine iznosi prosječno 14 % 
godišnje u DDD/TSD. Prema podacima iz baze podataka HALMED-a kojom se prati potrošnja 
lijekova u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da je 18 od 1000 stanovnika svaki dan uzimalo jednu 
definiranu  dnevnu  dozu  ibuprofena  u  2013.  godini.  Povećanje  potrošnje  ibuprofena  u 
promatranom  razdoblju  koincidira  s  prisutnošću  većeg  broja  lijekova  s  djelatnom  tvari 
ibuprofen  koji se mogu dobiti u ljekarnama bez recepta te sa smanjenom potrošnjom 
diklofenaka u istom razdoblju. Potrošnja diklofenaka mjerena u DDD/TSD smanjena je za 14 
% u 2013. godini u odnosu na 2009. godinu. Prema podacima iz baze podataka HALMED-a 
kojom se prati  potrošnja  lijekova  u Republici  Hrvatskoj, vidljivo je da je 13 od 1000 
stanovnika svaki  dan uzimalo  jednu  definiranu  dnevnu  dozu  diklofenaka  u 2013. godini. 
Zanimljivo je primijetiti da u promatranom razdoblju potrošnja diklofenaka polako pada, što 
možemo pripisati učestalijim raspravama u javnosti o odnosu koristi i rizika tijekom primjene 
ovog lijeka, kao i objavljivanju studija i meta analiza o rizicima i nuspojavama diklofenaka te 
revnijim nadzorom načina izdavanja ovog lijeka. 
Specifične  antireumatske  tvari  (M01C)  čine  vrlo  mali  udio  u  potrošnji  u  DDD/TSD  kao i u 
financijskoj potrošnji. Tablica M3 i Slika M1 prikazuje izvanbolničku potrošnju Protuupalnih i 
antireumatskih  tvari  (M01)  po  županijama  u  2013. godini u  DDD/TSD. Slika M2  prikazuje 
potrošnju nesteroidnih, antiinflamatornih i antireumatskih lijekova od 2009. do 2013. godine 
u DDD/TSD. 
 
Potrošnja  lijekova  u  skupini  Lokalni  pripravci  protiv  boli  u  zglobovima  i  mišićima 
(M02)  u  2013.  godini  u  kunama  činila  je  9,7  %  ukupne  potrošnje  u  ATK  skupini  M,  što  je 
povećanje od dva puta u odnosu na 2009. godinu te u razdoblju od 2009. do 2013. godine 
predstavlja prosječno godišnje povećanje od 20 % (Tablica M1). Navedeni lijekovi iz skupine 
M02 dolaze u obliku različitih krema, masti i dr., primjenjuju se lokalno i nemaju određen 
DDD. 
 
 
 
104   
 

Mišićni relaksansi (M03), Lijekovi za liječenje uloga (gihta) (M04) 
 
 
Od lijekova koji se upotrebljavaju kao mišićni relaksansi, u inače maloj potrošnji ovih 
lijekova u Republici Hrvatskoj, gotovo cjelokupnu potrošnju u DDD/TSD čini lijek koji djeluje 
centralno  –  baklofen.  Neki  od  lijekova  koji  relaksiraju  mišiće  centralnim mehanizmom na 
preporuku EMA-e  povučeni  su  s  europskog  tržišta  zbog  negativnih  sigurnosnih  profila 
(izazivanje  ovisnosti,  trovanja  i  smanjene  vozačke  sposobnosti  i  dr.).  Potrošnja  mišićnih 
relaksansa  (M03),  bilo  da  su  perifernog  ili  centralnog djelovanja,  sada  je  niska  i  kreće  se 
između 0,29 i 0,39 DDD/TSD te između 8,1 i 9,9 milijuna kuna u razdoblju od 2009. do 2013. 
godine. Vrijedi napomenuti  da  prema  načinu  propisivanja  ovi  lijekovi  zbog  sigurnosnog 
profila imaju način izdavanja na ograničeni recept. 
 
Potrošnja lijekova u skupini Lijekovi  za  liječenje  uloga  (gihta)  (M04)  u  2013.  godini 
činila  je  7  %  u  DDD/TSD,  odnosno  u  financijskom  smislu  5,4  %  ukupne  potrošnje  u  ATK 
skupini M. Povećanje potrošnje u razdoblju od 2009. do 2013. godine kreće se od 2,48 do 
3,69 DDD/TSD odnosno od 8,2 do 11,3 milijuna kuna godišnje, što prati trendove u svijetu 
koji bilježe godišnja povećanja pojave gihta (Tablice M4 i M5). 
 
 
 
Lijekovi za liječenje bolesti kostiju (M05), Ostali lijekovi za liječenje 
bolesti mišićno-koštanog sustava (M09)
 
 
Glavna  uporaba  lijekova  koji  spadaju  u  skupinu  Lijekova  za  liječenje  bolesti  kostiju 
(bisfosfonati) jest liječenje osteoporoze. Potrošnja bisfosfonata u razdoblju do 2009. godine 
bila je u porastu, mjerena u DDD/TSD, dok je u razdoblju od 2009. do 2013. godine zabilježen 
pad potrošnje. Promatrajući cjelokupno razdoblje od 2009. do 2013. vrijednosti potrošnje se 
smanjuju i  kreću  se  od  7,03  do  5,49  DDD/TSD.  Smanjenje potrošnje ovih lijekova u 
navedenom razdoblju iznosi prosječno  6  %  godišnje.  Isto  tako,  financijska  potrošnja  u 
milijunima kuna smanjivala se od 72,7 milijuna kuna u 2009. godini do 50,6 milijuna kuna u 
2013. godini, te za razdoblje od 2009. do 2013. godine smanjenje  financijske  potrošnje 
prosječno  iznosi  8,5  %  godišnje.  Ovo  smanjenje  potrošnje  u  financijskom  smislu  možemo 
pripisati  većem  broju  generičkih  lijekova  (paralela),  dok se u 2009.  godini  na  tržištu 
Republike Hrvatske nalazilo 17 lijekova u 29 oblika odnosno veličina, u 2013. godini bilo je 
odobreno te se na tržištu nalazilo 24 lijeka u 47 oblika odnosno veličina pakiranja. Općenito, 
tijekom  dulje  upotrebe  i  promatranja  bifosfonata  u  terapiji  osteoporoze,  novija  saznanja 
ukazuju na izraženije djelovanje ovih lijekova u manifestnoj bolesti (frakture kostiju) nego u 
prevenciji istih bolesti (npr. terapija postmenopauzalne osteoporoze). Tablica M6 prikazuje 
potrošnju  lijekova  s učinkom  na  strukturu  kosti  i  mineralizaciju  u 2013. godini u DDD/TSD 
(M05B).  Tablica  M7  i  Slika  M3  prikazuje  izvanbolničku  potrošnju  lijekova  s  učinkom  na 
strukturu kostiju po županijama u 2013. godini u DDD/TSD. 
Od  lijekova  koji  dominiraju  u  potrošnji,  većina  potrošnje  pripada  ibandronatu, 
alendronatu i risedronatu, dok su ostali lijekovi u ovoj skupini manje značajni po potrošnji. 
Podaci  iz  epidemioloških  baza  podataka  pokazuju  da  gotovo  90  %  potrošača  ovih lijekova 
čine žene. 
105   
 

Ostali  lijekovi  za  liječenje  bolesti  mišićno-koštanog  sustava  (M09),  čiji  promet  u 
cijelosti pripada hijaluronskoj kiselini, imaju vrlo mali značaj po svojoj financijskoj potrošnji, 
koja se kreće od 0,09 milijuna kuna u 2009. godini do 0,03 milijuna kuna u 2013. godini.
 
 
 
 
Tablica M 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu M – 
Lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav 
 
  
Iznos u milijunima kuna 
ATK  Naziv skupine 
2009  2010  2011  2012  2013 
M01A  Nesteroidni lijekovi 
99,50  111,35  110,18  112,77  116,01 
M01C  Specifične antireumatske tvari 
0,59 
1,00 
0,43 
0,46 
0,46 
M02A  Lokalne tvari protiv boli u zglobovima i 
mišićima 
10,25  14,85  17,88  18,91  20,13 
M03A  Lijekovi koji djeluju periferno 
6,15 
6,39 
6,49 
6,29 
7,46 
M03B  Lijekovi koji djeluju centralno 
1,88 
2,09 
2,14 
2,25 
2,50 
M03C  Mišićni relaksansi, tvari s neposrednim 
djelovanjem 
0,00 
0,00 
0,02 
0,00 
0,01 
M04A  Lijekovi za liječenje uloga (gihta) 
8,20 
9,62  10,15  11,10  11,28 
M05B  Lijekovi s učinkom na strukturu kosti i 
mineralizaciju 
72,74  65,72  60,55  53,04  50,57 
M09A  Ostali lijekovi za liječenje bolesti mišićno-
koštanog sustava 
0,09 
0,06 
0,05 
0,03 
0,03 
 
 
 
Tablica M 2. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu M01 – Lijekovi s protuupalnim i 
antireumatskim djelovanjem 
 
ATK  
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
M01 
LIJEKOVI S PROTUUPALNIM I 
ANTIREUMATSKIM DJELOVANJEM 
41,14  42,49  40,79  41,59  43,27 
M01A 
NESTEROIDNI LIJEKOVI 
41,09  42,42  40,74  41,55  43,23 
M01AB 
Derivati octene kiseline i srodni spojevi 
16,24  15,47  13,68  14,38  14,06 
M01AB01  Indometacin 
1,67 
1,44 
1,21 
1,21 
1,25 
M01AB05  Diklofenak 
14,57  14,03  12,47  13,17  12,82 
106   
 

M01AB11  Acemetacin 
0,00 
0,00  *0,00 
0,00 
0,00 
M01AC 
Oksikami 
5,57 
5,64 
5,24 
4,73 
4,12 
M01AC01  Piroksikam 
3,42 
3,11 
2,79 
2,45 
2,15 
M01AC02  Tenoksikam 
0,01 
0,01 
0,02 
0,01  *0,00 
M01AC06  Meloksikam 
2,15 
2,53 
2,43 
2,27 
1,96 
M01AE 
Derivati propionske kiseline 
19,27  21,31  21,82  22,43  25,05 
M01AE01  Ibuprofen 
11,00  12,73  14,65  16,48  18,65 
M01AE02  Naproksen 
0,57 
0,50 
0,31 
0,29 
0,31 
M01AE03  Ketoprofen 
7,70 
8,08 
6,86 
5,66 
6,05 
M01AG 
Fenamati 
0,00 
0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M01AG01  mefenamska kiselina 
0,00 
0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M01AH 
Koksibi 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M01AH01  Celekoksib 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M01C 
SPECIFIČNE ANTIREUMATSKE TVARI 
0,05 
0,07 
0,04 
0,04 
0,04 
M01CB 
Pripravci zlata 
0,01 
0,03  *0,00  *0,00  *0,00 
M01CB01  natrijev aurotiomalat 
0,01 
0,03 
0,00  *0,00  *0,00 
M01CB03  Auranofin 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M01CC 
Penicilamin i slične supstancije 
0,03 
0,04 
0,04 
0,04 
0,04 
M01CC01  Penicilamin 
0,03 
0,04 
0,04 
0,04 
0,04 
 
 
 
Tablica M 3. Izvanbolnička potrošnja protuupalnih i antireumatskih tvari (M01) po 
županijama u 2013. godini u DDD/TSD 
 
 
Županija 
DDD/TSD 
1  Zagrebačka 
41,66 
2  Krapinsko-zagorska 
54,15 
3  Sisačko-moslavačka 
44,79 
4  Karlovačka 
49,97 
5  Varaždinska 
51,93 
6  Koprivničko-križevačka 
56,01 
7  Bjelovarsko-bilogorska 
59,40 
8  Primorsko-goranska 
34,77 
9  Ličko-senjska 
48,93 
10  Virovitičko-podravska 
47,54 
11  Požeško-slavonska 
66,96 
12  Brodsko-posavska 
29,96 
13  Zadarska 
40,93 
14  Osječko-baranjska 
50,77 
107   
 

15  Šibensko-kninska 
37,55 
16  Vukovarsko-srijemska 
49,70 
17  Splitsko-dalmatinska 
35,68 
18  Istarska 
34,95 
19  Dubrovačko-neretvanska 
31,70 
20  Međimurska 
36,72 
21  Grad Zagreb 
37,03 
 
 
Slika M 1. Izvanbolnička potrošnja protuupalnih i antireumatskih tvari (M01) po 
županijama u 2013. godini u DDD/TSD 
 
 
 
 
Slika M 2. Potrošnja nesteroidnih, antiinflamatornih i antireumatskih lijekova M01A od 
2009-2013. godine u DDD/TSD  
 
 
0
10
20
30
40
50
60
70
80
DDD/
TS
D 
0,00
5,00
10,00
15,00
20,00
25,00
30,00
35,00
40,00
45,00
50,00
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS
D 
M01A - Nesteroidni
pripravci
M01AB - Derivati octene
kiseline i srodni spojevi
M01AC - Oksikami
M01AE - Derivati
propionske kiseline
108   
 

Tablica M 4. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu M03 – Mišićni relaksansi 
 
 
 
DDD/TSD   
ATK  
INN 
2009 
2010 
2011 
2012 
2013 
M03 
MIŠIĆNI RELAKSANSI 
0,29 
0,32 
0,34 
0,36 
0,39 
M03B 
LIJEKOVI KOJI DJELUJU CENTRALNO 
0,29 
0,32 
0,34 
0,36 
0,39 
M03BB 
Derivati oksazola, tiazina i triazina 
0,00 
0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
M03BB03  klorzoksazon 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
M03BX 
Ostale tvari koje djeluju centralno 
0,29 
0,32 
0,34 
0,36 
0,39 
M03BX01  baklofen 
0,29 
0,32 
0,34 
0,36 
0,39 
M03BX02  tizanidin 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
M03C 
MIŠIĆNI RELAKSANSI, TVARI S 
NEPOSREDNIM DJELOVANJEM 
0,00 
0,00 
*0,00 
0,00 
*0,00 
M03CA 
Dantrolen i derivati 
0,00 
0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
M03CA01  dantrolen 
0,00 
0,00 
*0,00 
*0,00 
*0,00 
 
 
Tablica M 5. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu M04 – Lijekovi za liječenje uloga (gihta) 
 
 
ATK  
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
M04 
LIJEKOVI  ZA LIJEČENJE ULOGA 
(GIHTA) 
2,48 
2,92 
3,29 
3,56 
3,69 
M04A 
LIJEKOVI  ZA LIJEČENJE ULOGA 
(GIHTA) 
2,48 
2,92 
3,29 
3,56 
3,69 
M04AA 
Lijekovi koji inhibiraju stvaranje 
mokraćne kiseline 
2,48 
2,91 
3,29 
3,56 
3,68 
M04AA01  alopurinol 
2,48 
2,91 
3,29 
3,56 
3,67 
M04AB 
Lijekovi koji potiču ekskreciju 
mokraćne kiseline 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M04AB03  benzbromaron 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M04AC 
Lijekovi bez utjecaja na metabolizam 
mokraćne kiseline 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M04AC01  kolhicin 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
 
 
109   
 

Tablica M 6. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu M05 – Lijekovi za liječenja bolesti kosti 
 
ATK  
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
M05 
LIJEKOVI  ZA LIJEČENJE BOLESTI KOSTIJU 
7,03  6,49  6,32  5,83  5,49 
M05B 
LIJEKOVI  S UČINKOM NA STRUKTURU 
KOSTI I MINERALIZACIJU 
7,03  6,49  6,32  5,83  5,49 
M05BA 
Bisfosfonati 
6,02  5,57  5,45  5,08  4,89 
M05BA01  etidronska kiselina 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M05BA02  klodronska kiselina 
0,11  0,10  0,07  0,07  0,06 
M05BA03  pamidronska kiselina 
0,01  0,01  *0,00  0,01  0,01 
M05BA04  alendronska kiselina 
2,33  2,28  2,08  1,76  1,48 
M05BA06  ibandronska kiselina 
2,23  2,18  2,34  2,30  2,48 
M05BA07  risedronska kiselina 
1,35  1,00  0,94  0,94  0,87 
M05BA08  zoledronska kiselina 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M05BB 
Bisfosfonati i kalcij, sekvencijalni 
pripravci 
1,01  0,81  0,65  0,53  0,40 
M05BB03  alendronska kis.+kolekalciferol 
1,01  0,81  0,65  0,53  0,40 
M05BX 
Ostali lijekovi s učinkom na strukturu 
kosti i mineralizaciju 
0,00  0,11  0,22  0,23  0,20 
M05BX03  stroncijev ranelat 
*0,00  0,11  0,22  0,23  0,20 
 
 
Tablica M 7. Izvanbolnička potrošnja lijekova s učinkom na strukturu kosti i mineralizaciju 
(M05B) u 2013. godini u DDD/TSD  
 
Županija 
M05B 
1  Zagrebačka 
4,21 
2  Krapinsko-zagorska 
5,12 
3  Sisačko-moslavačka 
5,45 
4  Karlovačka 
6,13 
5  Varaždinska 
4,98 
6  Koprivničko-križevačka 
3,91 
7  Bjelovarsko-bilogorska 
6,26 
8  Primorsko-goranska 
7,75 
9  Ličko-senjska 
4,02 
10  Virovitičko-podravska 
5,59 
11  Požeško-slavonska 
9,86 
12  Brodsko-posavska 
4,20 
13  Zadarska 
4,76 
110   
 

14  Osječko-baranjska 
3,56 
15  Šibensko-kninska 
5,18 
16  Vukovarsko-srijemska 
10,02 
17  Splitsko-dalmatinska 
3,74 
18  Istarska 
6,71 
19  Dubrovačko-neretvanska 
3,88 
20  Međimurska 
6,48 
21  Grad Zagreb 
5,87 
 
 
Slika M 3. Izvanbolnička potrošnja lijekova s učinkom na strukturu kosti i mineralizaciju 
(M05B) u 2013. godini u DDD/TSD  
 
 
 
 
 
Tablica M 8. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu M09 – Lijekovi za liječenje bolesti 
mišićno koštanog sustava 
 
ATK  
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
M09 
OSTALI LIJEKOVI ZA LIJEČENJE BOLESTI 
MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M09A 
OSTALI LIJEKOVI ZA LIJEČENJE BOLESTI 
MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M09AX 
Ostali lijekovi za liječenje bolesti mišićno-
koštanog sustava 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
M09AX01 
hijaluronska kiselina 
*0,00  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
0
2
4
6
8
10
12
Vu
kov
ar
sko-
sr
ije
m
ska
Pože
ško-
slav
on
ska
Pr
im
or
sko-
gor
an
ska
Is
ta
rs
ka
Me
đi
mur
sk
a
Bj
el
ov
ar
sko-
bi
log
or
ska
Kar
lov
ač
ka
G
ra
d Z
ag
re
b
Vi
ro
vi
tičk
o-
po
dr
av
sk
a
Si
sač
ko-
m
os
lav
ač
ka
Ši
be
ns
ko-
kn
in
sk
a
Kr
ap
in
sk
o-
zag
or
sk
a
Var
ažd
in
ska
Zad
ar
ska
Zag
re
bač
ka
Br
od
sko-
pos
av
sk
a
Li
čko-
se
nj
ska
Kop
riv
ni
čko-
kr
iže
vač
ka
Du
br
ov
ač
ko
-…
Sp
lit
sko-
dal
m
at
in
ska
O
sj
eč
ko-
ba
ra
nj
ska