propisana ili korištena doza te je iz ovog podatka često teško procijeniti broj pacijenata koji
koristi ove lijekove. Podaci o prometu lijekova u ovoj brošuri prikazani su kao broj DDD/TSD,
koja se izračunavaju na sljedeći način:
10
Ukupna potrošnja mjerena u DDD-ima x 1000
-------------------------------------------------------------------------------
365 x broj stanovnika
U ovoj formuli, kao broj stanovnika uzima se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj za
godinu na koju se rezultati odnose, a koja se referira na izvješća o broju stanovnika Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske.
Ovako izračunata potrošnja nudi procjenu dijela stanovništva koje je dobilo određeni
lijek za liječenje. Na primjer, procjenjuje se da potrošnja lijeka od 10 DDD/TSD odgovara
dnevnom korištenju tog lijeka u jedan posto stanovništva. Ta procjena, međutim, vrijedi
samo ako postoji dobra korelacija između DDD-a i stvarno konzumiranih doza (tj. terapijskih
doza).
Načela ATK sustava i raspored DDD-a detaljnije su opisani u publikaciji „Smjernice za
ATK klasifikaciju DDD i njihova dodjela 2007.“, Oslo 2007. i „Smjernice za ATK klasifikaciju
DDD i njihova dodjela 2011.“, Oslo 2011. ( Guidelines for ATC classification and DDD
assignment 2007, Oslo 2007 i Guidelines for ATC classification and DDD assignment 2011,
Oslo 2011.;
www.whocc.no
).
Važno je istaknuti da lijekovi koji nemaju dodijeljeni DDD u ovoj brošuri nisu
prikazivani u tablicama u kojima je iskazivana vrijednost u DDD/TSD. Ovo se posebno odnosi
na lijekove iz terapijske skupine L (onkološki lijekovi) koji u većini slučajeva nemaju DDD jer
se individualno doziraju (po tjelesnoj težini ili tjelesnoj površini) stoga se u prikazu potrošnje
čini da se ti lijekovi troše malo ili se uopće ne troše (0 DDD/TSD). Ovu skupinu lijekova stoga
je potrebno pratiti po financijskoj potrošnji kako bi se dobio određeni uvid u njihovo
propisivanje i uzimanje. U slučaju kada je izračun dobivene vrijednosti DDD/TSD iznosio
manje od dvije decimale, prikazane vrijednosti označene su s *0,00 DDD/TSD, što znači da je
lijek bio u prometu u navedenom razdoblju, ali vrijednosti nisu prikazane u tablicama jer je
njihova potrošnja vrlo mala.
Troškovi u hrvatskoj valuti (Hrvatske kune)
Promet lijekova u financijskom smislu prikazan je u hrvatskim kunama (HRK) za
razdoblje od 2009. do 2013. godine, te su financijsko prikazani podaci o prometu lijekova
navedeni u posebnim tablicama za svaku ATK skupinu na 3. razini.
Troškovi su izraženi prema veleprodajnim cijenama (VPC) pri čemu kod lijekova koji
su uvršteni u listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) VPC
predstavlja cijenu s liste lijekova, dok u slučaju lijekova koji nisu uvršteni u listu lijekova
HZZO-a te lijekova koji se izdaju bez recepta VPC predstavlja cijenu koju formira veleprodaja
koja lijek distribuira na tržištu Republike Hrvatske.
11
Evaluacija i usporedba godišnjih
izvješća o prometu lijekova na malo –
način izračuna i prikaz potrošnje
Obrada podataka
Sukladno važećim propisima u Republici Hrvatskoj, sve pravne i fizičke osobe koje
obavljaju promet na veliko ili promet na malo lijekovima obvezne su dostaviti HALMED-u
godišnja izvješća o potrošnji lijekova. Temeljem dostavljenih podataka HALMED izrađuje
izvješće o potrošnji lijekova u prethodnoj godini i dostavlja ga Ministarstvu zdravlja te
jednom godišnje izdaje brošuru koja obuhvaća podatke o potrošnji lijekova u posljednjih pet
godina.
Statističke obrade podataka o prometu lijekova kroz godine relativno su precizne jer
su njima obuhvaćena izvješća koja su HALMED-u dostavljena iz 82 % do čak 97 % svih pravnih
subjekata koji se bave prometom lijekova na malo na području Republike Hrvatske. Ovako
obrađeni podaci mogu se koristiti za praćenje potrošnje lijekova te za predlaganje mjera
nadzora nad potrošnjom lijekova. Jednako tako, mogu mjeriti učinak promjena donesenih
mjera u zakonodavstvu o lijekovima te definirati potrebe za daljnje moguće promjene u
području terapije lijekovima. Međutim, prilikom primjene statističke obrade podataka o
prometu lijekova treba imati u vidu određena ograničenja. Naime, svi lijekovi koji se izdaju u
ljekarni ne moraju nužno biti i konzumirani, a posljednjih se godina kao problem, sve češće,
navodi i adherencija lijekova. Nadalje, promjene u strukturi stanovništva (dob, spol) u ovim
se izvješćima ne prate.
Usporedba godišnjih izvješća o potrošnji lijekova i cilj publikacije
Sustavno praćenje potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj započelo je 2004. godine.
Do tada su postojali različiti načini praćenja potrošnje lijekova; primjerice po pojedinim
terapijskim skupinama, pojedinim lijekovima i u pojedinim entitetima u pojedinim
skupinama stanovništva (npr. Gradske ljekarne grada Zagreba i sl.), ali se ranije nije
promatrala cjelokupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj. Najbliže cjelokupnom
praćenju potrošnje lijekova do tada bilo je praćenje koje je provodio Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (HZZO). Međutim, navedenim načinom pratila se samo potrošnja
lijekova čiji trošak snosi HZZO (lijekovi uvršteni u listu lijekova), ne i cjelokupna potrošnja svih
lijekova. Dakle, ovakvim načinom praćenja potrošnje nisu obuhvaćeni lijekovi koji se izdaju
bez recepta (OTC lijekovi) odnosno onaj dio potrošnje lijekova koji čine lijekovi koji nisu
izdani na teret HZZO-a i za koje trošak liječenje snosi pacijent.
Cilj izdavanja ove publikacije je prikaz usporedne cjelokupne potrošnje lijekova u
Republici Hrvatskoj po godinama, na razini maloprodajnog opskrbnog lanca, odnosno
potrošnja koja je najbliža krajnjem korisniku. Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od pet godina
12
te se tako mogu uočiti trendovi kretanja potrošnje, kako u financijskom smislu tako i u
ukupnoj potrošnji izraženoj u definiranim dnevnim dozama (DDD) na 1000 stanovnika na
dan.
Opći trendovi u potrošnji lijekova
Ukupan promet lijekovima
U 2013. godini ukupan promet lijekova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz
javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranim prodavaonicama lijekova na malo iznosio je
5,183 milijardi HRK, odnosno 2,12 % više u odnosu na 2012. godinu. Procjena je da navedeni
troškovi u 2013. godini odgovaraju iznosu od oko 1.220,00 HRK po stanovniku. Povećanje
troškova u 2013. godini bilo je veće nego 2012. godine kada je povećanje potrošnje u odnosu
na 2011. godinu iznosilo 0,14 %. Tablica 1 i Slika 1 prikazuju da su ukupni financijski troškovi
porasli za 12% tijekom posljednjih pet godina, odnosno od 2009. godine do 2013. godine.
Financijska potrošnja citostatika i immunomodulatornih lijekova (ATK skupina L)
bilježi najveće povećanje u razdoblju od 2009. do 2013. godine, pri čemu je potrošnja u 2009.
godini iznosila 605 milijuna kuna, a u 2013. godini 873 milijuna kuna te je u promatranom
razdoblju potrošnja povećana za 44 %. Izračuni se odnose na promet u veleprodajnim
cijenama.
Tablica 1. Ukupna potrošnja lijekova u milijunima kuna od 2009. do 2013. godine
Godina
Ukupni iznos (mil. kn)
2009
4.615
2010
4.837
2011
5.068
2012
5.075
2013
5.183
13
Slika 1. Ukupna potrošnja lijekova u milijunima kuna od 2009. do 2013. godine
U svrhu smanjenja troškova u 2012. godini uveden je novi sustav cijena za lijekove
kojim se osigurava da, uz prisutnost više generičkih lijekova na tržištu, cijena za iste lijekove
bude niža. Osim što ovaj sustav cijena lijekova znači smanjenje cijena lijekova, znači i
posljedično manje opterećenje za proračun. Primjena ovih propisa rezultirala je povećanjem
prometa u određenim skupinama lijekova, dok je rast ukupnih troškova bio raspoređen tako
da nije prisutan podjednaki trend rasta u svim ATK skupinama u 2013. godini (Tablica 1, Slika
1).
Potrošnja mjerena u broju DDD/TSD u 2013. godini se u odnosu na 2012. godinu
povećala za 3,1 %, a slično je bilo i povećanje u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu s
iznosom od 3,6 %. U 2010. godini došlo je do određenih promjena DDD-a u nekim ATK
skupinama što je utjecalo na niže vrijednosti ukupnih rezultata. Razlog tom smanjenju je
promjena mjernih jedinica DDD za pojedine lijekove (npr. DDD-ovi za skupinu lijekova C10 su
skoro dvostruko povećani te su, shodno tomu, izračuni prepolovljeni; vidjeti poglavlja o
prometu u skupinama C i B). Međutim, primjenjujući stare vrijednosti DDD-a, može se uočiti
porast prometa u DDD/TSD za 4 % u 2011. u odnosu na 2010. godinu. Promet lijekovima u
DDD/TSD i u kunama u promatranom razdoblju prikazan je na Slici 2. U Tablicama 2. i 3.
prikazana je potrošnja lijekova po ATK skupinama za razdoblje od 2009. do 2013. godine.
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
mi
lij
un
i k
un
a
14
Slika 2. Postotak ukupne godišnje promjene u potrošnji u kunama i DDD/TSD u odnosu na
prethodnu godinu u razdoblju od 2009. do 2013. godine
Tablica 2. Potrošnja lijekova u DDD/TSD u glavnim skupinama ATK klasifikacije u 2009.,
2010., 2011., 2012. i 2013. godini i promjene u razdoblju od 2009. do 2013. godine te
odnos između godina izražen u postotcima (%)
DDD/TSD
2009
2010-
2009 %
2010
2011-
2010 %
2011
2012-
2011 %
2012
2013-
2012 %
2013
C
324,00
13,04
367,00
-9,78
330,75
4,79
347,00
2,34
355,00
N
138,00
7,32
148,00
0,07
148,21
0,13
148,00
4,51
155,00
A
102,00
11,47
114,00
18,86
135,14
-5,88
127,00
5,42
134,00
B
104,00
8,99
113,00
-30,78
78,08
26,06
98,40
-0,66
97,80
R
45,70
11,80
51,10
0,14
51,12
0,92
51,60
5,29
54,30
M
50,80
2,70
52,10
-2,69
50,74
1,20
51,40
2,90
52,80
G
33,20
10,27
36,60
4,67
38,31
-2,06
37,50
0,69
37,80
H
18,70
14,44
21,40
9,21
23,37
6,55
24,90
8,92
27,10
J
23,00
4,61
24,10
1,87
24,50
-2,69
23,80
2,47
24,40
S
11,70
-20,87
9,25
-3,03
8,97
-4,79
8,54
-0,35
8,51
L
4,49
8,91
4,89
21,88
5,96
15,44
6,88
6,69
7,34
-20,00%
-10,00%
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
2008-2009
2009-2010
2010-2011
2011-2012
2012-2013
Kn
DDD/TSD
15
P
0,48
16,67
0,56
0,00
0,56
5,36
0,59
-1,69
0,58
D
0,30
10,00
0,33
-3,03
0,32
-9,38
0,29
0,00
0,29
V
0,16
-6,25
0,15
6,67
0,16
-6,25
0,15
26,67
0,19
Tablica 3. Potrošnja lijekova u milijunima kuna u glavnim skupinama ATK klasifikacije u
2009., 2010., 2011., 2012. i 2013. godini i promjene u razdoblju od 2009. do 2013. godine
te odnos između godina izražen u postotcima (%)
Ukupni iznos (mil. Kn)
2009
2010-
2009 %
2010
2011-
2010 %
2011
2012-
2011 %
2012
2013-
2012 %
2013
C 940,21
3,71
975,06
0,89
983,78
2,18
1005,25
-5,92
945,72
L 604,62
2,46
619,51
26,00
780,61
-1,69
767,38
13,72
872,63
N 740,29
5,84
783,52
3,45
810,53
0,63
815,62
-0,51
811,43
A 607,05
5,50
640,41
7,70
689,71
2,59
707,55
0,78
713,04
J
465,03
2,34
475,90
-2,74
462,87
-7,51
428,12
0,20
428,96
R 288,75
16,87
337,46
-1,37
332,85
-3,11
322,51
3,09
332,47
B 288,98
-7,60
267,01
-3,16
258,57
9,21
282,38
1,70
287,19
M 198,79
6,02
210,76
-1,36
207,89
-1,47
204,84
1,75
208,43
G 143,68
13,49
163,06
1,75
165,91
-1,52
163,38
-1,55
160,84
V
98,69
8,65
107,23
2,53
109,94
-3,54
106,05
25,15
132,72
D
95,44
4,31
99,55
-0,97
98,58
4,07
102,59
0,11
102,70
S
87,20
4,85
91,43
0,30
91,70
-3,76
88,25
4,26
92,01
H
51,63
17,01
60,41
15,69
69,89
7,88
75,40
18,33
89,22
P
4,90
7,14
5,25
-5,71
4,95
6,06
5,25
7,43
5,64
Potrošnja lijekova u 2013. godini za deset najkorištenijih lijekova po potrošnji u
kunama i u DDD/TSD prikazana je u Tablicama 4. i 5.
Većina lijekova se tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine nalazi na
sličnim mjestima po redoslijedu, uz određene pomake uzlazno ili silazno.
Rast broja novih djelatnih tvari bio je stalan kroz godine u promatranom razdoblju.
Od 2009. do 2013. godine u prometu u Republici Hrvatskoj evidentirano je oko 600 novih
farmaceutskih oblika lijekova. Njih oko 110 su novi lijekovi odnosno nove djelatne tvari, dok
su ostali novi farmaceutski oblici već postojećih lijekova. Ovi se lijekovi vode kao novi ATK
lijekovi 5. razine, odnosno nove djelatne tvari ili nove fiksne kombinacije.
16
Tablica 4. Prvih 10 lijekova po potrošnji u milijunima kuna u 2013. godini
RBR
ATK
INN
IZNOS (mil. kn.)
1.
A02BC02
pantoprazol
84,69
2.
C10AA05
atorvastatin
77,85
3.
A10AD05
inzulin aspart
74,23
4.
R03AK06
salmeterol i ost. lijek. za. liječ.
opstruktiv. bolesti
67,40
5.
C09BA03
lizinopril i diuretici
65,57
6.
M01AE01
ibuprofen
64,72
7.
V06DX03
namirnice za enteralnu primjenu
64,04
8.
J01CR02
amoksicilin i inhibitor enzima
63,56
9.
N05AX08
risperidon
62,02
10.
L01XC03
trastuzumab
59,18
Tablica 5. Prvih 10 lijekova po potrošnji u DDD/TSD u 2013. godini
RBR
ATK
INN
DDD/TSD
1.
B01AC06
acetilsalicilna kiselina
57,74
2.
C09AA05
ramipril
55,41
3.
C08CA01
amlodipin
49,95
4.
N05BA01
diazepam
33,56
5.
C03CA01
furosemid
31,20
6.
C10AA05
atorvastatin
27,21
7.
N05BA12
alprazolam
24,76
8.
C09AA03
lizinopril
22,70
9.
A02BC02
pantoprazol
20,39
10.
A10BA02
metformin
18,95
17
Lijekovi na recept
Način izdavanja lijeka određuje se rješenjem o davanju odobrenja za stavljanje lijeka
u promet. S obzirom na način izdavanja lijekovi se razvrstavaju na:
-
lijekove koji se izdaju na recept i
-
lijekove koji se izdaju bez recepta.
Lijekovi se izdaju samo na liječnički recept ako:
-
bi mogli predstavljati opasnost, izravno ili neizravno, čak i kada se primjenjuju
pravilno, a koriste se bez nadzora liječnika ili
-
se često i u velikim razmjerima primjenjuju nepravilno te bi tako mogli predstavljati
izravnu ili neizravnu opasnost za zdravlje ljudi ili
-
sadrže tvari ili njihove pripravke čije je djelovanje i/ili nuspojave potrebno dodatno
istražiti ili
-
ih obično propisuje liječnik za parenteralnu primjenu.
S obzirom na mjesto izdavanja, lijekovi se razvrstavaju u sljedeće skupine:
-
lijekovi koji se izdaju na recept u ljekarni,
-
lijekovi koji se izdaju bez recepta u ljekarni i
-
lijekovi koji se izdaju bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za
promet na malo lijekovima.
Način i mjesto izdavanja za svaki pojedini lijek koji ima odobrenje za stavljanje u
promet dano od strane HALMED-a je podatak dostupan u
bazi lijekova
na internetskim
stranicama HALMED-a. Lijekovi kojima je odobreni način izdavanja na recept, u ljekarni nisu
nužno uvršteni u listu lijekova HZZO-a.
U 2009. godini promet lijekova na recept iznosio je 89 % ukupne potrošnje izražene u
DDD-ima te 94 % ukupnog prometa izraženog financijski. Tijekom promatranog razdoblja, od
2009. do 2013. godine, podaci u DDD-ima slični su za svaku godinu te lijekovi propisani na
recept čine između 89 % i 94 % prometa, dok u financijski izraženoj potrošnji lijekovima na
recept pripada između 93 i 94 % potrošnje. Podaci za 2013. ukazuju na to da je promet
lijekova na recept iznosio 91,9 % od ukupnog broja DDD-a te 92,3 % prometa promatrano
financijski. Ovakva raspodjela ukazuje na relativnu nepromijenjenost tijekom vremena i
iskazana razlika iznosi nekoliko postotaka. U Tablicama 6. i 7. prikazano je deset
najprodavanijih lijekova na recept prema prometu u kunama te prema potrošnji u DDD/TSD.
18
Tablica 6. Prvih 10 lijekova na recept po potrošnji u milijunima kuna u 2013. godini
RBR
ATK
INN
Ukupni iznos
(mil. Kn)
1.
A02BC02 pantoprazol
84,69
2.
C10AA05 atorvastatin
77,85
3.
A10AD05 inzulin aspart
Dostları ilə paylaş: |