A12B
KALIJ
0,49 0,46 0,42 0,44 0,39
A12BA
Kalij
0,49 0,46 0,42 0,44 0,39
A12BA01 kalijev klorid
0,49 0,46 0,42 0,44 0,39
43
Tablica A 15. Potrošnja Ostalih lijekova za probavni trakt i mezabolizam (A16) od 2009. do
2013. godine u DDD/TSD
ATK
INN
DDD/TSD
2009
2010
2011
2012
2013
A16
OSTALI LIJEKOVI ZA PROBAVNI TRAKT I
METABOLIZAM
0,51
0,44
0,7
0,96
1,22
A16A
OSTALI LIJEKOVI ZA PROBAVNI TRAKT I
METABOLIZAM
0,51
0,44
0,7
0,96
1,22
A16AA
Amino kiseline i derivati
0,01
0,01
0,01
0,01
0,05
A16AA01 levokarnitin
0,01
0,01
0,01
0,01
0,05
A16AB
Enzimi
0,49
0,42
0,37
0,39
0,48
A16AB02 imigluceraza
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
A16AB03 agalzidaza alfa
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
A16AB04 agalzidaza beta
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
A16AB05 laronidaza
0,49
0,42
0,37
0,39
0,48
A16AB07 alglukozidaza alfa
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
A16AX
Razni pripravci za probavni trakt i
metabolizam
*0,00
0,01
0,32
0,55
0,68
A16AX01 tioktična kiselina
*0,00
0,01
0,32
0,55
0,68
A16AX04 nitizinon
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
44
ATK SKUPINA B - Lijekovi koji djeluju
na krv i krvotvorne organe
Glavne terapijske skupine u ATK skupini B –
Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe
B01 Antitrombotici
B02 Antihemoragici
B03 Antianemici
B05 Zamjene za krv i perfuzijske otopine
B06 Ostale hematološke tvari
ATK skupini lijekova B pripadaju lijekovi u terapiji tromboembolijskih bolesti, lijekovi
protiv krvarenja, lijekovi za liječenje anemija i sl., a u 2013. godini ukupna potrošnja u ATK
skupini B bila je 287,2 milijuna kuna i 97,8 DDD/TSD. Tijekom promatranog razdoblja od
2009. do 2013. prosječna godišnja potrošnja iznosila je 98,1 DDD/TSD te 277 milijuna kuna.
U Tablici B1 prikazana je potrošnja u milijunima kuna za ATK skupinu B – Lijekovi koji djeluju
na krv i krvotvorne organe.
Antitrombotici (B01)
Najveću potrošnju u 2013. godini u ATK skupini B imali su antitrombotici sa 74 %
DDD/TSD odnosno 46 % potrošnje u kunama u odnosu na ostale podskupine iz te skupine
(Tablica B1).
U skupini Antitrombotika, najveću potrošnju imali su Inhibitori agregacija trombocita
(izuzev heparina) (Tablica B2). U navedenoj skupini Inhibitora agregacija trombocita, najviša
je bila potrošnja acetilsalicilne kiseline, koja je iznosila 57,7 DDD/TSD, što je svrstava i na
prvo mjesto u ukupnoj potrošnji lijekova u 2013. godini. Prati se trend rasta od 43,3 u 2009.
godini na navedenih 57,7 DDD/TSD u 2013. godini. Za ovo razdoblje prosječna potrošnja je
iznosila 49,2 DDD/TSD, a porast potrošnje iznosio je 8 % godišnje, što je više od prosjeka
povećanja ukupne potrošnje svih lijekova koja godišnje iznosi u prosjeku oko 4 %. Kad
uzmemo u obzir indikacije za primjenu acetilsalicilne kiseline razumljivo je zašto je ona
zadnjih godina lijek koji se najviše propisuje u Republici Hrvatskoj. Naime, indikacije za
njezinu primjenu odnose se na smanjenje rizika ili sprječavanje kardiovaskularnih događaja
kao što su srčani udar, moždani udar, tranzitorne ishemične atake, u stabilnoj i nestabilnoj
angini pectoris, sprječavanje duboke venske tromboze i plućne embolije i slično. U Tablici B3
izdvojena je potrošnja acetilsalicilne kiseline (B01AC06) po županijama u 2013. godini u
45
DDD/TSD. Najmanja izvanbolnička potrošnja u 2013. godini zabilježena je u Brodsko-
posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je više od dvostruko veća potrošnja u
Požeško-slavonskoj i Karlovačkoj županiji (Slika B1).
U skupini Inhibitora agregacije trombocita potrebno je istaknuti klopidogrel s
potrošnjom od 3,33 DDD/TSD u 2013. godini kod kojeg je također uočen trend povećanja
potrošnje od početnih 2,67 DDDTSD u 2009. godini do 3,33 DDD/TSD u 2013. godini. U 2012.
godini bio je na četvrtom mjestu po potrošnji u podskupini antitrombotika (iza acetilsalicilne
kiseline i varfarina kao klasičnih lijekova ove podskupine). Heparin ima stalnu potrošnju od
oko 0,26 DDD/TSD – bez većih oscilacija kroz godine, dok varfarin bilježi porast od 2,5 puta u
2013. godini u odnosu na 2009. godinu. Iako se radi o starom lijeku sa značajnim profilom
nuspojava (krvarenja), porast potrošnje navedenog lijeka je značajan premda se istovremeno
pojavljuju novi lijekovi u skupini Ostalih inhibitora agregacije trombocita (rivaroksaban je u
Republici Hrvatskoj odobren u ožujku 2012. godine), što je najvjerojatnije posljedica i
revidiranih smjernica u terapiji vaskularnih oboljenja (infarkt srca, cerebrovaskularni inzult).
Antihemoragici (B02)
Skupini antihemoragika (B02) pripadaju dvije podskupine lijekova: antifibrinolitici
(B02A) i vitamin K te ostali hemostatici (B02B). Potrošnju nije moguće u potpunosti točno
mjeriti u DDD/TSD s obzirom na to da većina lijekova iz ove skupine nema pripadajući DDD
jer se doziraju individualno (Tablica B4). Stoga se potrošnja u ovoj skupini najpreciznije može
pratiti u financijskom smislu. Većina potrošnje od 23 milijuna kuna u 2013. godini otpada na
lijekove iz skupine Faktori zgrušavanja krvi (B02BD) s udjelom od 72 % u cjelokupnoj
potrošnji antihemoragika (Tablica B1).
Antianemici (B03)
U terapijskoj skupini Antianemika (B03) zabilježeno je smanjenje potrošnje u 2013.
godini u odnosu na 2012. godinu u DDDD/TSD, i to za 11 %. U 2009. i 2010. godini DDD-ovi za
Vitamin B12 i za folnu kiselinu bili su niži, što je rezultiralo zabilježenom prividno višom
potrošnjom ovih lijekova u navedenom razdoblju. Praćenjem financijske potrošnje može se
zaključiti da je potrošnja ovih lijekova zapravo stabilna kroz cijelo razdoblje praćenja od
2009. do 2013. godine prikazano u ovoj brošuri te iznosi prosječno oko 46 milijuna kuna
godišnje (Tablica B1).
U skupinama Oralni pripravci dvovalentnog željeza, Oralni pripravci trovalentnog
željeza i Parenteralni pripravci trovalentnog željeza nisu zabilježena bitna odstupanja u
godišnjoj potrošnji tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine. Tijekom cijelog
vremena praćenja, DDD je bio nepromijenjen za pojedine INN-e, a prosječna potrošnja ovih
lijekova bila je 9,5 DDD/TSD godišnje (Tablica B5).
46
U skupini Vitamin B12 i Folna kiselina prisutno je smanjenje od 3,9 DDD/TSD u 2013.
godini u odnosu na 2012. godinu. Potrošnja u kunama u skupini Vitamin B12 i Folna kiselina
tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine prosječno iznosi 28 milijuna kuna
godišnje. Smanjenje potrošnje u DDD/TSD u 2011., 2012. i 2013. godini u odnosu na 2010.
godinu odnosi se na promjenu vrijednosti DDD za folnu kiselinu. Naime, DDD za folnu
kiselinu je povećan pa je iznos DDD/TSD nužno i umanjen.
Po potrošnji u kunama u skupini B03 potrebno je izdvojiti skupinu Ostali pripravci za
liječenje anemije, na čelu s eritropoetinom, koji dominiraju i činili su 60 % potrošnje u 2013.
godini (Tablica B1).
Zamjene za krv i perfuzijske otopine (B05) i Ostale hematološke tvari
(B06)
U skupini lijekova Zamjene za krv i perfuzijske otopine (B05) potrošnja se izražava
uglavnom u kunama jer većina lijekova iz ove skupine nema dodijeljeni DDD te iznosi 30%
potrošnje svih lijekova u B skupini u 2013. godini. Skupinu lijekova B05 uglavnom čine
različite otopine i infuzije koje se većinom koriste u bolnicama. Ostale hematološke tvari
(B06) je skupina lijekova koja je vrlo malo zastupljena, s potrošnjom od svega 0,18 milijuna
kuna u 2013. godini (
Tablica B1)
.
Prikaz potrošnje u tablicama i slikama u skupini B
Tablica B 1. Potrošnje u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu B –
Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe
Iznos u milijunima kuna
ATK
Naziv skupine
2009
2010
2011
2012
2013
B01A Antitrombotici
107,45 123,22 116,32 131,29 133,04
B02A Antifibrinolitici
0,44
0,49
0,39
0,75
1,48
B02B Vitamin K i ostali hemostatici
58,70
11,00
12,13
25,42
21,81
B03A Pripravci željeza
13,30
14,04
13,05
12,82
13,21
B03B Vitamin B12 i folna kiselina
4,29
4,93
3,94
4,90
6,15
B03X Ostali lijekovii za liječenje anemije
28,28
31,99
27,04
24,09
28,13
B05A Krv i srodni derivati
14,98
12,98
16,25
17,80
19,58
B05B Intravenske otopine
53,74
62,47
61,99
57,25
56,23
B05C Irigacijske otopine
0,75
0,85
0,74
0,68
0,87
B05D Otopine za peritonejsku dijalizu
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
B05X Dodaci intravenskim otopinama
7,09
7,19
6,50
6,70
6,34
B05Z Hemodijaliza i hemofiltracija
0,04
0,03
0,04
0,53
0,15
B06A Ostale hematološke tvari
0,00*
0,12
0,18
0,15
0,18
47
Tablica B 2. Potrošnja DDD/TSD za skupinu B01A – Antitrobotici za razdoblje od 2009. do
2013. godine
ATK
INN
DDD/TSD
2009
2010
2011
2012
2013
B01
ANTITROMBOTICI
52,08
58,58
56,10
68,81
72,06
B01A
ANTITROMBOTICI
52,08
58,58
56,10
68,81
72,06
B01AA
Antagonisti vitamina K
2,90
4,47
5,21
6,12
7,12
B01AA03 Varfarin
2,87
4,43
5,16
6,07
7,06
B01AA04 fenprokumon
0,01
0,01
0,02
0,01
0,01
B01AA07 acenokumarol
0,02
0,03
0,03
0,04
0,04
B01AA08 etil biskumacetat
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
B01AB
Heparinska grupa
2,49
2,54
3,58
5,17
3,40
B01AB01 Heparin
0,25
0,23
0,36
0,27
0,21
B01AB02 antitrombin III
0,58
0,40
0,45
0,66
0,47
B01AB04 Dalteparin
0,21
0,32
1,13
2,93
0,84
B01AB05 enoksaparin
0,78
0,76
0,90
0,68
1,02
B01AB06 nadroparin
0,30
0,47
0,49
0,61
0,86
B01AB08 Reviparin
0,36
0,36
0,26
0,02
0,00*
B01AC
Inhibitori agregacije trombocita
(izuzev heparina)
46,28
51,25
47,03
57,31
61,36
B01AC04 klopidogrel
2,67
3,08
3,23
3,50
3,33
B01AC05 Tiklopidin
0,22
0,21
0,18
0,17
0,15
B01AC06 acetilsalicilna kiselina
43,31
47,81
43,46
53,50
57,74
B01AC07 dipiridamol
0,08
0,14
0,17
0,02
0,02
B01AC11 Iloprost
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
B01AC16 Eptifibatid
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
B01AD
Enzimi
0,40
0,30
0,24
0,18
0,15
B01AD01 streptokinaza
0,40
0,30
0,23
0,18
0,15
B01AD02 Alteplaza
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
*0,00
B01AX
Ostali inhibitori agregacije trombocita
0,02
0,02
0,05
0,03
0,03
B01AX05 fondaparinuks
0,02
0,02
0,04
0,02
0,02
B01AX06 rivaroksaban
*0,00
*0,00
*0,00
0,01
0,01
48
Tablica B 3. Izvanbolnička potrošnja acetil-salicilne kiseline (B01AC06) po županijama u
2013. godini u DDD/TSD
Županija
B01AC06
1 Zagrebačka
50,49
2 Krapinsko-zagorska
51,85
3 Sisačko-moslavačka
65,83
4 Karlovačka
81,56
5 Varaždinska
69,61
6 Koprivničko-križevačka
69,19
7 Bjelovarsko-bilogorska
74,19
8 Primorsko-goranska
50,12
9 Ličko-senjska
55,72
10 Virovitičko-podravska
69,57
11 Požeško-slavonska
86,58
12 Brodsko-posavska
38,90
13 Zadarska
58,30
14 Osječko-baranjska
55,53
15 Šibensko-kninska
66,06
16 Vukovarsko-srijemska
43,89
17 Splitsko-dalmatinska
49,21
18 Istarska
52,56
19 Dubrovačko-neretvanska
53,01
20 Međimurska
48,95
21 Grad Zagreb
60,76
Slika B 1. Izvanbolnička potrošnja acetil-salicilne kiseline (B01AC06) po županijama u 2013.
godini u DDD/TSD
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
DDD/
TS
D
49
Tablica B 4. Potrošnja DDD/TSD za skupinu B02 – Antihemoragici za razdoblje od 2009. do
2013. godine
INN
ATK
DDD/TSD
2009
2010 2011
2012
2013
B02
ANTIHEMORAGICI
0,29
0,05 0,05
0,65
0,08
B02A
ANTIFIBRINOLITICI
0,01
*0,00 *0,00
0,57
0,01
B02AA
Amino kiseline
*0,00
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
B02AA02 traneksamična kiselina
*0,00
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
B02AB
Inhibitori proteinaze
0,01
*0,00 *0,00
0,57
*0,00
B02AB01
aprotinin
0,01
*0,00 *0,00
0,57
*0,00
B02B
VITAMIN K I OSTALI HEMOSTATICI
0,28
0,04 0,05
0,08
0,07
B02BA
Vitamin K
0,03
0,03 0,03
0,02
0,03
B02BA01
fitomenadion
0,03
0,03 0,03
0,02
0,03
B02BD
Faktori zgrušavanja krvi
0,25
0,01 0,02
0,06
0,04
B02BD02 koagulacijski faktor VIII
0,01
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
B02BD03 faktor koagulacije VIII iba
0,24
0,01 0,01
0,05
0,04
B02BD04 faktor koagulacije IX
*0,00
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
B02BD06 faktor koagulacije VIII von Willebrand
*0,00
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
B02BD08 eptakog alfa (aktivirani)
*0,00
*0,00 *0,00
*0,00
*0,00
Tablica B 5. Potrošnja DDD/TSD za skupinu B03 – Antianemici za razdoblje od 2009. do
2013. godine
ATK
INN
DDD/TSD
2009
2010
2011
2012
2013
B03
ANTIANEMICI
51,52
54,30
21,93
28,97
25,64
B03A
PRIPRAVCI ŽELJEZA
9,03
9,61
9,37
9,47
9,96
B03AA
Oralni pripravci dvovalentnog željeza
5,67
6,16
6,06
6,27
6,65
B03AA01 glicin željezo(II)-sulfat
*0,00
*0,00
*0,00
5,99
6,65
B03AA02 željezo(II)-fumarat
5,40
5,86
5,78
0,28
0,01
B03AA07 željezo(II)-sulfat
0,27
0,30
0,28
3,18
3,28
B03AB
Oralni pripravci trovalentnog željeza
3,35
3,42
3,28
3,18
3,28
B03AB05
dekstriferon
3,35
3,42
3,28
0,00
0,00
B03AC
Parenteralni pripravci trovalentnog
željeza
0,02
0,02
0,03
0,02
0,02
B03AC02
željezo(III)-hidroksid-saharat
0,02
0,02
0,03
0,02
0,02
B03B
VITAMIN B12 I FOLNA KISELINA
42,49
44,32
12,03
19,16
15,27
B03BA
Vitamin B12 (cijanokobalamin i
analozi)
4,14
6,83
10,54
14,51
10,11
50
B03BA01
cijanokobalamin
4,14
6,83
10,54
14,51
10,11
B03BB
Folna kiselina i derivati
38,04
37,49
1,49
4,65
5,15
B03BB01
folna kiselina
38,04
37,49
1,49
4,65
5,15
B03X
OSTALI PRIPRAVCI ZA LIJEČENJE
ANEMIJ
0,31
0,37
0,52
0,34
0,42
B03XA
Ostali pripravci za liječenje anemije
0,31
0,37
0,52
0,34
0,42
B03XA01
eritropoetin
0,30
0,32
0,40
0,17
0,18
B03XA02
darbepoetin alfa
*0,00
0,04
0,05
0,07
0,10
B03XA03
metoksi polietilenglikol epoetin beta
*0,00
0,01
0,08
0,10
0,15
51
ATK SKUPINA C – Lijekovi koji djeluju
na kardiovaskularni sustav
Glavne terapijske skupine u ATK skupini C – Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav
C01 Lijekovi koji djeluju na srce
C02 Antihipertenzivi
C03 Diuretici
C04 Periferni vazodilatatori
C05 Vazoprotektivi
C07 Blokatori beta-adrenergičkih receptora
C08 Blokatori kalcijevih kanala
C09 Lijekovi koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav
C10 Lijekovi koji modificiraju lipide (hipolipemici)
Podaci o potrošnji lijekova u 2013. godini koji potječu iz baze prikupljenih podataka
HALMED-a ukazuju na to da 37,14 % potrošnje lijekova u DDD/TSD otpada na ATK skupinu C,
dok prema financijskoj potrošnji ova skupina čini 18,25 % ukupne potrošnje lijekova u 2013.
godini, što su slični rezultati potrošnje kao i 2012. godine. Prema oba parametra, potrošnja
lijekova iz ATK skupine C nalazi se na prvom mjestu, što se odnosi i na cijelo promatrano
razdoblje od 2009. do 2013. godine (Slike 3 i 4).
U zadnjoj promatranoj godini - 2013. godini - povećanje potrošnje u DDD/TSD za ATK
skupinu C iznosi 2,3 % u odnosu na godinu prije. Ovo povećanje je u skladu s činjenicom da je
u skupini C prisutan stalni rast potrošnje kao posljedica sve većeg pobola od
kardiovaskularnih bolesti u našoj populaciji. Što se tiče financijske potrošnje, u 2013. godini
prisutno je smanjenje za ATK skupinu C, koje iznosi 6 % u odnosu na 2012. godinu. U ATK
skupini C prisutan je veliki broj generičkih lijekova (paralela) u većini podskupina, a i općenito
je broj generičkih lijekova najveći u ATK skupini C. U 2013. godini u izvješćima o potrošnji
lijekova pratilo se 10 novih lijekova u skupini C po INN-u te 40 novih generičkih lijekova i
oblika lijekova u odnosu na 2012. godinu te 17 novih lijekova po INN-u i 110 novih generičkih
lijekova i oblika lijekova u odnosu na 2009. godinu. Veći broj lijekova i njihovih generičkih
paralela rezultiralo je smanjenjem cijena lijekova što je doprinijelo smanjenju potrošnje po
financijskim pokazateljima. Potrošnja lijekova za liječenje kardiovaskularnih bolesti kao što
su hipertenzija, zatajenje srca, angina pektoris i hiperkolesterinemija iznosila je oko 950
milijuna kuna prema veleprodajnim cijenama u 2013. godini. S obzirom na smanjenje
potrošnje u financijskom pogledu te malo povećanje potrošnje lijekova prema DDD/TSD u
ovoj skupini, može se zaključiti da se u ovom području ostvaruje racionalna farmakoterapija
na temelju načela farmakoekonomike. Mjereno u DDD/TSD, potrošnja kardiovaskularnih
lijekova je u porastu tijekom vremena, a povećanje u razdoblju od 2009. do 2013. godine
iznosi prosječno 2,6 % godišnje, dok je prosječno povećanje financijske potrošnje u kunama
neznatno (manje od 1 %). Tablica C1 prikazuje potrošnju u milijunima kuna za ATK skupinu C
– Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav. Kao što je ranije naglašeno, postupno
povećanje potrošnje kardiovaskularnih lijekova može se tumačiti većem brojem bolesnika s
52
kardiovaskularnim bolestima odnosno činjenicom da se više bolesnika liječi u skladu s
postojećim kliničkim smjernicama u terapiji kardiovaskularnih bolesti.
Dostları ilə paylaş: |